ODRŽIVOST- IMPERATIV RAZVOJA TURIZMA : Završni rad

Turizam je prisutan u Hrvatskoj više od jednog stoljeća. Masovnost i sezonalnost kao glavne karakteristike turizma hrvatske bilježe brojne negativne posljedice poput pritiska na okoliš, stanovnike i infrastrukturu. Zahvaljujući pogodnim geografskim i prirodnim obilježjima Hrvatska pripada skupini najatraktivnijih turstičkih destinacija Mediterana. Da bi i dalje zadržalja tu titulu, nužno je da se svi sudionici sustava pridržavaju politike održivog razvoja. Kroz rad se nastojala objasniti nužnost implementacije načela održivog turizma u turstičku politiku Hrvatske. U prvom dijelu rada je prikazan teorijski dio radi lakšeg shvaćanja termina održivosti dok se u drugom dijelu rada se navodi povezanost održivog razvoja sa turizmom, važnost implementiranja te primjeri dobre prakse u Hrvatskoj i svijetu.Tourism in Croatia has been present for more than a century. Mass and seasonality as a major characteristic of tourism in Croatia, has numerous negative consequences such as pressure on envirionmentl, inhabitants and infrastructure. Thanks to the favorable geographical and natural features, Croatia belongs to the group of the most attractive tourist destinations of the Mediterranean. To continue to retain that title, it is essential that all system participants adhere to sustainable development policies. The paper sought to explain the necessity of implementing the principle of sustainable tourism in Croatia's tourism policy. The first part of the paper presents a theoretical part for easier understanding of the terms of sustainability, while the second part mentions the link between sustainable development and tourism, the importance of implementation and examples of good practice in Croatia and the World

“What are you studying, my boy?!“ — experience of studying social pedagogy in perspective of male students

Considering the ratio of male and female professionals in social pedagogy, a smaller number of male professionals is no‑ ticeable. In an effort to expand the understanding of this social phenomenon, research has been conducted that is inspired by the deliberations on the characteristics of men who choose to become social pedagogues and how they feel about studying and working in a profession where women are the majority. An additional significance of this topic is that it is mostly unexplored in the context of social pedagogy. The aim of the paper was to explore the experience of studying social pedagogy from the perspective of male students. A qualitative approach was used in the research in which the data was collected by using the focus group method. Focus groups included thirteen male students of undergraduate and graduate studies of Social Pedagogy enrolled during the academic year 2015/2016. The results indicated that male students who enrolled in the study of Social Pedagogy are motivated by their interest in criminology and penology subjects and the uniqueness of social pedagogical work. Participants noticed positive discrimination towards male social pedagogues in employment and work. The results also pointed to student satisfaction with the study programme and their experience of increasing personal awareness during the study. Since Social Pedagogy is focused on taking care of individuals/groups, it is important to consider the impact of professionals’ gender roles in their everyday work. Accordingly, the paper focuses on the professional and personal perspective of male social pedagogues and thus contributes to the development of new topics related to gender roles and professional identity of social pedagogues

Teaching social skills to girls with behaviour problems: implementation of social skills training method

