Obesity prevention in younger school-age children

Pretilost ili prekomjerna tjelesna težina problem je modernoga čovjeka. Uzrokovana je neuravnoteženom prehranom, sjedilačkim načinom života te nedostatkom tjelesnoga kretanja. Osim toga, mnogi stručnjaci navode da su uzroci pretilosti: genetsko nasljeđe, uloga majke, loše prehrambene navike roditelja, obogaćivanje prehrane. O kojem god da se uzroku radi neizostavna je činjenica da je prevencija pretilosti preduvjet za normalan rast i razvoj, bilo djeteta, bilo odrasloga čovjeka. Prevencija pretilosti podrazumijeva uravnoteženu i pravilnu prehranu te stvaranje navike redovitoga tjelesnoga kretanja. Vodeći se ovom mišlju o prevenciji pretilosti, odlučila sam provesti istraživanje s učenicima četvrtih razreda kako bih provjerila njihove prehrambene navike kao i naviku redovitoga tjelesnoga kretanja. U istraživanju je sudjelovalo 28 učenika koji su popunili upitnik koji je sadržavao 13 pitanja. Cilj samoga istraživanja je bio potvrditi koliko se teorijski dio, u ovome radu napisan, odnosi na ove učenike kao i kolike su njihove sklonosti prema zdravom načinu življenja koji uključuje uravnoteženu prehranu i redovito tjelesno kretanje. Prva pretpostavka istraživanja koja je glasila ako je hrana koju jedem raznolika, tada će utjecaj na moje zdravlje biti pozitivan je potvrđena jer učenici znaju koje su posljedice neuravnotežene prehrane, a to su potvrdili i svojim odgovorima poput nećemo biti zdravi, imat ćemo višak kilograma, nedostajat će nam vitamina. Pretpostavka ako bavljenje bilo kakvom tjelesnom aktivnošću utječe na moje zdravlje, tada neću imati problema s viškom kilograma je djelomično potvrđena jer učenici znaju vezu između pravilne prehrane i tjelesnoga kretanja te njihova utjecaja na zdravlje, no nigdje nije bilo postavljeno pitanje znaju li ima li to veze s viškom kilograma.Corpulence or fatness is a huge problem of mankind nowadays. It is caused by unbalance diet, too much sitting and lack of movement and exercise. Besides, many experts say that other causes are: genetic reasons, mother's influence, parent's eating habits and food aditions. No matter what caused it, corpulence must be prevented so that each person could have a normal growth. Corpulence prevention includes balanced and healthy diet and regular exercision. That's what brought me to idea of making a survey among fourth graders about their eating habits and exercising. Twenty eight pupils answerd 13 questions. The aim of this survey was a demonstrations of theoretical part about exercising and healthy eating habits how and how much do they practise both in their lives. The first hypothesis, which says if the food I eat is various, the influence to my health will be positive, is confirmed because pupils are aware of consequenses of unbalanced diet. They gave answers like: „We won't be healthy, We'll be overweight, We'll have a lack of vitamins.“ The second hypotesis was if any physical activity affects my health, I won't have problems with my weight. This one is partly confirmed because pupils know how healthy diet and physical activity are connected, but they haven't been asked if it has anything with being overweight

Neuroticism in the function of the menstrual cycle phases

Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati neuroticizam u funkciji različitih faza menstrualnog ciklusa. U ispitivanju longitudinalnog tipa sudjelovale su zdrave ispitanice s regularnim menstrualnim ciklusima. Za određivanje neuroticizma korištena je skala neuroticizma Eysenckovog upitnika ličnosti. Ispitanice su popunjavanje skalu u različitim fazama menstrualnog ciklusa (menstrualna, folikularna, ovulatorna, lutealna i predmenstrualna faza). Izraženiji neuroticizam u menstrualnoj i predmenstrualnoj fazi, u skladu je s očekivanjima, imajući u vidu sniženu razinu spolnih hormona u organizmu, te prisustvo somatskih simptoma i negativnih raspoloženja u navedenim fazama ciklusa. U ostatku ciklusa, tj. u folikularnoj, ovulatornoj i lutealnoj fazi evidentno je smanjenje neuroticizma.The aim of this investigation was to examine neuroticism in the function of different menstrual cycle phases. Healthy female subjects with a regular menstrual cycle took part in this longitudinal study. In order to determine the neuroticism level, the neuroticism scale of the Eysenck Personality Inventory was used. This scale was filled during different phases of the menstrual cycle (menstrual, follicular, ovulatory, luteal and premenstrual phase). A higher level of neuroticism during the premenstrual and menstrual phase of the cycle is to be expected, considering a reduction of sex hormones in the body, presence of somatic symptoms and negative moods in these phases of the cycle. A decrease in neuroticism is evident during the rest of the menstrual cycle, ie. during the follicular, ovulatory and luteal phases of the cycle

