Open Science. A Brief Introduction to the Movement and its Methodological Significance

Forum - metodološka bilješkaForum - methodological not

The role of retrieval type and feedback in test-potentiated new learning

This study explored the effects of retrieval and feedback on test-potentiated new learning. Participants read a text divided into three parts, between which they engaged in either episodic retrieval, semantic retrieval, or rereading. Participants in the retrieval conditions were randomly assigned to either receive or not to receive feedback on their achievement. We administered multiple choice questions whose distractors were designed specifically to facilitate proactive interference. Planned analyses showed that participants in the episodic retrieval condition scored higher on the final test than participants in the other two groups. Feedback was found to have no bearing on new learning --- neither on its own, nor via interaction with the interpolated activity type. No effect regarding the number of proactive intrusions was found, although exploratory Bayesian analyses preclude rejecting an effect. Results are interpreted in terms of integration and metacognitive frameworks that have previously been suggested as explanations of the effect

Attraction Effect in the Visual Working Memory

Temeljno obilježje vidnoga radnog pamćenja jest da preciznost dosjećanja opada porastom broja podražaja koji se pamti. Ovaj se nalaz tumači kao posljedica raspodjele ograničene količine resursa, pri čemu porastom broja podražaja koji se pamti pada količina resursa pridana svakom podražaju. Nedavna istraživanja pokazuju kako dosjećanje u zadacima vidnoga radnog pamćenja ovisi i o karakteristikama seta podražaja koji se pamti. Konkretno, u zadatku pamćenja jednostavnih vidnih karakteristika dvaju podražaja (npr. orijentacije) dosjećanje jednog podražaja karakterizira sustavna pogreška u smjeru drugog zapamćenog podražaja, tzv. efekt privlačenja. U ovom smo istraživanju željeli provjeriti koliko je ovaj efekt otporan na eksperimentalne manipulacije preciznosti pamćenja podražaja. U četiri su eksperimenta sudionici (N = 33) pamtili i dosjećali se istovremeno prikazanih orijentacija podražaja. U prvom je eksperimentu redoslijed dosjećanja odabiran po slučaju; u drugom su eksperimentu sudionici trebali samostalno birati redoslijed kojim će se dosjećati, a u trećem i četvrtom eksperimentu redoslijed dosjećanja ponovno je odabiran po slučaju, no sudionicima je na svakoj sekvenci unaprijed (eksp. 3) ili unatrag (eksp. 4) signalizirano kojeg će se podražaja najvjerojatnije morati dosjetiti prvog. Efekt privlačenja bio je vidljiv u sva četiri eksperimenta, i to pri dosjećanju obaju podražaja. Ovo istraživanje demonstrira robusnost efekta privlačenja u vidnom radnom pamćenju, što implicira da mehanizmi u podlozi tog efekta nisu podložni korekciji, odnosno da su sastavni dio temeljnih procesa kodiranja vidnih podražaja.One of the basic characteristics of visual working memory (VWM) is that recall precision declines with the number of items to be memorised. This finding is interpreted as a consequence of the allocation of a limited pool of resources, whereby the amount of resources allocated to each item drops with each additional stimulus. Recent studies show that recall in VWM tasks also depends on the characteristics of the stimulus set which is to be memorised. Specifically, when memorising simple visual features of two stimuli (e.g. their orientations), the recall of one stimulus\u27s features is marked by a systematic bias towards the other stimulus\u27s features. In this study, we wanted to examine how robust this effect is to experimental manipulations of memory precision. In four experiments, participants (N = 33) memorised and recalled the orientations of two simultaneously presented stimuli. In the first experiment, the recall order was chosen at random. In the second, participants had to choose the recall order themselves. In the third and fourth experiments, recall order was again chosen at random, but participants were presented with a cue before (exp. 3) or after (exp. 4) the stimuli were displayed, which indicated which of the stimuli is most likely to be recalled first. The attraction effect was observed in all four experiments and affected the recall of both stimuli. This study demonstrates the robustness of the attraction effect in VWM, implying that the mechanisms underlying the effect are not susceptible to correction, or in other words, that it is a part of the fundamental processes of coding visual stimuli

The Effect of Moral Congruence of Calls to Action and Salient Social Norms on Online Charitable Donations: A Protocol Study

