The Impact of Allogeneic Hematopoietic Cells Transplantation on Female Reproductive Health: A Short Review

Transplantacija krvotvornih matičnih stanica (engl. HSCT) široko se koristi desetljećima kao na- jučinkovitiji tretman nekoliko zloćudnih i nemalignih hematoloških bolesti. Među mnogim komp- likacijama koje se javljaju nakon HSCT postupka, reproduktivna su pitanja često zanemarena, iako ona mogu negativno utjecati na kvalitetu života pacijenta. Najčešće ginekološke komplikacije nakon HSCT-a uključuju: insuficijenciju jajnika, povećani rizik od atipije i karcinoma cerviksa, menoragi- je povezane s trombocitopenijom, zahvaćenost transplantata u odnosu na domaćina, osteoporozu, plodnost i trudnoću itd. Zbog njihove važnosti za pacijente i konstantne rast očekivanog života žena nakon HSCT-a od velike je važnosti dijagnosticirati i liječiti reproduktivne komplikacije nakon pos- tupka transplantacije multidisciplinarnim pristupom.Hematopoietic Stem Cell Transplantation (HSCT) has been widely used fore decades as the most effec- tive treatment of several malignant and non-malignant hematological diseases. Among many complica- tions with occurrence after HSCT procedure, reproductive issues are often neglected although these can adversely affect the patient quality of life. The most common gynecological complications after HSCT include: ovarian insufficiency, increased risk of cervical atypia and carcinoma, thrombocytopenia-associ- ated menorrhagia, genital involvement of graft versus host disease, osteoporosis, fertility and pregnancy issues etc. Due to their relevance to the patients and constant growing of life expectance of women after HSCT it is of huge importance to diagnose and treat reproductive complications after the transplanta- tion procedure by multidisciplinary approach

Clinical and biochemical characteristics of fertile women after allogeneic hematopoietic stem cell transplantation

Transplantacija alogeničnih krvotvornih matičnih stanica uključuje sakupljanje krvotvornih matičnih stanica iz koštane srži ili iz periferne krvi druge osobe (davatelja) i njihovo davanje bolesniku (primatelju). Ona se najčešće koristi kod liječenja teških i za život opasnih krvnih i metaboličkih bolesti. Nakon alogenične transplantacije krvotvornih matičnih stanica često dolazi do pojave komplikacija GvHD-a, reaktivacije HPV-a, osteoporoze, tumora vrata maternice, seksualne disfunkcije, neplodnosti te preuranjene menopauze. Ovo retrospektivno kohortno istraživanje provedeno je na Zavodu za hematologiju, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, u kojem su analizirani podaci 60 žena fertilne dobi. Polovina ispitanica, njih 30 je imala alogeničnu transplantaciju krvotvornih matičnih stanica dok druga polovina ispitanica, njih 30 nije imala transplantaciju. Ciljevi istraživanja su bili utvrditi razlike između transplantiranih i netransplantiranih žena, usporediti razinu FSH (folikul-stimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon) i estradiola te vidjeti učestalost promjena u citološkom obrisku cerviksa (PAPA TEST) kod navedenih skupina nakon alogenične transplantacije krvotvornih matičnih stanica. Rezulatati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike u razini folikul-stimulirajućeg i luteinizirajućeg hormona, te estradiola između dviju navedenih skupina. Utvrđeno je da višu razinu folikul-stimulirajućeg i luteinizirajućeg hormona te nižu razinu estradiola imaju žene koje su bile podvrgnute transplantaciji krvotvornih matičnih stanica, za razliku od skupine žena koje nisu bile transplantirane. Nadalje, utvrđene su statistički značajne razlike u nalazima citološkog obriska cerviksa između navedenih skupina žena. Kod žena koje su bile podvrgnute transplantaciji uočeno je značajno više upalnih promjena u nalazu, dok žene koje nisu imale iskustvo transplantacije imaju manje upala u nalazu citološkog obriska.Transplantation of alogenic hematopoietic stem cells involves the collection of blood stem cells from the bone marrow or from the peripheral blood of the other person (donor) and their delivery to the patient (recipient). It is most commonly used in the treatment of severe and life-threatening blood and metabolic diseases. After allogeneic transplantation of hematopoietic stem cell often occur problems like GvHD, HPV reactivation, osteoporosis, cervical cancer, sexual dysfunction, infertility or premature menopause. This retrospective cohort study was performed at the Department of Hematology, Clinical Hospital Center Zagreb, where data were analyzed from 60 women of fertile age. Half of the subjects, 30, had alogenic transplantation of the hematopoietic stem cells, while the other half of the subjects, 30, did not have transplantation. The objectives of the study were to determine the differences between transplanted and non-transplanted women, compare the level of FSH (follicle-stimulating hormone), LH (luteinizing hormone) and estradiol and see the incidence of changes in cervical smear (PAPA TEST). Results show that there are statistically significant differences in the level of follicle-stimulating hormone, luteinizing hormone and estradiol between the two groups mentioned. It was found that women who had undergone transplantation of hematopoietic stem cells have higher levels of follicle-stimulating hormone and lower levels of luteinizing hormone while having lower levels of estradiol in comparison to the group of woman who did not undergo transplantation. Furthermore, statistically significant differences were found in cervical smear in two groups mentioned. In women who had been subjected to transplantation, significantly more inflammatory changes were observed in the finding, whereas women who did not undergo transplantation had less inflammatory changes in the cervical smear

