214 research outputs found

    The Danube Region Protection – Challenges for Green Marketing and Corporate Social Responsibility in Serbia

    Get PDF
    During past years the influence of climate changes on environmental factors, such as water, soil, and air, has become significant and pretty unavoidable. Based on that, anthropogenic influences like industrial, communal, and agricultural wastewater discharge, have become more dangerous for the eco-system as a whole. In this paper we will analyse the possibilities for reducing anthropogenic influences through the processes of controlling and monitoring of the wastewater as well as the Danube river water-gang. The European Union Framework Directive has been implemented into the legislative system of the Republic of Serbia, with the purpose of more complete protection of the Danube Region. In that sense, the prevention of the drinking water deficit requires a multidisciplinary approach, which includes activities on green marketing and a higher level of corporate social responsibility. Water, in all its aspects, has a strong economic value, which is the reason why it has to be recognized as an economic resource as well as a highly influential factor of local community development. Integrated management system of wastewater has to be established on the overall cooperation among consumers, planners, and policy designers at all levels – local, regional and global

    Uvodna riječ urednice teme

    Get PDF
    Poštovani čitatelji, S prvim danima proljeća pred vama se otvara novi broj Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo s temom „Zdravlje u Krapinsko­zagorskoj županiji“. Krapinsko­zagorska županija poznata je po svojim živopisnim krajolicima, bajkovitim dvorcima i golemom kulturnom baštinom. Blagodati termalnih izvora otkrivene su davnih dana, a brojna izvorišta pitke vode u današnje vrijeme predstavljaju neprocjenjivo bogatstvo

    Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Krapinsko-zagorskoj županiji

    Get PDF
    Rak debelog crijeva je jedno od najčešćih sijela raka kod oba spola u razvijenim zemljama. U Hrvatskoj, a i u Krapinsko­zagorskoj županiji je na drugome mjestu po pojavnosti, kod muškaraca iza raka pluća, a kod žena iza raka dojke. Sa porastom stope novooboljelih raste i stopa umrlih, a 2007. godine incidencija i mortalitet se preklapaju. Tako visoka stopa smrtnosti ukazuje na otkrivanje bolesti u fazi kada je već uznapredovala (Grafikon 1.). S obzirom na veličinu problema, kao i postojanje relativno jednostavne metode probira, razumljivo je bilo pokretanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva

    Uvodna riječ urednice teme

    Get PDF
    Poštovani čitatelji, S prvim danima proljeća pred vama se otvara novi broj Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo s temom „Zdravlje u Krapinsko­zagorskoj županiji“. Krapinsko­zagorska županija poznata je po svojim živopisnim krajolicima, bajkovitim dvorcima i golemom kulturnom baštinom. Blagodati termalnih izvora otkrivene su davnih dana, a brojna izvorišta pitke vode u današnje vrijeme predstavljaju neprocjenjivo bogatstvo

    Proces izrade županijskog plana za zdravlje u Krapinsko-zagorskoj županiji

    Get PDF
    Krapinsko­-zagorska županija nastala je 1993., kao jedna od 21 jedinica regionalne samouprave u republici Hrvatskoj. Temeljni akt županije je Statut. «Županija je samostalna u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi» (članak 12.). U svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od regionalnog značaja, a osobito poslove koji se odnose na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Iz navedenog proizlazi da Županija kroz svoje mehanizme odlučivanja (Županijsko poglavarstvo, Županijska skupština) donosi odluke o provođenju planova, programa, mjera koji se u manjoj ili većoj mjeri odnose na kvalitetu života i zdravlja stanovnika. Po takvom modelu utjecaj zajednice i njenih stvarnih potreba nije u dovoljnoj mjeri dolazio do izražaja, jer je minimalno participirala u kreiranju zdravstvene i socijalne politike

