ULOGA KAZETA ZA ODRŽAVANJE VLAŽNOSTI I TEMPERATURE ZRAKA U KVALITETI ŽIVOTA NAKON LARINGEKTOMIJE

Aim: The aim of this study was to investigate the effect of heat and moisture exchanger use on everyday problems and quality of life aspects in laryngectomized patients. Methods: Seventy laryngectomized patients were included and divided into a control group that used no device, and a group equipped with a heat and moisture exchanger. The effect of the heat and moisture exchanger was evaluated by means of a specially designed questionnaire. Medical records were reviewed to collect demographic, health, behavior, tumor and surgical data. Assessment of the benefi ts and drawbacks of the device was made by statistical comparison of the control group and the group using the device. Results: the group using the device scored signifi cantly better on the questions about verbal communication, social interaction, paying attention and concentration. Discussion: The results of this study suggest that the use of heat and moisture exchanger can effectively reduce psychosocial and physical problems after total laryngectomy. A review of medical literature and comparison of the results of this study with the literature data available shows that the use of heat and moisture exchanger influences particular aspects of the quality of life of laryngectomized persons. Conclusion: the heat and moisture exchanger cannot fully restore physiological functions of the upper respiratory tract, but it plays an important role in the prevention of symptoms and in pulmonary and psychosocial rehabilitation after laryngectomy.Cilj: Ispitati ulogu kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka u smanjenju svakodnevnih problema i u nekim aspektima kvalitete života laringektomiranih bolesnika. Metode: Sedamdeset laringektomiranih bolesnika uključenih u istraživanje podijeljeni su u kontrolnu skupinu koja ne rabi kazete za održavanje vlažnosti i temperature zraka i skupinu ispitanika koja ih rabi. Uloga kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka procijenjena je pomoću posebno osmišljenog upitnika. Pregledana je medicinska dokumentacija te su dobiveni demografski i zdravstveni podatci, podatci o navikama te podatci o tumoru i liječenju. Procjena prednosti i nedostataka ovog pomagala učinjena je statističkom usporedbom kontrolne skupine i skupine ispitanika. Rezultati: Ispitivana skupina je statistički značajno bolje ocijenila verbalnu komunikaciju, društvenu interakciju, pozornost i koncentraciju. Rasprava: Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na to da upotreba kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka može učinkovito smanjiti psihosocijalne i fi zičke probleme nakon totalne laringektomije. Pretraživanje medicinske literature i usporedba rezultata ovoga istraživanja s dostupnim publiciranim podatcima pokazuje da upotreba kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka utječe na određene aspekte kvalitete života laringektomiranih osoba. Zaključak: Kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka ne može u potpunosti obnoviti fi ziološke funkcije gornjeg dišnog puta, ali ima važnu ulogu u prevenciji simptoma te u plućnoj i psihosocijalnoj rehabilitaciji nakon laringektomije