Specifičnosti skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama

Osobe s intelektualnim teškoćama suočavaju se s brojnim preprekama za koje im je potrebna pomoć druge osobe, prilagodba ili edukacija. Prema osobama s intelektualnim teškoćama zajednica mora pokazati spremnost da ih prihvaća sa svim njihovim teškoćama. Bez uključenja zajednice i kvalitetne skrbi te osobe ostaju institucionalizirane, neumrežene u sustave podrške, te dolaze do velikih teškoća u svakodnevnom funkcioniranju. Toga ponajprije trebaju biti svjesni stručnjaci koji rade s njima, među kojima su i medicinske sestre. One tijekom svog rada trebaju posebnu pažnju posvetiti osobama koje uz osnovnu bolest zbog koje dolaze mogu imati i intelektualne teškoće. Iako osobe s intelektualnim teškoća s aspekta zdravstvene njege treba procjenjivati kao i sve ostale osobe, važno je biti upoznat sa specifičnostima funkcioniranja koje dolaze zajedno s problemima poput visokog rizik za samoozljeđivanje, otežana pokretljivost, smanjen prag tolerancije na bol, stres i drugo. Od medicinskih sestara se očekuje da budu upoznate sa specifičnostima skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama kako bi što bolje mogle obavljati svoj posao i pri tome uvažavati osobu s intelektualnim teškoća i ne zaboraviti da imaju jednaka prava kao i svi ostali

Specifičnosti skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama

Osobe s intelektualnim teškoćama suočavaju se s brojnim preprekama za koje im je potrebna pomoć druge osobe, prilagodba ili edukacija. Prema osobama s intelektualnim teškoćama zajednica mora pokazati spremnost da ih prihvaća sa svim njihovim teškoćama. Bez uključenja zajednice i kvalitetne skrbi te osobe ostaju institucionalizirane, neumrežene u sustave podrške, te dolaze do velikih teškoća u svakodnevnom funkcioniranju. Toga ponajprije trebaju biti svjesni stručnjaci koji rade s njima, među kojima su i medicinske sestre. One tijekom svog rada trebaju posebnu pažnju posvetiti osobama koje uz osnovnu bolest zbog koje dolaze mogu imati i intelektualne teškoće. Iako osobe s intelektualnim teškoća s aspekta zdravstvene njege treba procjenjivati kao i sve ostale osobe, važno je biti upoznat sa specifičnostima funkcioniranja koje dolaze zajedno s problemima poput visokog rizik za samoozljeđivanje, otežana pokretljivost, smanjen prag tolerancije na bol, stres i drugo. Od medicinskih sestara se očekuje da budu upoznate sa specifičnostima skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama kako bi što bolje mogle obavljati svoj posao i pri tome uvažavati osobu s intelektualnim teškoća i ne zaboraviti da imaju jednaka prava kao i svi ostali

Clinical and biochemical characteristics of fertile women after allogeneic hematopoietic stem cell transplantation

Transplantacija alogeničnih krvotvornih matičnih stanica uključuje sakupljanje krvotvornih matičnih stanica iz koštane srži ili iz periferne krvi druge osobe (davatelja) i njihovo davanje bolesniku (primatelju). Ona se najčešće koristi kod liječenja teških i za život opasnih krvnih i metaboličkih bolesti. Nakon alogenične transplantacije krvotvornih matičnih stanica često dolazi do pojave komplikacija GvHD-a, reaktivacije HPV-a, osteoporoze, tumora vrata maternice, seksualne disfunkcije, neplodnosti te preuranjene menopauze. Ovo retrospektivno kohortno istraživanje provedeno je na Zavodu za hematologiju, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, u kojem su analizirani podaci 60 žena fertilne dobi. Polovina ispitanica, njih 30 je imala alogeničnu transplantaciju krvotvornih matičnih stanica dok druga polovina ispitanica, njih 30 nije imala transplantaciju. Ciljevi istraživanja su bili utvrditi razlike između transplantiranih i netransplantiranih žena, usporediti razinu FSH (folikul-stimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon) i estradiola te vidjeti učestalost promjena u citološkom obrisku cerviksa (PAPA TEST) kod navedenih skupina nakon alogenične transplantacije krvotvornih matičnih stanica. Rezulatati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike u razini folikul-stimulirajućeg i luteinizirajućeg hormona, te estradiola između dviju navedenih skupina. Utvrđeno je da višu razinu folikul-stimulirajućeg i luteinizirajućeg hormona te nižu razinu estradiola imaju žene koje su bile podvrgnute transplantaciji krvotvornih matičnih stanica, za razliku od skupine žena koje nisu bile transplantirane. Nadalje, utvrđene su statistički značajne razlike u nalazima citološkog obriska cerviksa između navedenih skupina žena. Kod žena koje su bile podvrgnute transplantaciji uočeno je značajno više upalnih promjena u nalazu, dok žene koje nisu imale iskustvo transplantacije imaju manje upala u nalazu citološkog obriska.Transplantation of alogenic hematopoietic stem cells involves the collection of blood stem cells from the bone marrow or from the peripheral blood of the other person (donor) and their delivery to the patient (recipient). It is most commonly used in the treatment of severe and life-threatening blood and metabolic diseases. After allogeneic transplantation of hematopoietic stem cell often occur problems like GvHD, HPV reactivation, osteoporosis, cervical cancer, sexual dysfunction, infertility or premature menopause. This retrospective cohort study was performed at the Department of Hematology, Clinical Hospital Center Zagreb, where data were analyzed from 60 women of fertile age. Half of the subjects, 30, had alogenic transplantation of the hematopoietic stem cells, while the other half of the subjects, 30, did not have transplantation. The objectives of the study were to determine the differences between transplanted and non-transplanted women, compare the level of FSH (follicle-stimulating hormone), LH (luteinizing hormone) and estradiol and see the incidence of changes in cervical smear (PAPA TEST). Results show that there are statistically significant differences in the level of follicle-stimulating hormone, luteinizing hormone and estradiol between the two groups mentioned. It was found that women who had undergone transplantation of hematopoietic stem cells have higher levels of follicle-stimulating hormone and lower levels of luteinizing hormone while having lower levels of estradiol in comparison to the group of woman who did not undergo transplantation. Furthermore, statistically significant differences were found in cervical smear in two groups mentioned. In women who had been subjected to transplantation, significantly more inflammatory changes were observed in the finding, whereas women who did not undergo transplantation had less inflammatory changes in the cervical smear

