Kulturne regije u nastavi geografije: primjer vernakularne regije

Uvođenjem novog Kurikuluma Geografi je u osnovne škole i gimnazije, uvedene su teme koje se do sada na nastavi Geografi je nisu poučavale. Tako su, primjerice, u 4. razred gimnazije uvedeni sadržaji učenja i poučavanja iz geografskih disciplina s kojima se starije generacije nastavnika nisu susretale u svojem fakultetskom obrazovanju, a mlađe djelomično ili uopće ne, ovisno o studijskom programu koji su odabrali. Jedna od novih tema su kulturne regije, posebno vernakularne

Kulturne regije u nastavi geografije: primjer vernakularne regije

Uvođenjem novog Kurikuluma Geografi je u osnovne škole i gimnazije, uvedene su teme koje se do sada na nastavi Geografi je nisu poučavale. Tako su, primjerice, u 4. razred gimnazije uvedeni sadržaji učenja i poučavanja iz geografskih disciplina s kojima se starije generacije nastavnika nisu susretale u svojem fakultetskom obrazovanju, a mlađe djelomično ili uopće ne, ovisno o studijskom programu koji su odabrali. Jedna od novih tema su kulturne regije, posebno vernakularne

The impact of transportation connectivity on academic achievement of secondary school pupils: a case study of the Donji Miholjac Secondary School, Croatia

U radu se problematizira utjecaj prometne povezanosti kao jednoga od prediktora školskoga uspjeha na primjeru učenika putnika Srednje škole Donji Miholjac. Istraživanje je provedeno u travnju 2016. godine metodom anketiranja, dnevnika putovanja i intervjua učenika. Rezultati ankete uspoređeni su s podacima o školskom uspjehu učenika 2015./2016. Istraživanje je pokazalo da postoje razlike između uspjeha stacionarnih učenika i učenika putnika, pri čemu se ne marginalizira utjecaj i ostalih čimbenika. Glavni problemi koji se vezuju uz promet i školski uspjeh su neusklađenost voznoga reda i rasporeda sati, čime učenici putnici imaju velik utrošak vremena u odnosu na stacionirane, te neplaniranje prometnih pravaca javnoga prijevoza prema potrebama učenika putnika, što produljuje putovanje. Iako egzaktni podaci pokazuju razlike u uspjehu, učenici putnici ne smatraju da svakodnevna cirkulacija ima značajniji odraz na njihov školski uspjeh.This study provides an overview of the influence of transportation connectivity as the sole predictor of academic success, using the example of pupils of the Donji Miholjac Secondary School who travel longer distances to school. The study was conducted in April 2016 using the methods of surveying, travel diaries, and pupil interviews. The survey results were compared with information on pupils’ academic success for the academic year of 2015/16. The study showed that there was a difference between the success of resident pupils and travelling pupils, in which the effects of other factors were not marginalised. The main issue pertaining to transport and academic success was a lack of alignment between bus schedules and the school’s timetable, meaning that travelling pupils are required to spend long amounts of time in transport, which resident pupils are not subjected to, and poorly-planned public transportation routes, in terms of the needs of the travelling pupil, which extended travel time. Though exact data showed differences in academic success, the travelling pupils did not perceive that their daily travels had a significant impact on their academic success

Spatial analysis of lung cancer incidence in Croatia

Rak pluća velik je javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. Do sada nisu provedene, barem s geografskog gledišta, pomoću geografskih metoda i tehnika, nikakve analize pojavnosti bilo koje bolesti pa tako ni ove. Rak pluća kronična je nezarazna bolest. U radu se polazilo od pretpostavki da će stope incidencije raka pluća biti veće u prostorima gdje je stanovništvo starije i gdje je BDP per capita manji od hrvatskog. Uspoređivale su se dvije popisne godine – 2001. i 2011. pomoću grubih stopa incidencija raka pluća i standardizirane stope incidencije prema dobi. Međutim, rak pluća se u Hrvatskoj pojavljuje ne prateći bilo kakve prostorne zakonitosti – stope incidencije raspoređene su poput leopardove kože. Takva situacija upućuje na dominantne individualne rizične faktore pojavnosti – odnosno način života koji pogoduje pojavi ove bolesti. S tim u svezi, u Hrvatskoj se ne može ciljano djelovati na jedan prostor, već je važna prevencija u smjeru pojedinca kako bi očuvao vlastito zdravlje, a time i doprinio zdravlju cjelokupne populacije.Lung cancer is a big public health problem in Croatia. Up to now, as far as the geographical point of view and the usage of geographical methods and techniques are concerned, there were no known analyses of any disease, including this one. Lung cancer is a chronical, non-contagious disease. This paper starts from the assumption that the incidence rates for lung cancer will be higher in the areas with older population and lower GDP per capita. Two years were compared, 2001 and 2011 (the years in which censuses of population were carried out), using rough incidence rates for lung cancer as well as age standardized incidence rates. The result shows that lung cancer appears in Croatia without following any spatial regularities; the incidence rates are not distributed evenly. Such a situation indicates dominant individual risk factors of prevalence, i.e. the way of life suitable for occurrence of the disease. In connection with that, it is not possible to aim at one particular area in the country. What is important is the prevention directed to each individual and consequently to the health of the population in general

Spatial analysis of lung cancer incidence in Croatia

Rak pluća velik je javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. Do sada nisu provedene, barem s geografskog gledišta, pomoću geografskih metoda i tehnika, nikakve analize pojavnosti bilo koje bolesti pa tako ni ove. Rak pluća kronična je nezarazna bolest. U radu se polazilo od pretpostavki da će stope incidencije raka pluća biti veće u prostorima gdje je stanovništvo starije i gdje je BDP per capita manji od hrvatskog. Uspoređivale su se dvije popisne godine – 2001. i 2011. pomoću grubih stopa incidencija raka pluća i standardizirane stope incidencije prema dobi. Međutim, rak pluća se u Hrvatskoj pojavljuje ne prateći bilo kakve prostorne zakonitosti – stope incidencije raspoređene su poput leopardove kože. Takva situacija upućuje na dominantne individualne rizične faktore pojavnosti – odnosno način života koji pogoduje pojavi ove bolesti. S tim u svezi, u Hrvatskoj se ne može ciljano djelovati na jedan prostor, već je važna prevencija u smjeru pojedinca kako bi očuvao vlastito zdravlje, a time i doprinio zdravlju cjelokupne populacije.Lung cancer is a big public health problem in Croatia. Up to now, as far as the geographical point of view and the usage of geographical methods and techniques are concerned, there were no known analyses of any disease, including this one. Lung cancer is a chronical, non-contagious disease. This paper starts from the assumption that the incidence rates for lung cancer will be higher in the areas with older population and lower GDP per capita. Two years were compared, 2001 and 2011 (the years in which censuses of population were carried out), using rough incidence rates for lung cancer as well as age standardized incidence rates. The result shows that lung cancer appears in Croatia without following any spatial regularities; the incidence rates are not distributed evenly. Such a situation indicates dominant individual risk factors of prevalence, i.e. the way of life suitable for occurrence of the disease. In connection with that, it is not possible to aim at one particular area in the country. What is important is the prevention directed to each individual and consequently to the health of the population in general