Trening socijalnih vještina prepoznat je kao vrijedna psihosocijalna intervencija i metoda koja je usmjerena na osnaživanje korisnika za snalaženje u svakodnevnim životnim situacijama kroz učenje i vježbanje socijalnih vještina. Svrha ovog rada je dobiti uvid u teorijska i praktična obilježja treninga socijalnih vještina u radu s djevojkama koje manifestiraju probleme u ponašanju. U prvom dijelu opisana su teorijska znanja o socijalnim vještinama, treningu socijalnih vještina i specifičnostima problema u ponašanju kod djevojaka. Drugi dio daje prikaz razvoja i provedbe programa „Socijalno vješta djevojka- trening socijalnih vještina za djevojke s problemima u ponašanju (skraćenica: SVD TSV)“. Osnovni cilj programa usmjeren je na razvijanje i usvajanje specifičnih komunikacijskih i socijalno-emocionalnih vještina kod djevojaka s problemima u ponašanju putem strukturiranog učenja po metodi treninga socijalnih vještina. Program je realiziran kao tretmanska intervencija sa svrhom poticanja razvoja socijalnih kompetencija i pozitivnog identiteta djevojaka te njihovim osnaživanjem za snalaženje u svakodnevnim situacijama. Provedba programa održana je u Odgojnom domu Bedekovčina, jedinoj ustanovi u Republici Hrvatskoj u kojoj je osiguran smještaj i tretman isključivo ženske populacije do 18. godine koje manifestiraju složene oblike problema u socijalnom i emocionalnom području. Kreiran je set od osam radionica koje su uključivale sljedeće teme i vještine: uvodna radionica, samopredstavljanje, aktivno slušanje, davanje i primanje komplimenata, prepoznavanje i izražavanje emocija, kontrola ljutnje, empatija i evaluacijska radionica. U grupu je bilo uključeno osam djevojaka približno podjednake dobi (16- 17 godina). Metode i tehnike rada bile su usklađene sa stilom učenja, temperamentom, kognitivnim sposobnostima, rodnom perspektivom i interesima djevojaka. Evaluacija procesa iz korisničke perspektive ukazuje na zadovoljstvo djevojaka sudjelovanjem u programu. Završni dio rada donosi refleksije na provedeni program i smjernice za daljnje kreiranje grupnih programa učenja socijalnih vještina utemeljenih na metodi treninga socijalnih vještina. Rad potvrđuje opravdanost i potrebitost izrade i provođenja ciljanih treninga socijalnih vještina te doprinosi razmatranju razvoja grupnih programa usklađenih sa specifičnim potrebama djevojaka s problemima u ponašanju.Social skills training is recognized as a valuable psychosocial intervention and method. The main goal of Social skills training is strengthening users to cope with everyday life situations through learning and practicing social skills. The purpose of this paper is to get an insight into the theoretical background and practical elements of Social skills training in working with young females who manifest behavioral problems. The first part describes the theoretical background about social skills, social skills training and specific behavioral problems of young females. The second part gives an overview of the development and implementation of the program „Social and skilful girl- Social skills training Program for young females with behavioral problems (abbreviation: SVD TSV)“. The main goal of the Program is focused on learning and practicing specific communication and social-emotional skills in young females with behavioral problems through a structured learning according to social skills training method. The Program was implemented as a treatment intervention with the goal to promote development of social competence and positive identity of young females and their strengthening for coping with everyday situations. Implementation of the Program was held in Bedekovčina Residential Treatment, the only institution in the Republic of Croatia intended for the accommodation and treatment exclusively female population until 18 years with behavioral problems. There was created a set of eight workshops that included the following topics and skills: introductory workshop, self-presentation, active listening, giving and receiving compliments, recognition and expression of emotions, anger control, empathy and evaluation workshop. Eight young females about equal age (16- 17 years) were included in group. Methods and techniques were compatible with the learning style, temperament, cognitive abilities, gender perspective and interests of girls. Process evaluation from the users perspective indicates the satisfaction of young females participating in the Program. The final part contains reflections on the implemented Program and guidelines for the further creation of social skills training group learning programs. The work confirms the feasibility and necessity of development and implementation of targeted social skills training and contributes to the consideration of the development of group programs that comply with the specific needs of young females with behavioral problems

„Što si to ti dečko upisao?!“ — Doživljaj studiranja socijalne pedagogije iz perspektive muških studenata