PREPARATION OF HIGHLY HLA-SENSITIZED PATIENT FOR HEART TRANSPLANTATION: FIRST DOCUMENTED CASE IN CROATIA

Prisutnost antitijela na ljudske leukocitne antigene (Human Leukocyte Antigens – HLA) je značajan terapijski izazov u transplantaciji organa. Senzibiliziranost (Panel Reactive Antibody – PRA >10%) primatelja transplantiranog srca povezana je s nastankom niza kliničkih sindroma koji utječu na kratkotrajno, a moguće i na dugotrajno preživljenje bolesnika. Prikazujemo slučaj modulacije imunog sustava u pripremi za transplantaciju srca visoko senzibilizirane bolesnice. Prema našem saznanju, to je prvi slučaj provedene terapije desenzibilizacije u transplantaciji solidnih organa na području Republike Hrvatske. Bolesnici je zbog dekompenzirane primarne dilatativne kardiomiopatije ugrađen sustav za potporu lijeve klijetke kako bi preživjela do transplantacije srca. Obradom za listu za transplantaciju dijagnosticirana je gljivična pneumonija i visoki stupanj senzibilizacije na HLA (PRA 97%). Protokol desenzibilizacije uključivao je mikofenolatmofetil, takrolimus, terapijske plazmafereze i imunoglobuline uz ranije uključenu antifungalnu terapiju. Navedenim smo postupkom smanjili PRA na svega 6%. Nažalost, tijekom sljedećih nekoliko tjedana nije nađen odgovarajući davatelj, te je bolesnica umrla zbog multiorganskog zatajenja. Izbjegavanje nastanka alosenzibilizacije ranom transplantacijom, izbjegavanjem transfuzija, upotrebom koncentrata eritrocita sa smanjenim brojem leukocita izuzetno je važno kod potencijalnih primatelja transplantiranih organa kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na adekvatan organ, mogućnost razvoja brojnih komplikacija i smanjilo smrtnost bolesnika.The presence of human leukocyte antigen (HLA) poses a significant therapeutic challenge in solid organ transplantation. Sensitized patients (panel reactive antibody, PRA >10%) receiving a heart transplant are at an increased risk of developing several clinical syndromes that influence short-term, and possibly also long-term patient survival. We present a case of immune system modulation in a highly sensitized patient awaiting heart transplantation. To our knowledge, this is the first case of desensitization therapy in solid organ transplantation done in Croatia. The patient with decompensated primary dilated cardiomyopathy received left ventricular assist device as a bridge to heart transplantation. Pre-transplantation evaluation revealed the presence of fungal pneumonia and high sensitization to HLA antibodies (PRA 97%). Desensitization protocol consisted of mycophenolate mofetil, tacrolimus, intravenous immune globulin and preoperative plasmapheresis along with previously initiated antifungal therapy. We withheld the application of rituximab until after resolution of pneumonia, but our protocol lowered PRA to 6% even without it. Unfortunately, during the next several weeks, a suitable donor was not found and our patient died form multiorgan failure. Avoidance of allosensitization by early referral to transplantation center, early transplantation, and avoidance of transfusions are very important when treating a potential transplant recipient. In this way, waiting time to ransplantation, development of posttransplantation complications and mortality are reduced

Slagalica nasljeđa : priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić

Slagalica nasljeđa : priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike

"Slagalica nasljeđa" - priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente, liječnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o (mogućem) genetičkom poremećaju. Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori izdanja su studenti šeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i prof. dr. sc. Saša Ostojić