ULOGA KAZETA ZA ODRŽAVANJE VLAŽNOSTI I TEMPERATURE ZRAKA U KVALITETI ŽIVOTA NAKON LARINGEKTOMIJE

Aim: The aim of this study was to investigate the effect of heat and moisture exchanger use on everyday problems and quality of life aspects in laryngectomized patients. Methods: Seventy laryngectomized patients were included and divided into a control group that used no device, and a group equipped with a heat and moisture exchanger. The effect of the heat and moisture exchanger was evaluated by means of a specially designed questionnaire. Medical records were reviewed to collect demographic, health, behavior, tumor and surgical data. Assessment of the benefi ts and drawbacks of the device was made by statistical comparison of the control group and the group using the device. Results: the group using the device scored signifi cantly better on the questions about verbal communication, social interaction, paying attention and concentration. Discussion: The results of this study suggest that the use of heat and moisture exchanger can effectively reduce psychosocial and physical problems after total laryngectomy. A review of medical literature and comparison of the results of this study with the literature data available shows that the use of heat and moisture exchanger influences particular aspects of the quality of life of laryngectomized persons. Conclusion: the heat and moisture exchanger cannot fully restore physiological functions of the upper respiratory tract, but it plays an important role in the prevention of symptoms and in pulmonary and psychosocial rehabilitation after laryngectomy.Cilj: Ispitati ulogu kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka u smanjenju svakodnevnih problema i u nekim aspektima kvalitete života laringektomiranih bolesnika. Metode: Sedamdeset laringektomiranih bolesnika uključenih u istraživanje podijeljeni su u kontrolnu skupinu koja ne rabi kazete za održavanje vlažnosti i temperature zraka i skupinu ispitanika koja ih rabi. Uloga kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka procijenjena je pomoću posebno osmišljenog upitnika. Pregledana je medicinska dokumentacija te su dobiveni demografski i zdravstveni podatci, podatci o navikama te podatci o tumoru i liječenju. Procjena prednosti i nedostataka ovog pomagala učinjena je statističkom usporedbom kontrolne skupine i skupine ispitanika. Rezultati: Ispitivana skupina je statistički značajno bolje ocijenila verbalnu komunikaciju, društvenu interakciju, pozornost i koncentraciju. Rasprava: Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na to da upotreba kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka može učinkovito smanjiti psihosocijalne i fi zičke probleme nakon totalne laringektomije. Pretraživanje medicinske literature i usporedba rezultata ovoga istraživanja s dostupnim publiciranim podatcima pokazuje da upotreba kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka utječe na određene aspekte kvalitete života laringektomiranih osoba. Zaključak: Kazeta za održavanje vlažnosti i temperature zraka ne može u potpunosti obnoviti fi ziološke funkcije gornjeg dišnog puta, ali ima važnu ulogu u prevenciji simptoma te u plućnoj i psihosocijalnoj rehabilitaciji nakon laringektomije

The efficiency of MMPI-2 validity scales in detecting malingering of mixed anxiety-depressive disorder

The aim of this study was to examine the efficiency of the validity scales (F, Fb, Fp, F-K, K, L, S, VRIN and TRIN) of the Minnesota Multiphasic Personality Inventory-2 (MMPI-2) in the detection of malingering mixed anxiety-depressive disorder and the possibility of differentiating between groups of persons with mixed anxiety-depressive disorder and persons instructed to malinger the mixed anxiety-depressive disorder on the basis of basic and content scales. The participants in the study were 47 persons diagnosed with mixed anxiety-depressive disorder and 47 female psychology students who received a description of the mixed anxiety-depressive disorder as well as information on the MMPI-2 validity scales. The students were asked to malinger the mixed anxiety-depressive disorder and to do so in such a manner as to avoid detection. The results of discriminant analysis have shown that the validity scale Fp is the most effective in revealing malingered profiles, followed by the Fb scale, the F-K index and the F scale. The S, K and VRIN scales revealed a lower negative correlation with the discriminant function, which was expected in view of their purpose (fake good). The accuracy of the classification based on the validity scales results was very high (97.9% of persons with anxiety-depressive disorder and 97.9% of malingerers were correctly classified). The L and TRIN scales were not found to be significant in differentiating between the malingerer’s profiles and those of persons with the disorder. Discriminant analysis was used to determine the possibility of differentiating profiles from the basic scales and content scales, where the content scales LSE, SOD and TRT and the basic scales Si and Pd proved to be the most efficient in differentiating between malingerer profiles and those of persons with anxiety-depressive disorder. The accuracy of classifying the malingerer’s profiles and those of persons with anxiety-depressive disorder based on basic scale and content scale results was also high (91.5% of persons with anxiety-depressive disorder and 97.9% of students were correctly classified)

