Rekombinacijski procesi i vremena života šupljina i elektrona

In the semiconductor with indirect band gap, such as silicon, recombination on a deep center determines the lifetime of electrons and holes. In this article lifetime is calculated in dependence of both recombination processes, Shockley-Read Hall and Auger. The calculations of lifetime are made for gold in silicon, taking into account both deep levels and neglecting one of them. It is found that in the most cases gold, although having two deep levels, will act as a single level deep impurity. Exceptions are high injection levels where both deep energy levels have influence on recombination process. According to the measured values of lifetime it is confirm that the capture coefficients are temperature dependent and that the both recombination processes, Shockley-Read-Hall and Auger have significant influence on a lifetime.Poluvodičima s indirektnim zabranjenim pojasom, kakav je silicij, dodaju se duboke primjese s ciljem da bi se postiglo određeno vrijeme života elektrona i šupljina. U članku je razmatrano vrijeme života uzimajući u obzir dva osnovna tipa rekombinacijskih procesa, Shockley-Read-Hallov i Augerov. Pri proračunu je kao duboka primjesa uzeto zlato, koje u silicij unosi dvije duboke energetske razine. Računski je pokazano, a i eksperimentom potvrđeno, da je u većini slučajeva za rekombinacijski proces bitna samo jedna duboka razina i to ona koja je bliža Fermijevoj razini poluvodiča. Iznimka je rad poluvodiča pri visokoj injekciji kada se rekombinacija obavlja preko obje razine. Eksperimentom je potvrđeno da koeficijenti zarobljavanja ovise o temperaturi, te da oba rekombinacijska procesa, Shockley-Read-Hallov i Augerov, treba uzeti u obzir pri proračunu vremena života. Pri proračunima je korišten vlastiti program, kojim je moguće, osim proračuna vremena života uzeti u obzir i ostale efekte koje duboka primjesa ima na električka svojstva poluvodiča, kao npr. utjecaj na vodljivost poluvodiča, na širinu i na kapacitivnost osiromašenog sloja

Rekombinacijski procesi i vremena života šupljina i elektrona

In the semiconductor with indirect band gap, such as silicon, recombination on a deep center determines the lifetime of electrons and holes. In this article lifetime is calculated in dependence of both recombination processes, Shockley-Read Hall and Auger. The calculations of lifetime are made for gold in silicon, taking into account both deep levels and neglecting one of them. It is found that in the most cases gold, although having two deep levels, will act as a single level deep impurity. Exceptions are high injection levels where both deep energy levels have influence on recombination process. According to the measured values of lifetime it is confirm that the capture coefficients are temperature dependent and that the both recombination processes, Shockley-Read-Hall and Auger have significant influence on a lifetime.Poluvodičima s indirektnim zabranjenim pojasom, kakav je silicij, dodaju se duboke primjese s ciljem da bi se postiglo određeno vrijeme života elektrona i šupljina. U članku je razmatrano vrijeme života uzimajući u obzir dva osnovna tipa rekombinacijskih procesa, Shockley-Read-Hallov i Augerov. Pri proračunu je kao duboka primjesa uzeto zlato, koje u silicij unosi dvije duboke energetske razine. Računski je pokazano, a i eksperimentom potvrđeno, da je u većini slučajeva za rekombinacijski proces bitna samo jedna duboka razina i to ona koja je bliža Fermijevoj razini poluvodiča. Iznimka je rad poluvodiča pri visokoj injekciji kada se rekombinacija obavlja preko obje razine. Eksperimentom je potvrđeno da koeficijenti zarobljavanja ovise o temperaturi, te da oba rekombinacijska procesa, Shockley-Read-Hallov i Augerov, treba uzeti u obzir pri proračunu vremena života. Pri proračunima je korišten vlastiti program, kojim je moguće, osim proračuna vremena života uzeti u obzir i ostale efekte koje duboka primjesa ima na električka svojstva poluvodiča, kao npr. utjecaj na vodljivost poluvodiča, na širinu i na kapacitivnost osiromašenog sloja

