JEWS BETWEEN TWO TOTALITARIAN SYSTEMS: PROPERTY LEGISLATION

This article is a presentation of the general condition of Jews in Croatia after World War II in the crucial post-war period, 1945 (with reference to previous developments) until the beginning of 1948. The main characteristic of the position of Jews in Croatia was the restoration of the Federation of Jewish communities in Belgrade and Jewish communities in Croatia, renewal of their membership in international Jewish organizations, as well at the assistance and relief provided by international Jewish organizations to the few surviving Jews in Croatia. Particular attention is given to property issues, relating both to personal property and the property of Jewish communities and organizations in Croatia. This article shows the direct link between repatriation/citizenship with the right of property restitution, as well as the series of laws which, together with penalty clauses, mandated consequential measures involving the seizure of property. Having first identified the pre-war ownership of the property, the new Yugoslav legal system created a framework to nationalize Jewish property, thus changing the property structure of the new Yugoslavia

Jews in Croatia from 1944/5 until 1952

Cilj je ovog istraživanja proučiti proces ponovne izgradnje židovskih zajednica nakon Šoa u Jugoslaviji, s naglaskom na teritorij Hrvatske. Promatrajući povijest iznutra, istražuju se odnosi između židovskog identiteta, politike i ideologije, u kontekstu socijalističke države i promjenama u (samo)definiranju jugoslavenskih i hrvatskih Židova, raslojavanjima unutar zajednice, te optiranju, gotovo dvije trećine preživjelih za odlazak. Nakon kratkog pregleda predratne i ratne povijesti hrvatskih Židova, rad se fokusira na opis situacije neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, zatim na položaj Židova u širem društvu, odnos vlasti prema Židovima i Židova prema vlasti, te vidljivost Židova u širem društvu, naročito kroz njihov angažman u društvu (od partijske nomenklature do javnih djelatnika).The aim of this Ph.D. thesis is to show the situation of the Jewish population in the territory of Croatia after the Second World War, from 1944/5 until 1952. The first chapter deals with development of the Jewish/Judaic studies in the Central Eastern and Eastern Europe from the fall of communism until 2015 and within this context, development of Judaic studies in Croatia. It also deals with issues of the (lack of) terminology of Jewish studies in Croatia and this part of Europe. The second chapter deals with the historical background of the Jewish in the territory of Croatia: the period of the permanent Jewish settlement in Croatian lands during Venetian and Habsburg rule, its peak during the Austro-Hungarian rule, the period of the Kingdom of Yugoslavia and the time of the Shoah

Jewish Studies in Central and Eastern Europe

U članku se daje pregled razvoja židovskih studija u bivšoj komunističkoj Europi kroz tri procesa prisutna u barem nekima od njih: latentnog antisemitizma, povratka židovskih studija u akademiju i suočavanja s prošlošću. Još od Lenjinova razdoblja intenzivnih protureligijskih kampanja, preko Staljinove protužidovske kampanje, antisemitskih procesa u Čehoslovačkoj, antisemitske kampanje u Poljskoj i protuizraelske politike, koju su slijedile sve države sovjetskoga bloka s izuzetkom Rumunjske i uz dodatak Jugoslavije, judaizam je bio nepoželjan, ali i židovski studiji, kao i studiji židovske povijesti ili religije u akademskom kontekstu. Situacija se počela popravljati u vrijeme Gorbačova. Razne religijske institucije i nevladine organizacije ušle su 1990-ih u ovaj prostor, a naglo je porastao interes za židovskim studijima, odnosno razumijevanjem židovske uloge u povijesti pojedinih zemalja, zamagljene u komunističkim i nekim post­komunističkim naracijama. Hrvatska, kako tijekom jugoslavenskog komunističkog razdoblja u okviru Jugoslavije, tako i nakon uspostave nezavisnosti prati ove trendove s određenim zakašnjenjem. Prvi studij judaistike u Hrvatskoj dobio je dopusnice 2012., odnosno 2015. godine i odvija se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.The author gives a brief overview of the development of Jewish studies in Central and Eastern European countries and some of the fundamental issues societies face in that part of Europe, especially latent anti-Semitism and facing their past. Ever since Lenin’s period of intense anti-religious campaigns, through Stalin’s anti-Jewish campaign (1948-1953), antisemitic processes in Czechoslovakia, antisemitic campaigns in Poland after 1968, anti-Israel policy pursued by all Soviet bloc countries except Romania, and with the addition of Yugoslavia, Judaism was undesirable, including Jewish studies, as well as the studies of Jewish history or religion in an academic context. The situation began to improve during Gorbachev’s time, in the late 1980s. Various religious institutions and non-governmental organizations entered this area after the 1990s, and interest in Jewish studies, as well as understanding the Jewish role in the history of some countries that were blurred in communism and some post-communist narratives, increased sharply. After reviewing the development of Jewish studies in the Soviet Union and the Russian Federation, through three topics – antisemitism in the Soviet bloc and the situation before the late 1980s, the return of Judaism to the academic context, and facing the past –a brief overview of the development of Jewish studies in Central and Eastern Europe is analysed with emphasis on Hungary, Poland, Romania, and Croatia. Croatia, during the Yugoslav communist period within Yugoslavia and after the establishment of the independent state, followed the trends in the development of Jewish studies, but with a certain delay. The first Jewish studies in Croatia were accredited in 2012 and 2015, respectively, at the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Science. There is a problem of a memorialization of an almost extinct community through the failure of establishment of a Jewish history museum, which would retell the local Jewish story both in its internal and national context