Cognitive behavioral therapy for functional vestibular disorders

Funkcionalne vrtoglavice po incidenciji predstavljaju drugi najčešći vestibularni poremećaj u općoj populaciji, te značajno ograničavaju svakodnevno funkcioniranje pojedinca. Kroz povijest, koncept funkcionalnih vrtoglavica predstavljao je nekoliko kliničkih entiteta. Aktualni prijedlog Odbora za nomenklaturu i klasifikaciju vestibularnih poremećaja Baranyeva društva uvršten u nacrt 11. izdanja Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema uvodi pojam perzistentne posturalno-perceptivne vrtoglavice kao najčešćeg funkcionalnog neurovestibularnog poremećaja. Istraživanja sugeriraju da potencijalni uzrok funkcionalnih vrtoglavica leži u neuroanatomskoj i funkcionalnoj povezanosti centara u mozgu odgovornih za kontrolu pokreta i položaja tijela s onim zaduženim za percepciju opasnosti i straha. Doživljaj posturalne nestabilnosti kod pacijenata je praćen nesigurnošću, padom samopouzdanja i anksiozno-depresivnom simptomatologijom. Svrha ovog rada je prikazati pregled psiholoških čimbenika koji utječu na oporavak od funkcionalnih vestibularnih poremećaja, te terapijskih postupaka koji su se pokazali efikasnim u liječenju istih, pri čemu je poseban naglasak stavljen na elaboraciju kognitivno- bihevioralnog modela i terapije perzistentne posturalno-perceptivne vrtoglavice.Functional dizziness is the second most common vestibular disorder in adult population that significantly interferes with everyday functioning. Through history, the concept of functional dizziness represented several clinical entities. The consensus document of the Committee for the Classification of Vestibular Disorders of the Bárány Society included in the forthcoming 11th edition of the International Classification of Diseases (ICD-introduces the term of persistent postural-perceptive dizziness as the most common functional neuro-vestibular disorder. Studies suggest that the cause of functional dizziness lies in neuroanatomical and functional connections of the brain regions responsible for controlling movement and body position and those responsible for perception of danger and fear. A sense of postural instability is frequently followed by insecurity, low self- confidence and anxious- depressive symptomatology. The aim of this review is to discuss psychological factors and therapeutic interventions affecting recovery from functional vestibular disorders with special emphasis on the elaboration of the cognitive behavioral model and therapy of persistent postural-perceptive dizziness

Kontroverze sindroma vratne vrtoglavice

Otkada su po prvi put spomenute i opisane, pa sve do danas, vratne vrtoglavice imaju svoje zagovornike i oponente, a vjerojatno će i ubuduće ostati polemička tema, sve dok se ne riješi pitanje pouzdanih dijagnostičkih testova i konsenzusom uspostave valjani kliničko-dijagnostički kriteriji. Premda postoje različite teorije o mehanizmu koji povezuje vrtoglavice s vratnim simptomima, još uvijek nemamo jasne i općeprihvaćene patofiziološke potpore ovom fenomenu. Suvremenom vestibularnom dijagnostikom se kod više od 90% ovakvih bolesnika dobije neki drugi uzrok poremećaja ravnoteže. Brojna klinička zapažanja, anatomsko-fiziološke i epidemiološke studije sugeriraju povezanost bola u vratu i općenito vratnih simptoma s vrtoglavicom, pa bi ovu činjenicu trebalo s punim uvažavanjem uzeti u obzir pri diferencijalno-dijagnostičkom razmatranju. Konačnu dijagnozu vratne vrtoglavice trebalo bi postaviti bolesnicima s bolom i otežanom pokretljivošću u vratu, kojima smo isključili sve ostale moguće uzroke vrtoglavice i kojima je usto liječenje dovelo do značajnog poboljšanja, kako vratnih, tako i simptoma poremećaja ravnoteže. Nju potkrjepljuje i kratko vrijeme proteklo od ozljede vrata do pojave simptoma vrtoglavice, pozitivan nalaz testa torzije vratne kralježnice i patološki nalaz MR-a gornjega dijela vratne kralježnice. Liječenje vratne vrtoglavice ne bi smjelo biti uskraćeno niti jednom bolesniku jer rasprava o postojanju ili nepostojanju vratnih vrtoglavica i mehanizmu njihova nastanka ima samo akademski, a gotovo nikakav praktični značaj. Pritom treba istaknuti da se kod većine bolesnika dobri rezultati postižu liječenjem metodama fizikalne terapije, posebice manualne, dok farmakoterapija i vestibularna rehabilitacija ne dovode do značajnijega poboljšanja