Socijalnoekološke teme i sadržaji u predsjedničkim obraćanjima : diplomski rad

U radu se iznose rezultati analize sadržaja obraćanja predsjednika Republike Hrvatske s ciljem dobivanja uvida u socijalnoekološke teme i sadržaje kojima se bave predsjednici Republike Hrvatske kako pred domaćom, tako i pred stranom javnosti. Analizom su obuhvaćena važnija obraćanja u periodu od 3. svibnja 1995. do 1. srpnja 2013. Osim deskriptivne analize sadržaja rad sadrži i detaljniju analizu svih govora uzetih u obzir. Socijalnoekološke teme i sadržaji su se pokazali slabo zastupljenima u obraćanjima i najčešće podređene drugim temama poput primjerice gospodarskih ili vanjskopolitičkih tema. Dominantne teme su bile očuvanje okoliša (10 spominjanja), nestašice hrane (8 spominjanja) i klimatske promjene (7 spominjanja). U 77,3% slučajeva ekološke teme spominjane su pred stranom publikom, a u samo 20,6% slučajeva se ulazi u detalje, odnosno u većini slučajeva pristup predsjednika Republike Hrvatske ekološkim temama i sadržajima se pokazao deklaratoran.This paper details the results of a content analysis of speeches made by the presidents of the Republic of Croatia with a focus on socio-ecological topics and subject matters the presidents gave their attention to before domestic and foreign audiences. The analysis encompasses all the important speeches made between the dates of May 3, 1995 and July 1, 2013. Besides the descriptive analysis, this paper also contains a more detailed analysis of all the speeches taken into account. Socio-ecological topics and subject matters are poorly represented and most commonly subordinated to other topics like economic or foreign policy topics. Dominant themes were environmental preservation (10 mentions), food shortages (8 mentions) and climate change (7 mentions). Out of all ecological topics, 77,3% are given to foreign public and the presidents go into detail in only 20,6% of ecological themes in all the speeches. In most cases, the approach of the presidents of the Republic of Croatia towards socio-ecological topics and subject matters was declaratory

Potencijal za proizvodnju bioplina na farmama u Hrvatskoj

Farming sector, in general, is a big producer of manure and thereby also a big producer of greenhouse gasses. The issue of methane production from animals on farms should be seen as an opportunity in producing green energy and contributing into reducing green house effect. Croatian farming sector is pretty undeveloped if we compare it to the other EU member states. This is one of the legacies from past state where agriculture was not something worth of heavy investments. This was not only the case for Croatian farming sector, but also Croatian agriculture in general for the last twenty or more years. However in the last five years there were a lot of improvements and investments in agriculture and in the farming sector. More and more questions regarding energy issues and energy management on farms are becoming important. But this is still not enough if we want to use all of our resources and potentials. Especially if we consider the fact that there are no serious biogas plats in Croatia jet. All of this information with a promising increase in agricultural investing leads us to a question of total biogas potential for the farming sector in Croatia. Through this paper the total number of farms will be shown and their technical potential for producing, storing or using biogas. The special emphasis will be on two most promising farming sectors: cows and pigs. The main challenges would be to separate small family farms that basically have no biogas potential and bigger modern farms that could be considered for biogas production. The value of finding Croatia s biogas potential regarding farms is also important since farms are consuming a lot of energy in their everyday operations and part of that energy consumption can be compensated from renewable energy source like biogas.Kad govorimo o bioplinu i njegovoj produkciji, sektor stočarstva se nameće kao jedan od najizglednijih. Isto tako, zbog velike proizvodnje gnojiva, ali i samih enteričkih procesa ovaj sektor predstavlja značajan izvor stakleničkih plinova. Upravo proizvodnja bioplina predstavlja jedan od koraka smanjenja emisija stakleničkih plinova. Hrvatski stočarski sektor prilično kaska za onim europskim, što je posljedica sustavnog neulaganja, ne samo u sektor stočarstva, nego i sektor poljoprivrede generalno. U posljednjih par godina vidimo pomake u načinu ulaganja gdje se javljaju nove i moderne farme koje zadovoljavaju visoke standarde proizvodnje te se na njima može organizirati ekonomski isplativa proizvodnja električne i toplinske energije iz bioplina. Naravno sve to nije dovoljno kako bi Hrvatska iskoristila sve svoje potencijale, pogotovo ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj još masovno nisu rasprostranjena bioplinska postrojenja. Upravo zbog toga, postavlja se pitanje koji je pravi tehnički potencijal u proizvodnji bioplina, odnosno topline i električne energije iz bioplina za sektor stočarstva u Hrvatskoj. Kroz ovaj rad predstavljena je metodologija izračuna samog potencijala koja je primjenjiva za svaku individualnu farmu te sami potencijali za obiteljska gospodarstva i velike farme. Sam izračun je napravljen za dva najisplativija sektora, a to su: govedarstvo i svinjogojstvo. Najveći izazov je prikupljanje kvalitetnih podataka te razdvajanje malih obiteljskih gospodarstava i većih farmi na kojima bi proizvodnja bioplina mogla biti ekonomski isplativa. Pošto farme u svojem svakodnevnom radu troše velike količine energije dio te energije bi mogle kompenzirati ili u potpunosti zamijeniti iz obnovljivih izvora energije te je zato dobro znati koliki su realni potencijali za bioplin u sektoru stočarstva u Hrvatskoj