    Proces izrade županijskog plana za zdravlje u Krapinsko-zagorskoj županiji

    Get PDF
    Krapinsko­-zagorska županija nastala je 1993., kao jedna od 21 jedinica regionalne samouprave u republici Hrvatskoj. Temeljni akt županije je Statut. «Županija je samostalna u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi» (članak 12.). U svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od regionalnog značaja, a osobito poslove koji se odnose na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Iz navedenog proizlazi da Županija kroz svoje mehanizme odlučivanja (Županijsko poglavarstvo, Županijska skupština) donosi odluke o provođenju planova, programa, mjera koji se u manjoj ili većoj mjeri odnose na kvalitetu života i zdravlja stanovnika. Po takvom modelu utjecaj zajednice i njenih stvarnih potreba nije u dovoljnoj mjeri dolazio do izražaja, jer je minimalno participirala u kreiranju zdravstvene i socijalne politike

    Provođenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Krapinsko-zagorskoj županiji

    Get PDF
    Rak debelog crijeva u stalnom je porastu, kako po broju novooboljelih tako i po broju umrlih. U Hrvatskoj, a i u Krapinsko­zagorskoj županiji na drugom je mjestu kod muškaraca (iza raka pluća) tako i kod žena (iza raka dojke) i predstavlja značajan javno zdravstveni problem (Tablica 1. i Slika 1.)

    Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Krapinsko-zagorskoj županiji

    Get PDF
    Epidemiološka situacija: Rak dojke je najčešći rak i vodeći uzrok prijevremene smrti žena u dobi od 35 do 64 godine u Krapinskozagorskoj županiji. Dobno standardizirana stopa incidencije raka dojke u periodu od 2001. – 2008.g. za Krapinsko­zagorsku županiju je niža od stope za Hrvatsku (grafikon 1.), dok je mortalitet od raka dojke u istom periodu u skladu sa hrvatskim prosjekom, dok je 2003. i 2004. godine nešto viši (grafikon 2.) Usporedba stopa incidencije i mortaliteta od raka dojke – Republika Hrvatska i Krapinsko­zagorska županija u razdoblju od 2001. do 2008. godin

    Stanovništvo starije od 65 godina u Krapinsko-zagorskoj županiji

    Get PDF
    Prema Popisu 2001., u Krapinsko-zagorskoj županiji živi 142 432 stanovnika, od čega udio stanovnika u dobi 65 i više godina iznosi 16,4%, što ovu Županiju svrstava među "starije" hrvatske županije. Starija životna dob nosi i opterećenje bolestima, pa je tako na jednog osiguranika u dobi 65 i više godina registrirano prosječno 2,9 bolesti-stanja, dok je na ukupan broj osiguranika registrirano 2.2 bolesti-stanja po osiguraniku. Najčešći uzrok smrti stanovništva u dobi 65 i više godina u 2009. u Krapinsko-zagorskoj županiji bile su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, a slijedile su novotvorine te bolesti dišnog sustava. Temeljem provedenog kvalitativnog istraživanja starijih osoba utvrđene su njihove potrebe koje se odnose prvenstveno na unaprjeđenje vaninstitucionalne skrbi

    Stanovništvo starije od 65 godina u Krapinsko-zagorskoj županiji

    Get PDF
    Prema Popisu 2001., u Krapinsko-zagorskoj županiji živi 142 432 stanovnika, od čega udio stanovnika u dobi 65 i više godina iznosi 16,4%, što ovu Županiju svrstava među "starije" hrvatske županije. Starija životna dob nosi i opterećenje bolestima, pa je tako na jednog osiguranika u dobi 65 i više godina registrirano prosječno 2,9 bolesti-stanja, dok je na ukupan broj osiguranika registrirano 2.2 bolesti-stanja po osiguraniku. Najčešći uzrok smrti stanovništva u dobi 65 i više godina u 2009. u Krapinsko-zagorskoj županiji bile su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, a slijedile su novotvorine te bolesti dišnog sustava. Temeljem provedenog kvalitativnog istraživanja starijih osoba utvrđene su njihove potrebe koje se odnose prvenstveno na unaprjeđenje vaninstitucionalne skrbi
    corecore