The Neuroscience of Morality: A Review of Research

Ovaj rad uključuje pregled neuroznanstvenih istraživanja moralnosti, s naglaskom na moralno rasuđivanje i odlučivanje. Prvi dio rada donosi pregled teorijskih pristupa i konstrukata koji proizlaze iz tradicionalnih pristupa koji razmatraju primarnu ulogu kognitivnih procesa ili emocionalnih procesa u moralnome rasuđivanju. Drugi dio rada pruža uvid u neuroznanstvena istraživanja koja razmatraju i potvrđuju ulogu obaju procesa u moralnome rasuđivanju. Glavna su područja mozga uključena u moralno rasuđivanje prefrontalna moždana kora, cingularna kora, amigdala i inzula. Uz navedena se područja aktiviraju i područja sljepoočnoga i tjemenog režnja moždane kore koja se povezuju s teorijom uma. O njihovim se funkcionalnim doprinosima raspravlja, a mnogobrojna istraživanja ukazuju na to da se u podlozi moralnoga rasuđivanja i odlučivanja nalaze kognitivni, emocionalni i motivacijski mehanizmi.This paper includes a review of moral neuroscience research with an emphasis on moral reasoning and decision-making. The first part of the paper includes an overview of theoretical approaches and constructs which elaborate the primary role of cognitive or emotional processes in moral reasoning. The second part of the paper provides insights into neuroscience research that considers and confirms the role of both processes in moral reasoning. The main brain areas in moral reasoning are the regions of the prefrontal cortex, cingulate cortex, amygdala, and insula. In addition to the above areas, the regions of the temporal and parietal lobe of the cerebral cortex that are associated with the theory of mind are also activated. This review includes a discussion about functional contributions to different brain parts and numerous studies indicate that cognitive, emotional, and motivational mechanisms are underlying moral reasoning and decision-making

Sex hormones and the sexual desire

U ovom radu raspravlja se o efektima spolnih hormona na seksualno funkcioniranje kod muškaraca i žena. Iako androgeni hormoni ne reguliraju u potpunosti seksualno ponašanje, dosadašnja istraživanja ukazuju na njihov utjecaj na seksualnu motivaciju kod muškaraca i žena. U radu se takoder raspravlja o efektima hormonalne nadomjesne terapije na razlicite aspekte seksualnog funkcioniranja kod muškaraca i žene, te se ukazuje na metodološke probleme u provedenim studijama. Navode se takoder rezultati dosadašnjih istraživanja o hormonalnim promjenama, kao i promjenama u razlicitim aspektima seksualnosti, koje se dogadaju u funkciji dobi, s posebnim naglaskom na relacije izmedu testosterona i seksualne motivacije. Citiraju se takoder rezultati dosadašnjih istraživanja promjena seksualne želje i drugih aspekata seksualnosti tijekom menstrualnog ciklusa, te se navode smjernice za buduca istraživanja.This paper discusses the effects of sex hormones on sexual functioning in men and women. Even though androgen hormones do not completely regulate sexual behaviour, former investigations have shown their influence on sexual motivation in men and women. The paper also discusses the effects of hormone substitute therapy on various aspects of sexual functioning in men and women, and points out the methodological problems in the carried out studies. Results of up-to-date researches on hormone changes are stated, as well as changes in various aspects of sexuality that take place at a functional age, with particular emphasis on the testosterone and sexual motivation relation. Results of up-to-date researches on sexual desire changes and other aspects of sexuality during the menstrual cycle are quoted, and directions for future researches are mentioned

