Uzroci razvoja superćelije i tornadogeneze 30. kolovoza 2003.

A supercell storm with tornadogenesis in the afternoon hours of the 30th August 2003 in NW Croatia is studied. As was seen from radar and satellite material the cell developed in Slovenia and crossed into Croatia, where interacting with favorable wind patterns (indicated by high SREH and vertical wind shear) it evolved into a supercell. Macroscale forcing was found to be lacking. On the other hand, the pattern, characterized by a pronounced thermal ridge and a baroclinic boundary associated with it, was favorable for supercell generation as has been seen in several studies in the USA. Mesoscale forcing was also enhanced by the existence of the jet stream and outflow boundaries from previous convection associated with a night-time cold front passage. Several severe storm and stability indices were tested for this case and it has been found that they generally did not correspond to the severity of the convection that took place.U poslijepodnevnim satima 30. kolovoza 2003. u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske zabilježen je prolazak superćelije uz koji je bila vezana i pojava tornadogeneze. Iz radarskih je i satelitskih slika vidljivo da se ćelija formirala u Sloveniji te da se nakon prelaska u Hrvatsku uslijed povoljnog polja vjetra (velike vrijednosti SREH i vertikalnog smicanja vjetra) razvila u superćeliju. Procesi prisile bili su primarno mezoskalni. Temperaturni greben i uz njega vezana baroklina granica uočena na području Hrvatske i Slovenije prema istraživanjima provedenim u SAD-u karakteristični su za pojavu i jačanje superćelija. Dodatni izvori prisile bili su konvergencija vezana uz lijevi ulazni kvadrant mlazne struje i granicu izlaznog toka konvekcije vezane uz prolazak hladne fronte u noćnim satima. Nekoliko indeksa stabilnosti i indeksa olujnog vremena je testirano za ovaj slučaj konvekcije s izostankom makroskalne prisile te je nađeno da većinom nisu odgovarali stvarnom intenzitetu konvekcije

Changes in Levels of Economic Development among the States Formed in the Area of Former Yugoslavia

After a long period, during the Yugoslav epoch, in which there were o changes in the levels of economic development of the constitutive republics, major changes occurred following the break-up of Yugoslavia. The western republics – today independent Slovenia and Croatia – rapidly advanced and notably diverged from the former eastern republics. The range of differences in development levels became surprisingly large in the area of the former shared state. At the same time, economic cooperation between countries in the ex-Yugoslav area decreased. Most recently there has been an increase in such cooperation, yet its extent is still much lower than before the break-up of Yugoslavia. The present differences in the levels of development between the western and the eastern states (independent countries) will presumably decrease in the future – however, for some time to come, for at least one or two decades, these differences will remain greater than they were during the period before 1990, i.e. when the Federal Socialist Republic of Yugoslavia still existed

THE COMMERCIAL FUNCTIONS OF ZAGREB’S SAVICA SETTLEMENT

Savica je zagrebačka četvrt koja brojem stanovnika odgovara manjem gradu. Četvrt je omeđena jasnim granicama prema susjednim četvrtima: avenijama i rijekom Savom. Cilj rada bio je utvrditi postojanje i razvoj poslovnih funkcija na Savici. Struktura i domet poslovnih zona upućuje da je riječ o klasičnom primjeru centra susjedstva. Na Savici nema trgovačkog centra kojem je gravitacijski domet čitav grad Zagreb poput City Centar One, Avenue Mall, Arena ili West Gate. Primarno tržište za trgovine i usluge na Savici je sama Savica te manjim dijelom susjedne četvrti Kruge, Folnegovićevo naselje i Staro Trnje. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća mijenjala se razina atraktivnosti dijelova Savice za poslovne aktivnosti. U radu se željela utvrditi veza između urbanih elemenata naselja i rasporeda poslovnih zona na Savici. U tom se smislu ističe važnost Lastovske kao glavne sabirne i spojne ulice te dostupnosti dovoljnog broja parkirališnih mjesta na prostorni raspored poslovnih zona. Istraživanje će pokazati da je urbanistička pretpostavka iz 1980-ih godina o povišenim pješačkim platoima kao poslovnim središtima četvrti bila pogrešna sa stajališta poslovne uspješnosti i atraktivnosti poslovnih prostora.Savica is a district of Zagreb with a population corresponding to that of a small town. The district has clear bounds with its neighbouring districts: the avenues and the Sava River. The objective of this paper was to determine the presence and development of commercial functions in Savica. The structure and range of commercial zones indicates that it is a classic example of a neighbourhood centre. There are no retail centres in Savica the likes of City Centar One, Avenue Mall, Arena or West Gate, which have a gravitational range of the entire City of Zagreb. The primary market for retail stores and services in Savica is the district itself and, to a lesser extent, the neighbouring districts of Kruge, Folnegovićevo Naselje and Staro Trnje. The level of attractiveness of parts of Savica for commercial activities has varied in recent decades. This study aims to determine the connection between the urban elements of the settlement and the distribution of commercial zones in Savica. In this regard, the importance of Lastovska St. is emphasised as the chief collector and connecting street and the accessibility of a suffi cient number of parking spaces in the spatial distribution of commercial zones. The study showed that the urban development premise of the 1980s concerning elevated pedestrian plateaus, and the commercial hubs of the district were erroneous in terms of commercial success and the attractiveness of commercial space

