Error-free and error-prone DNA repair shape mutation landscapes in human tumors

Many processes can cause the same nucleotide change in a genome, making the identification of the mechanisms causing mutations a difficult challenge. Here, we show that clustered mutations provide a more precise fingerprint of mutagenic processes. Of nine clustered mutation signatures identified from >1,000 tumor genomes, three relate to variable APOBEC activity and three are associated with tobacco smoking. An additional signature matches the spectrum of translesion DNA polymerase eta (POLH). In lymphoid cells, these mutations target promoters, consistent with AID-initiated somatic hypermutation. In solid tumors, however, they are associated with UV exposure and alcohol consumption and target the H3K36me3 chromatin of active genes in a mismatch repair (MMR)-dependent manner. These regions normally have a low mutation rate because error-free MMR also targets H3K36me3 chromatin. Carcinogens and error-prone repair therefore redistribute mutations to the more important regions of the genome, contributing a substantial mutation load in many tumors, including driver mutations

RITUAL HAGGLING AT CATTLE FAIRS

Ritualno pogađanje na stočnim sajmovima dokumentirano je u etnološkoj literaturi najmanje od početka ovog stoljeća. Na temelju vlastitih povremenih zapažanja tijekom posljednjih desetak godina, te usporedbom s ranije objavljenim etnografskim opisima, autorica analizira četiri faze ritualnog cjenkanja: ogledavanje, samo pogađanje, vrhunac pogađanja i likovo. Ponudivši definicije običaja, rituala i predstavljanja ili igre, autorica analitički razlučuje ritualne i predstavljačke aspekte tog posebnog načina cjenkanja. Naglašava, međutim, da su u stvamosti te komponente neodvojive kao što su neodvojivi i racionalni i utilitarni od simboličkih aspekata ritualnog pogađanja. Autorica traži odgovor na pitanje o smislu takva pogađanja i o temeljnim kultrnim vrijednostima koje taj ritual simbolizira. Zaključuje da se njime psihološki prevladava konflikt između depersonalizirane robnonovčane razmjene i neanonimnih, direktnih i kompleksnih odnosa ljudi u malim (seoskim) zajednicama - posebno kad se ti odnosi jasno manifestiraju na javnim okupljalištima poput sajmova. Na dubljoj razini, koje sudionici ovog događanja nisu svjesni, mora se riješiti konflikt izmedu temeljnih kulturnih vrijednosti koje održavaju njihovu zajednicu i temeljnog tržišnog principa suvremenog depersonaliziranog društva.On the basis of her own observations over the last ten years and comparisons with earlier ethnographic descriptions, the author analyzes four phases in ritual haggling. Offering definitions for custom, ritual and performance or play, she distinguishes analytically between the ritual and the performance aspects of such haggling. It is emphasized, however, that in reality these components are indivisible, just as are the utilitarian and symbolic aspects of ritual haggling. The author concludes that the meaning of this ritual lies in a psychological mastery of the conflict between the depersonalized exchange of goods for money, and direct, complex relations of people who live in small (village) communities

Žensko poduzetništvo i raspadanje zadruge u 19. stoljeću u Slavoniji

Following in the path of M. Gavazzi\u27s interest in the South Slavic and Balkan zadruga families, the author focuses her discussion on the role of women\u27s entrepreneurship in the process of zadruga dissolution. This women\u27s role is inferred from demographic sources and from selected ethnographic accounts from 18th, 19th and 20th centuries. Women\u27s individual property within Slavonian zadruga, and the manner in which it was managed, is contrasted with brotherly loyalty in managing the zadruga common patrimony. This micro-level, family process is related to several macro-level social processes: the 18th century colonization of Slavonia, a demographic explosion and subsequent efforts to limit it, and the development of peripheral agricultural markets in the 19th century. The author concludes that "women really did pull zadruga apart" , but in a sense much different from the interpretations of early ethnographies.Slijedeći interes profesora Milovana Gavazzija za južnoslavensku i balkansku zadružnu porodicu, autorica posvećuje svoj prilog jednoj užoj temi: ulozi ženskog individualnog vlasništva i poduzetništva u procesu razgradnje zadruge u Slavoniji. Svoje teze autorica zasniva na podacima iz etnografskih izvora 18-og, 19-og i 20-og stoljeća te iz demografskih izvora. Ženski "osebac" i načini na koje se njime upravljalo, predstavljao je proturječje i opasnost za bratski, zadružni život i gospodarstvo. Autorica interpretira uvođenje ženskog individualnog vlasništva u Slavoniji kao neizbježan proces povezan sa širim procesima kolonizacije, demografskim skokom i svjesnim ograničavanjem potomstva te razvojem tržišne poljoprivrede orijentirane na tržišta Budimpešte i Beča. Suprotno čestim stereotipnim shvaćanjima seljačka su gospodarstva relativno brzo reagirala na te šire društvene procese. Slavonske žene su naročito brzo i vješto prilagođavale svoje tradicionalne aktivnosti (uzgoj peradi i povrća, obrada tekstila, sitna trgovina) novim, tržišnim uvjetima, neopterećene zadružnom solidarnošću koja je sputavala njihove muževe. Takvom interpretacijom uloge žena u kasnom periodu slavonskog zadružnog života, autorica ispravlja čestu sliku žene kao konzervativne čuvarice tradicija u aktivnu pripadnicu svoga društva i vremena, koja je znala iskoristiti nove uvjete i mogućnosti