Obesity prevention in younger school-age children

Pretilost ili prekomjerna tjelesna težina problem je modernoga čovjeka. Uzrokovana je neuravnoteženom prehranom, sjedilačkim načinom života te nedostatkom tjelesnoga kretanja. Osim toga, mnogi stručnjaci navode da su uzroci pretilosti: genetsko nasljeđe, uloga majke, loše prehrambene navike roditelja, obogaćivanje prehrane. O kojem god da se uzroku radi neizostavna je činjenica da je prevencija pretilosti preduvjet za normalan rast i razvoj, bilo djeteta, bilo odrasloga čovjeka. Prevencija pretilosti podrazumijeva uravnoteženu i pravilnu prehranu te stvaranje navike redovitoga tjelesnoga kretanja. Vodeći se ovom mišlju o prevenciji pretilosti, odlučila sam provesti istraživanje s učenicima četvrtih razreda kako bih provjerila njihove prehrambene navike kao i naviku redovitoga tjelesnoga kretanja. U istraživanju je sudjelovalo 28 učenika koji su popunili upitnik koji je sadržavao 13 pitanja. Cilj samoga istraživanja je bio potvrditi koliko se teorijski dio, u ovome radu napisan, odnosi na ove učenike kao i kolike su njihove sklonosti prema zdravom načinu življenja koji uključuje uravnoteženu prehranu i redovito tjelesno kretanje. Prva pretpostavka istraživanja koja je glasila ako je hrana koju jedem raznolika, tada će utjecaj na moje zdravlje biti pozitivan je potvrđena jer učenici znaju koje su posljedice neuravnotežene prehrane, a to su potvrdili i svojim odgovorima poput nećemo biti zdravi, imat ćemo višak kilograma, nedostajat će nam vitamina. Pretpostavka ako bavljenje bilo kakvom tjelesnom aktivnošću utječe na moje zdravlje, tada neću imati problema s viškom kilograma je djelomično potvrđena jer učenici znaju vezu između pravilne prehrane i tjelesnoga kretanja te njihova utjecaja na zdravlje, no nigdje nije bilo postavljeno pitanje znaju li ima li to veze s viškom kilograma.Corpulence or fatness is a huge problem of mankind nowadays. It is caused by unbalance diet, too much sitting and lack of movement and exercise. Besides, many experts say that other causes are: genetic reasons, mother's influence, parent's eating habits and food aditions. No matter what caused it, corpulence must be prevented so that each person could have a normal growth. Corpulence prevention includes balanced and healthy diet and regular exercision. That's what brought me to idea of making a survey among fourth graders about their eating habits and exercising. Twenty eight pupils answerd 13 questions. The aim of this survey was a demonstrations of theoretical part about exercising and healthy eating habits how and how much do they practise both in their lives. The first hypothesis, which says if the food I eat is various, the influence to my health will be positive, is confirmed because pupils are aware of consequenses of unbalanced diet. They gave answers like: „We won't be healthy, We'll be overweight, We'll have a lack of vitamins.“ The second hypotesis was if any physical activity affects my health, I won't have problems with my weight. This one is partly confirmed because pupils know how healthy diet and physical activity are connected, but they haven't been asked if it has anything with being overweight

IMPULSIVENESS/VENTURESOMENESS AND COPING STRESS STRATEGIES IN HANDBALL

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati relacije između osobina impulzivnosti i avanturizma, te načina na koji se rukometaši i rukometašice suočavaju sa stresnim situacijama. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 73 rukometaša i 77 rukometašica, u dobi od 14 do 35 godina (M=17.68, sd=3.87; min.=14,max.=35). U ispitivanju je korišten upitnik o sociodemografskim karakteristikama, Eysenckov Upitnik impulzivnosti (EPQ – IVE) i Upitnik suočavanja sa stresnim situacijama autora Endlera i Parkera (CISS). Dobiveni rezultati su pokazali statistički značajne razlike u osobinama ličnosti s obzirom na spol, pri čemu su rukometašice postizale značajno više rezultate na skali impulzivnosti. Također je dobivena značajna razlika u načinima suočavanja sa stresom. Rukometašice više od rukometaša odabiru stil usmjeren na emocije, izbjegavanje i socijalnu diverziju. Testiranjem značajnosti razlika u ispitivanim varijablama s obzirom na dužinu staža u klubu za koji rukometaši/-ce igraju, nisu nađene razlike u osobinama ličnosti. Međutim, dobivena je značajna razlika u načinu suočavanja, pri čemu rukometaši/-ce s duljim rukometnim stažom češće odabiru izbjegavanje, socijalnu diverziju i stil usmjerenost na problem kao stil suočavanja sa stresnom situacijom.The aim of this study was to examine the relationship between personality traits impulsiveness, venturesomeness and coping stress strategies in male and female handball players. Examination was conducted on a sample of 73 male and 77 female handball players, 14-35 years old (M = 17.68, SD = 3.87, min. = 14, max. = 35). Sociodemographic questionnaire, Eysenck\u27s Impulsiveness Questionnaire (EPQ - IVE) and Coping Inventory for Stressful Situations by Endler and Parker (CISS) were applied. Results showed statistically significant differences in personality traits with respect to gender. Female handball players attained significantly higher scores on scales of impulsivity. Statistical analysis also showed significant differences in coping stress strategies. Female more than male handball players chose styles focused on emotions, avoidance and social diversion. However, there is no differences between personality traits and sports experience. But there are statistically significant differences between experience and coping styles. Players with more handball experience chose avoidance, social diversion and problem oriented coping styles