Synonyms for Comfort and Discomfort in Zagreb

Autor u radu analizira sinonime za ugodu i neugodu u Zagrebu na temelju ankete provedene 1996. i 1997. g. kojom je ispitano 279 ispitanika. Sinonimi za ugodu ili neugodu mogu bit kvartovi, trgovi, ulice, perivoji, zgrade, itd. Pokazalo se da Gornji grad, perivoj Maksimir, Trg bana Josipa Jelačića, Hrvatsko narodno kazalište, Zrinjevac i jezero Jarun pobuđuju ugodu u najvećeg dijela ispitanika, dok su Dubrava, Novi Zagreb, Cvjetni trg, zgrada Ferimporta na Trgu maršala Tita i Kvaternikov trg za većinu ispitanika neugodna mjesta.The author analyzes ambiences awaking feelings of pleasure or its opposite which he calls synonyms for comfort and discomfort. The work was carried out in Zagreb on the basis of questionnaires from 1996 and 1997 answered by 279 respondents. Urban quarters, squares, streets, parks, buildings, etc. could all be considered as synonyms for comfort or discomfort. It was shown that the Upper Town, Maksimir Park, Ban Josip Jelačić Square, the Croatian National Theatre, Zrinjevac Square and Lake Jarun awake pleasurable feelings in most respondents, while Dubrava, New Zagreb, the Flower Market, the Ferimport Building on Marshal Tito Square and Kvaternikov Square are places of discomfort for most respondents

Changes in the Spatial Arrangement of the Branch Structure of Croatian Industry, 1971 - 1988

U ovom su se radu pokušale utvrditi promjene u prostornoj strukturi industrije Hrvatske koje su nastale između 1971. i 1988. godine. Izdvojena su područja prema jakosti razvoja industrije: najveća dinamika je zabilježena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Utvrđene su i glavne indsutrijske grane u Hrvatskoj općenito i u određenim područjima: to su drvna, kemijska, metalna i prehrambena industrija.In this work I tried to settle the changes in the spatial structure of Croatian industry which appeared between 1971 and 1988. The areas are divided according to the industrial intensity; the greatest dynamics is marked in North-western Croatia. The main industrial branches, which have most influenced the change of the industrial structure in Croatia generally and in certain areas as well, are settled too; they are timber, chemical, metal and food industry

Uloga analize tržišta u poslovnom planiranju za tvrtke iz odjevne industrije

Poduzeća danas posluju u uvjetima jake konkurencije i kontinuiranih promjena u trendovima zbog čega se ističe važnost kontinuirane analize tržišta kako bi se donijele odgovarajuće odluke o segmentaciji tržišta, razvoju proizvoda, cijena, prodaje, promocije, distribucije i dr. i na taj način ostvarila uspješnost poslovanja, tj. pozitivni poslovni rezultati. Analiza tržišta provodi se kako bi se prikupile potrebne informacije o potrošačima koji se nalaze na tržištu na kojem poduzeće posluje, a sa ciljem što boljeg upoznavanja njihovih preferencija te u skladu s time i razvoj ponude koja će u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe. U ovom radu istražen je značaj koji analiza tržišta ima za poslovanje poduzeća, konkretno u ovom slučaju poduzeća iz odjevne industrije. Na primjeru nekoliko odabranih poduzeća odjevne industrije analiziran je način i važnost provođenja analize tržišta u planiranju poslovanja i poboljšanju poslovnih rezultata

Uloga analize tržišta u poslovnom planiranju za tvrtke iz odjevne industrije

Poduzeća danas posluju u uvjetima jake konkurencije i kontinuiranih promjena u trendovima zbog čega se ističe važnost kontinuirane analize tržišta kako bi se donijele odgovarajuće odluke o segmentaciji tržišta, razvoju proizvoda, cijena, prodaje, promocije, distribucije i dr. i na taj način ostvarila uspješnost poslovanja, tj. pozitivni poslovni rezultati. Analiza tržišta provodi se kako bi se prikupile potrebne informacije o potrošačima koji se nalaze na tržištu na kojem poduzeće posluje, a sa ciljem što boljeg upoznavanja njihovih preferencija te u skladu s time i razvoj ponude koja će u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe. U ovom radu istražen je značaj koji analiza tržišta ima za poslovanje poduzeća, konkretno u ovom slučaju poduzeća iz odjevne industrije. Na primjeru nekoliko odabranih poduzeća odjevne industrije analiziran je način i važnost provođenja analize tržišta u planiranju poslovanja i poboljšanju poslovnih rezultata

Hierarchy of industrial location factors on the example of west Croatia

Autor analizira hijerarhiju lokacijskih činitelja industrije na temelju rezultata ankete provedene u 16 industrijskih grana, odnosno u 108 tvornica zapadne Hrvatske. Osim općih činitelja koji su se pokazivali važnima u većini anketiranih poduzeća (npr. obrazovanost i kvalificiranost radne snage), utvrđena su i neka specifična odstupanja prema pojedinim granama (voda u prehrambenoj industriji, ekološki uvjeti u kemijskoj industriji itd.).The author analyzes the hierarchy of industrial location factors on the basis of a questionnaire administered in 16 industrial sectors in 108 factories in west Croatia. Besides general factors that where important in most of the industries (e.g. labour education and skill), specific differences were established in some sectors (water in the food industry, ecological factor in the chemical industry, etc.)