Dugoročno planiranje energetske potrošnje ovisno o energetskoj politici

Dugoročni energetski ciljevi, koje je Europska komisija zadala za 2020. i 2050. godinu, u svrhu povećanja sigurnosti energetske opskrbe, smanjenja utjecaja na okoliš i poticanja održivosti, su obvezujući za sve zemlje članice. Hrvatska, kao nova zemlja članica mora preispitati i razviti novu energetsku politiku prema energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Jedan od ključnih elemenata je racionalna energetska potrošnja i njeno postupno smanjivanje. Obzirom na izrečeno; izuzetno je bitno shvatiti koji su to mehanizmi koji utječu na energetsku potrošnju te koji je njihov dugoročni efekt. Klasični pristup energetskom planiranju potrošnje se fokusira na traženje međuovisnosti između makroekonomskih varijabli, kao što je bruto domaći proizvod, i potrošnje energije. To se obično radi analizom različitih setova povijesnih podataka koja može biti vrlo jednostavna, kao vremenski nizovi, ili relativno kompleksna, kao što su genetski algoritmi, neuronske mreže ili neke slične metode. Ovakav pristup je postao nedovoljan, pogotovo u slučaju zemalja EU, koje čine sve kako bi razdvojile svoj gospodarski rast i potrošnju energije. Brojne inicijative, usmjerene ka smanjenju potrošnje energije unutar EU, primjenom različitih direktiva, financijskih mehanizama za posljedicu će imati smanjenje potrošnje energije uz planirani gospodarski rast. Novi pristup kod planiranja energetske potrošnje je potreban. Kako bi se opisali i kvantificirali mehanizmi energetske politike, energetski modeli koji počivaju na pristupu odozdo prema gore fokusirani na krajnjeg korisnika, trebaju biti primijenjeni. Kroz ovu tezu autor je razvio National energy Demand model (NeD model), te ga iskoristio kako bi izračunao dugoročnu finalnu potrošnju Republike Hrvatske. Model je baziran na sektorskom pristupu te uključuje šest glavnih ekonomskih sektora: kućanstva, transport, industrija, usluge, poljoprivreda, te građevinarstvo. Rezultati NeD modela su uspoređeni s dva modela/studije, Primes EU28 te nacionalnom energetskom strategijom. Kao dodatna komponenta ove teze jest implementacija NeD metoda i postupaka u LEAP model, kako bi imali jednostavan za koristiti dugoročni model energetske potrošnje Republike Hrvatske. Glavno pitanje koje si autor teze postavlja je: kakav će biti efekt implementacije mjera energetske politike na dugoročnu energetsku potrošnju, ali i okoliš