Kontroverze sindroma vratne vrtoglavice

Otkada su po prvi put spomenute i opisane, pa sve do danas, vratne vrtoglavice imaju svoje zagovornike i oponente, a vjerojatno će i ubuduće ostati polemička tema, sve dok se ne riješi pitanje pouzdanih dijagnostičkih testova i konsenzusom uspostave valjani kliničko-dijagnostički kriteriji. Premda postoje različite teorije o mehanizmu koji povezuje vrtoglavice s vratnim simptomima, još uvijek nemamo jasne i općeprihvaćene patofiziološke potpore ovom fenomenu. Suvremenom vestibularnom dijagnostikom se kod više od 90% ovakvih bolesnika dobije neki drugi uzrok poremećaja ravnoteže. Brojna klinička zapažanja, anatomsko-fiziološke i epidemiološke studije sugeriraju povezanost bola u vratu i općenito vratnih simptoma s vrtoglavicom, pa bi ovu činjenicu trebalo s punim uvažavanjem uzeti u obzir pri diferencijalno-dijagnostičkom razmatranju. Konačnu dijagnozu vratne vrtoglavice trebalo bi postaviti bolesnicima s bolom i otežanom pokretljivošću u vratu, kojima smo isključili sve ostale moguće uzroke vrtoglavice i kojima je usto liječenje dovelo do značajnog poboljšanja, kako vratnih, tako i simptoma poremećaja ravnoteže. Nju potkrjepljuje i kratko vrijeme proteklo od ozljede vrata do pojave simptoma vrtoglavice, pozitivan nalaz testa torzije vratne kralježnice i patološki nalaz MR-a gornjega dijela vratne kralježnice. Liječenje vratne vrtoglavice ne bi smjelo biti uskraćeno niti jednom bolesniku jer rasprava o postojanju ili nepostojanju vratnih vrtoglavica i mehanizmu njihova nastanka ima samo akademski, a gotovo nikakav praktični značaj. Pritom treba istaknuti da se kod većine bolesnika dobri rezultati postižu liječenjem metodama fizikalne terapije, posebice manualne, dok farmakoterapija i vestibularna rehabilitacija ne dovode do značajnijega poboljšanja

Validity Scales of the MMPI-2 Possibilities in Detection of Simulation of Mixed Anxiety-Depressive Disorder

Simuliranje anksiozno-depresivnih poremećaja u svrhu postizanja različitih beneficija, vrlo je čest i nedovoljno istražen problem. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi mogu li ljestvice valjanosti iz MMPI-2 biti učinkovite u razlikovanju stvarnog i simuliranog miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja, te razlikuju li se rezultati na temeljnim ljestvicama i ljestvicama sadržaja psihijatrijskih bolesnika sa stvarnom dijagnozom miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja i sudionika koji simuliraju navedeni poremećaj na MMPI-2. Uzorak su činile 94 sudionice, od čega njih 47 studentica prve i druge godine preddiplomskog studija psihologije i 47 ženskih psihijatrijskih bolesnika iz jedne opće županijske bolnice. Uz uputu o karakteristikama miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja i upozorenje o postojanju ljestvica valjanosti od studentica je traženo da ispune MMPI-2 kao da boluju od navedenog poremećaja. Dobiveni rezultati potvrđuju učinkovitost ljestvica valjanosti u detekciji simulacije ispitivanog poremećaja, uz najveću diskriminativnu moć Ljestvice rijetkih pojava – psihopatologija (Fp), zatim i Ljestvice posljednje stranice (Fb), indeksa simulacije (F-K), te ljestvice rijetkih pojava (F). Profili temeljnih ljestvica i ljestvica sadržaja osoba s anksiozno-depresivnim poremećajem i studenata simulanata razlikuju se, a najveće razlike dobivene su na ljestvicama LSE, SOD i TRT, a prate ih temeljne ljestvice Socijalna introverzija (Si) i Psihopatska devijacija s korekcijom K (PdK).Malingering anxiety–depressive disorders in order to gain benefits is a very common and uninvestigatet problem. The aim of this study was to investigate whether it was possible for the MMPI-2 validity, clinical and content scales to detect feigne mixed anxiety–depressive disorder and differentiate feigned profiles from inpatient profiles. Study included 97 subjects, 47 female psychology students and 47 female patients. Students were provided with information about the symptoms of the disorder and the validity scales and were asked to complete the MMPI-2 as if they were suffering from mixed anxiety–depressive disorder. Results indicated that the validity scales were highly successful at distinguishing MMPI-2 protocols of feigned mixed anxiety- depressive disorder from psychiatric patients and the best predictors were Infrequency- Psychopatology scale (Fp), Back Side scale (Fb), F-K indeks and Infrequency scale (F). Clinical and content scales profiles of individuals suffering from mixed anxiety– depressive disorder and students who simulated the same disorder differ, and the best at distinguishing those two groups were content scales LSE, SOD, TRT followed by clinical scales Social Introversion (Si) and Psychopathic Deviate (Pd)