Testing Temperament Compatibility in Romantic Couples

Model autorice Fisher pretpostavlja četiri biološki determinirane dimenzije temperamenta. Istražujući njihovu ulogu u početnoj fazi upoznavanja, utvrđena je kompatibilnost dviju dimenzija. Točnije, za pojedince s izraženom dimenzijom znatiželjni/ energični i/ili oprezni/sukladni društvenim normama vjerojatnije je da će za sastanak odabrati osobu čija dimenzija odgovara njihovoj dimenziji temperamenta. Za analitične/odlučne pojedince vjerojatniji je odabir osobe čija je dimenzija prosocijalni/empatični i obrnuto (Fisher i sur., 2010b). Polazeći od navedenoga, cilj istraživanja bio je provjeriti odnos dimenzija temperamenta na uzorku od 276 parova koji su najmanje godinu dana u vezi. Korelacijskim analizama rezultata parova koji su u vezi potvrđene su očekivane povezanosti između njihovih dimenzija. Pozitivna povezanost srednjeg/umjerenog intenziteta dobivena je za dimenziju oprezni/sukladni društvenim normama. Niska, ali značajna, pozitivna povezanost potvrđena je za dimenziju znatiželjni/energični. U skladu s očekivanim, dobivene su značajne i također niske pozitivne povezanosti između dimenzija analitični/odlučni kod muškaraca i prosocijalni/empatični kod žena i obratno. Osim dimenzija temperamenta, dobiveni rezultati pokazuju pozitivne povezanosti srednjeg/umjerenog intenziteta religioznosti partnera i njihova mišljenja o važnosti seksa u vezi. Između njihove dobi, stupnja obrazovanja i političke orijentacije dobivene su značajne, ali slabije, pozitivne povezanosti.Fisher\u27s model assumes four biologically determined temperament dimensions. Exploring their role in the initial stage of dating, compatibility of the two dimensions was established. More specifically, for individuals with the expressed dimension curious/energetic and/or cautious/social norm compliant, it is more likely that they will choose for their date a person whose dimension corresponds to their temperament dimension. For analytical/tough- -minded individuals, it is more likely that they will choose a person whose dimension is prosocial/empathetic and vice versa (Fisher et al., 2010b). Starting from the above, the aim of this research was to test the temperament dimensions relationship on a sample of 276 couples who have been at least a year in a relationship. Correlation analyses of the results of couples who are in a relationship have confirmed the expected relations between their dimensions. A medium positive relationship was obtained for the dimension cautious/social norm compliant, while a low but significant positive correlation was confirmed for the dimension curious/energetic. In accordance with the expected, significant and also low positive correlations between the analytical/tough-minded dimension in men and prosocial/empathetic one in women and vice versa have been obtained. In addition to the dimension of temperament, the results show medium positive correlations between the partner\u27s religiosity and their opinion of the importance of sex in a relationship. Between their age, level of education and political orientation, significant, but weaker positive correlations have been established