Sagledavajući brojnost muških i ženskih socijalnih pedagoga, vidljiva je veća zastupljenost žena socijalnih pedagoginja. U nastojanju da se proširi razumijevanje toga društvenog fenomena provedeno je istraživanje koje je potaknuto promišljanjima o obilježjima muškaraca koji odabiru postati socijalnim pedagozima te vidjeti kako oni gledaju na studiranje i rad u profesiji u kojoj je veća zastupljenost žena. Dodatni značaj bavljenja ovom temom predstavlja njezina neistraženost u kontekstu socijalne pedagogije. Cilj je rada istražiti doživljaj studiranja socijalne pedagogije iz perspektive muških studenata. U istra‑ živanju je korišten kvalitativni pristup unutar kojega su se podatci prikupljali metodom fokusne grupe. Fokusnim grupama obuhvaćeno je trinaest muških studenata preddiplomskoga i diplomskog studija Socijalne pedagogije upisanih tijekom 2015./2016. akademske godine. Rezultati govore o tome da muške studente za upisivanje studija Socijalne pedagogije motivira interes za kriminološko-penološke teme i doživljaj jedinstvenosti posla socijalnih pedagoga. Sudionici primjećuju pojavnost pozitivne diskriminacije prema muškim socijalnim pedagozima tijekom zapošljavanja i rada u praksi. Rezultati upućuju na zadovoljstvo studijem i doživljaj povećanja osobne osviještenosti tijekom studiranja. Budući da je područje socijalne pedagogije usmjereno na brigu o pojedincima/grupama važno je razmatrati utjecaj rodnih uloga stručnjaka u svakodnevnom radu. U skladu s tim, rad u središte pozornosti stavlja profesionalnu i osobnu perspektivu muških poma‑ gača i time pridonosi razvoju novih pitanja vezanih uz rodne uloge i razvoj profesionalnog identiteta socijalnih pedagoga

Family of Youth with Behaviour Problems Resilience and Interventions that Promote It − Perspective of Professionals from Social Welfare System

Otpornost obitelji višedimenzionalan je koncept čije razumijevanje predstavlja trajni istraživački i profesionalni izazov. Stoga je cilj ovog rada steći uvid u obilježja otpornosti obitelji u riziku čije dijete manifestira probleme u ponašanju i intervencija koje ju potiču iz perspektive stručnjaka koji svakodnevno rade s takvim obiteljima. U istraživanju je sudjelovalo 11 stručnjakinja koje rade u centru za socijalnu skrb ili nevladinim organizacijama u području socijalne skrbi. Podaci su prikupljeni metodom fokusne grupe, a analizirani primjenom tematske analize. Rezultati pokazuju da stručnjakinje prepoznaju višestruku rizičnost i složenost rada s ovim obiteljima. Otpornost obitelji vide kao relacijski konstrukt i nemaju jedinstveno stajalište kako ga konceptualizirati. Kao ključna obilježja intervencija koje potiču otpornost obitelji ističu usmjerenost na pozitivne snage te sustavni, pravovremeni, umreženi i sveobuhvatni intervencijski pristup. Naglašavaju kako postojeći sustav ima određene ranjive točke koje rezultiraju time da je sustav ponekad obiteljima dodatni čimbenik rizika. Doprinos rada očituje se u razmatranju obilježja intervencija za obitelji u riziku i konstrukta otpornosti obitelji čije dijete manifestira probleme u ponašanju.Family resilience is a multidimensional concept whose understanding is an ongoing challenge for research and practice. The aim of this paper is to gain insight into the resilience characteristics of families at risk in which a child manifests behaviour problems, and into interventions that promote family resilience, from the perspective of professionals who work with such families on a daily basis. The research involved 11 professionals working in the Centre for Social Welfare or in non-governmental organizations in the field of social welfare. Data were collected using the focus group method and analysed using thematic analysis. Results show that the professionals recognize the complexity of risks and challenges of working with these families. They see family resilience as a relational construct and do not have a common understanding of how to conceptualize it. According to them, key features of interventions that promote family resilience are focus on family\u27s strengths and a systemic, timely, connected, and comprehensive approach in interventions. They emphasize that the existing system has certain vulnerabilities the result of which is that the system is sometimes an additional risk factor for families. The contribution of the research lies in the consideration of key features of interventions for families at risk and the construct of family resilience for families in which a child manifests behaviour problems

PRIKAZ KONFERENCIJE: XVI. Međunarodna EuSARF konferencija 2021 – Perspektiva djeteta

PRIKAZ KONFERENCIJE: XVI. Međunarodna EuSARF konferencija 2021 – Perspektiva djetet