Validity Scales of the MMPI-2 Possibilities in Detection of Simulation of Mixed Anxiety-Depressive Disorder

Simuliranje anksiozno-depresivnih poremećaja u svrhu postizanja različitih beneficija, vrlo je čest i nedovoljno istražen problem. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi mogu li ljestvice valjanosti iz MMPI-2 biti učinkovite u razlikovanju stvarnog i simuliranog miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja, te razlikuju li se rezultati na temeljnim ljestvicama i ljestvicama sadržaja psihijatrijskih bolesnika sa stvarnom dijagnozom miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja i sudionika koji simuliraju navedeni poremećaj na MMPI-2. Uzorak su činile 94 sudionice, od čega njih 47 studentica prve i druge godine preddiplomskog studija psihologije i 47 ženskih psihijatrijskih bolesnika iz jedne opće županijske bolnice. Uz uputu o karakteristikama miješanog anksiozno-depresivnog poremećaja i upozorenje o postojanju ljestvica valjanosti od studentica je traženo da ispune MMPI-2 kao da boluju od navedenog poremećaja. Dobiveni rezultati potvrđuju učinkovitost ljestvica valjanosti u detekciji simulacije ispitivanog poremećaja, uz najveću diskriminativnu moć Ljestvice rijetkih pojava – psihopatologija (Fp), zatim i Ljestvice posljednje stranice (Fb), indeksa simulacije (F-K), te ljestvice rijetkih pojava (F). Profili temeljnih ljestvica i ljestvica sadržaja osoba s anksiozno-depresivnim poremećajem i studenata simulanata razlikuju se, a najveće razlike dobivene su na ljestvicama LSE, SOD i TRT, a prate ih temeljne ljestvice Socijalna introverzija (Si) i Psihopatska devijacija s korekcijom K (PdK).Malingering anxiety–depressive disorders in order to gain benefits is a very common and uninvestigatet problem. The aim of this study was to investigate whether it was possible for the MMPI-2 validity, clinical and content scales to detect feigne mixed anxiety–depressive disorder and differentiate feigned profiles from inpatient profiles. Study included 97 subjects, 47 female psychology students and 47 female patients. Students were provided with information about the symptoms of the disorder and the validity scales and were asked to complete the MMPI-2 as if they were suffering from mixed anxiety–depressive disorder. Results indicated that the validity scales were highly successful at distinguishing MMPI-2 protocols of feigned mixed anxiety- depressive disorder from psychiatric patients and the best predictors were Infrequency- Psychopatology scale (Fp), Back Side scale (Fb), F-K indeks and Infrequency scale (F). Clinical and content scales profiles of individuals suffering from mixed anxiety– depressive disorder and students who simulated the same disorder differ, and the best at distinguishing those two groups were content scales LSE, SOD, TRT followed by clinical scales Social Introversion (Si) and Psychopathic Deviate (Pd)