Online advertising is an important tool that can be utilized by charities to elicit attention and funding. A critical examination of advertisement strategies is thus necessary to increase the efficacy of fundraising efforts. Previous studies have shown that individuals’ moral views and perceptions of social norms can play important roles in charitable behavior. Thus, the current protocol describes a study to examine whether framing charitable advertisements in line with participants’ morality and increasing the salience of descriptive social norms increases subsequent charitable behavior. We describe experimental, online methods, whereby participants are provided with a framed call-to-action and normative information within a custom-developed application or existing survey platform. Furthermore, in the exploratory fashion, we discuss the possibility of collecting participants’ Facebook data and predicting moral profiles from this data. If there is an increased rate of donations as a result of moral compatibility and/or increased norm salience, charities can leverage this knowledge to increase the donations by tailoring their campaigns in a more appealing way for their prospective donors. Moreover, if it turns out to be possible to predict one’s moral profile from Facebook footprints, charities can use this knowledge to find and target people that are more likely to support their cause. However, this introduces important ethical questions that are discussed within this protocol

Kako organizirati podatke u istraživačkom projektu?

Svaki istraživački projekt zahtijeva upravljanje raznim vrstama materijala (podacima, upitnicima, rukopisima, izvještajima), čiju organizaciju nije moguće izbjeći. Ulaganje malo vremena u razmišljanje o organizaciji pomoći će vam da svoje istraživačke projekte učinite reproducibilnijima i lakšima za ponovnu upotrebu. Također, olakšat će vam praćenje dugotrajnih istraživanja, te uštedjeti vrijeme pri započinjanju novih istraživanja. Osim toga, izrada plana upravljanja podacima (eng. data management plan; DMP) postepeno postaje obavezan dio prijave europskih i domaćih znanstvenih projekata. Ovo izlaganje dat će vam kratak pregled tema vezanih uz organizaciju istraživačkih podataka i drugih materijala. Upoznat ćemo vas s nekim dobrim praksama za upravljanje istraživačkim podacima, te vam na raspolaganje staviti materijale koji bi vam trebali pomoći da ono o čemu ćemo pričati primijenite u vlastitom radu

Rad s tabličnim podacima

Ovo izlaganje proučava neke dobre i loše prakse u radu s tabličnim podacima kakvi često nastaju u brojnim istraživačkim područjima. Polaznike se upoznaje s nekim dobrim praksama za organiziranje podataka u tablicama, te se ukazuje na postupke koji su uobičajeni, ali koji narušavaju kvalitetu podataka. Primjena savjeta danih u predavanju olakšava statističku obradu podataka, te povećava njihovu dugoročnu upotrebljivost

Rad s tabličnim podacima

Ovo izlaganje proučava neke dobre i loše prakse u radu s tabličnim podacima kakvi često nastaju u brojnim istraživačkim područjima. Polaznike se upoznaje s nekim dobrim praksama za organiziranje podataka u tablicama, te se ukazuje na postupke koji su uobičajeni, ali koji narušavaju kvalitetu podataka. Primjena savjeta danih u predavanju olakšava statističku obradu podataka, te povećava njihovu dugoročnu upotrebljivost

Kako organizirati podatke u istraživačkom projektu?

Svaki istraživački projekt zahtijeva upravljanje raznim vrstama materijala (podacima, upitnicima, rukopisima, izvještajima), čiju organizaciju nije moguće izbjeći. Ulaganje malo vremena u razmišljanje o organizaciji pomoći će vam da svoje istraživačke projekte učinite reproducibilnijima i lakšima za ponovnu upotrebu. Također, olakšat će vam praćenje dugotrajnih istraživanja, te uštedjeti vrijeme pri započinjanju novih istraživanja. Osim toga, izrada plana upravljanja podacima (eng. data management plan; DMP) postepeno postaje obavezan dio prijave europskih i domaćih znanstvenih projekata. Ovo izlaganje dat će vam kratak pregled tema vezanih uz organizaciju istraživačkih podataka i drugih materijala. Upoznat ćemo vas s nekim dobrim praksama za upravljanje istraživačkim podacima, te vam na raspolaganje staviti materijale koji bi vam trebali pomoći da ono o čemu ćemo pričati primijenite u vlastitom radu