Sex Hormones and Cognitive Functioning of Women

U radu se raspravlja o organizirajućim i aktivirajućim učincima spolnih hormona te o njihovu utjecaju na kognitivno funkcioniranje. Dosadašnja su istraživanja pokazala spolne razlike u nekim specifičnim kognitivnim sposobnostima. Žene su u prosjeku bolje u verbalnoj fl uentnosti, perceptivnoj brzini i točnosti, kao i finijoj motorici, dok su muškarci u prosjeku bolji u prostornim i matematičkim sposobnostima. Ove razlike u kognitivnom funkcioniranju dovode se u vezu s izlaganjem mozga fetusa različitim razinama spolnih hormona tijekom prenatalnog života. Studije na skupinama rođenim s genskim poremećajima, kao što su sindrom neosjetljivosti na androgene, kongenitalna adrenalna hiperplazija i Turnerov sindrom također upućuju na organizirajuće učinke spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje. Nadalje, dosadašnja istraživanja pokazuju da povišene razine ženskih spolnih hormona u kasnoj folikularnoj i/ili lutealnoj fazi menstrualnog ciklusa potenciraju tipičan ženski kognitivni obrazac funkcioniranja, koji karakterizira veća učinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rješavaju žene. Niske pak razine ovih hormona, koje karakteriziraju menstrualnu fazu ciklusa, potenciraju tipičan muški obrazac funkcioniranja, koji uključuje bolju učinkovitost u zadacima koje u prosjeku bolje rješavaju muškarci. U radu se također raspravlja o metodološkim razlikama u dosadašnjim istraživanjima organizirajućih i aktivirajućih učinaka spolnih hormona na kognitivno funkcioniranje, kao i o smjernicama za buduća istraživanja.This paper discusses the organisational and activational effects of sex hormones, and their infl uence on cognitive functioning. Previous studies have shown gender differences in specifi c cognitive abilities. Women generally show an advantage in verbal fl uency, perceptual speed and accuracy, as well as in fi ne motor skills, while men generally show an advantage in spatial and mathematical abilities. These differences in cognitive functioning are thought to occur as a result of foetal brain exposure to different levels of sex hormones during prenatal life. Additional evidence of organisational effects of sex hormones on cognitive functioning also comes from studies of subjects with genetic disorders, such as androgen insensitivity syndrome, congenital adrenal hyperplasia, and Tyrner syndrome. Furthermore, former investigations have shown that increase in female sex hormone in the late follicular and/or luteal phase of the menstrual cycle intensifi es the typical female cognitive pattern of functioning with improved effi ciency in tasks which are usually better performed by women. At the same time, low levels of such hormones that characterise the menstrual phase of the cycle intensify the typical male cognitive pattern of functioning with better effi ciency in tasks which usually better performed by men. This paper also points to methodological differences between investigations of organizational and activational effects of sex hormones on cognitive functioning, as well a to the direction of future investigations

How do sound rhythms affect heartbeat: Comparison of linear and non-linear analyses of R-R intervals

A 2x3 within groups experiment with two levels of sound intensity and three levels of tempo of sound rhythm was conducted. Eleven psychology students participated in the study. SMI index, 1/f spectra slopes and some non-linear analyses parameters - correlation dimension and largest Lyapunov exponents - were used. Decrease in SMI indexes in low and medium spectral bands occurred with more intensive sound rhythms as a function of rhythm tempo increase which may point to increased stress and mental load. Spectral analysis showed no clear interference between sound and cardiac rhythm. Changes in 1/f spectra slopes were similar to those of SMI indexes. A decrease in correlation dimension for more intensive rhythms points to decrease of series dimensionality which is probably the result of domination of non-linear factors determining dynamic system. More evidence for such an interpretation was indicated by decrease in system predictability when exposed to sound rhythms, as shown by an increase in Lyapunov exponents

Proksimalni i distalni uzroci spolnog dimorfizma glasa

Posljednjih nekoliko godina porastao je interes za proučavanje spolnog dimorfizma glasa.Muškarci i žene imaju različite vokalne karakteristike, s tim da žene imaju višu frekvenciju osnovnog tona glasa i varijabilitet te frekvencije. U dosadašnjim istraživanjima uzroci spolnog dimorfizma glasa objašnjavaju se na dvjema razinama. Na proksimalnoj razini se spolni dimorfizam dovodi u vezu s utjecajem spolnih hormona na glasnice. Istraživanja potvrđuju najizraženije promjene glasa tijekom puberteta i menopauze, kao i u različitim fazama menstrualnog ciklusa tijekom reproduktivnog perioda. Budući da rezultati dosadašnjih istraživanja nisu u potpunosti konzistentni, u radu se raspravlja i o različitim metodološkim pristupima.Za razliku od proksimalne, distalna razina uključuje objašnjenja spolnog dimorfizma u terminima teorije evolucije, pri čemu se glas promatra kao indikator reproduktivnevrijednosti i plodnosti žene. Istraživanja potvrđuju navedeno, ukazujući na povezanost privlačnosti glasa i drugih objektivnih mjera privlačnosti. Procjene privlačnosti glasa također se mijenjaju ovisno o fazama menstrualnog ciklusa. Međutim, na osnovi dosadašnjih istraživanja još uvijek nisu jasne relacije akustičkih karakteristika glasa i privlačnosti. U raduse također raspravlja o metodološkim pitanjima, kao što su pitanja ekološke valjanosti dosadašnjih laboratorijskih istraživanja te pitanja naliziranih uzoraka govora