Imena i značajke hrvatskih brodova 18. stoljeća u Jadranskom moru iz iz Hrvatskih pomorskih regesta v. I

This paper analyzes all the names and characteristics of ships registered in the Croatian Maritime Regesta v. I, which represent 4,890 documents with 18th c. information on the entries and exits of ships from several Adriatic ports. A total of 6,479 sailing ships have been found under 55 different terms. A comparative analysis of their characteristics and specific features has proven that in the 18th c., between the ports of Adriatic coasts, intensive trading was taking place on a daily basis. From the analysis it is evident that the merchants and small paroni preferred to use smaller ships, with a deadweight tonnage of between 20 and 300 t, which were faster and easier to manage, with good sailing properties. These were primarily trabaccolos (accounting for 22.7% of trade), then pielegos (21%) and tartanes (15.4%), brazzeras (5.2%), marcilianas (2.7%), polacres (2.4%), barche (1.6%) and grippos (1.4%). Smaller ships under 300 t of deadweight tonnage accounted for as much as 76% of the total sailers listed, while the larger ships, with over 300 t of deadweight tonnage, among which were frigatoons (5.3%) and huge navas i.e. vessels (5.2%), accounted for 14% of the total, predominantly extra-Adriatic and extra-Mediterranean traffic. From the average size of the ships it was concluded that the 18th c. in the Adriatic was characterized by sailing within its confines and by highly dynamic small and medium entrepreneurs: ships were constructed, used to transport goods and passengers, and to trade via maritime routes all along the Italian coast.U ovome radu analizirani su svi nazivi i karakteristike brodova i brodica registriranih u Hrvatskim pomorskim regestima I. sv. Riječ je o 4.890 dokumenata s podacima iz 18. st. o ulascima i izlascima brodova iz više jadranskih luka. Pronađeno je sveukupno 6.479 jedrenjaka 55 različitih naziva, a komparativnom analizom njihovih karakteristika i specifičnosti, dokazano je da se u 18. stoljeću između luka istočne i zapadne obale Jadrana svakodnevno intenzivno trgovalo. Iz raščlambe je vidljivo da su se trgovci te mali paruni radije koristili manjim brodovima, nosivosti između 20 i 300 tona, koji su bili brži i lakši za upravljanje te s dobrim plovidbenim svojstvima. Radilo se ponajprije o trabakulu (22,7% prisutnosti u trgovini), zatim o peligu (21%) i o tartani (15,4%). Za njima su slijedili bracere (5,2%), marsilijane (2,7%) pulake (2,4%), barke (1,6%) i gripi (1,4%). Malim brodovima ispod 300 t nosivosti pripadalo je čak 76% sveukupno navedenih brodova, dok veliki brodovi, s više od 300 tona nosivosti, među kojima fregaduni (5,3%) i goleme nave to jest vašeli (5,2%), su zadržavali 14% sveukupnog, ponajviše izvanjadranskog ali i izvanmediteranskog prometa. Prema prosječnoj veličini broda zaključeno je da su XVIII. stoljeće na Jadranu obilježili unutarnja plovidba i iznimna dinamičnost malog i srednjeg poduzetništva: gradili su se brodovi, njima se prevozilo robu i putnike te se trgovalo prekomorskim putevima duž cijele talijanske obale

Imena i značajke hrvatskih brodova 18. stoljeća u Jadranskom moru iz iz Hrvatskih pomorskih regesta v. I

This paper analyzes all the names and characteristics of ships registered in the Croatian Maritime Regesta v. I, which represent 4,890 documents with 18th c. information on the entries and exits of ships from several Adriatic ports. A total of 6,479 sailing ships have been found under 55 different terms. A comparative analysis of their characteristics and specific features has proven that in the 18th c., between the ports of Adriatic coasts, intensive trading was taking place on a daily basis. From the analysis it is evident that the merchants and small paroni preferred to use smaller ships, with a deadweight tonnage of between 20 and 300 t, which were faster and easier to manage, with good sailing properties. These were primarily trabaccolos (accounting for 22.7% of trade), then pielegos (21%) and tartanes (15.4%), brazzeras (5.2%), marcilianas (2.7%), polacres (2.4%), barche (1.6%) and grippos (1.4%). Smaller ships under 300 t of deadweight tonnage accounted for as much as 76% of the total sailers listed, while the larger ships, with over 300 t of deadweight tonnage, among which were frigatoons (5.3%) and huge navas i.e. vessels (5.2%), accounted for 14% of the total, predominantly extra-Adriatic and extra-Mediterranean traffic. From the average size of the ships it was concluded that the 18th c. in the Adriatic was characterized by sailing within its confines and by highly dynamic small and medium entrepreneurs: ships were constructed, used to transport goods and passengers, and to trade via maritime routes all along the Italian coast.U ovome radu analizirani su svi nazivi i karakteristike brodova i brodica registriranih u Hrvatskim pomorskim regestima I. sv. Riječ je o 4.890 dokumenata s podacima iz 18. st. o ulascima i izlascima brodova iz više jadranskih luka. Pronađeno je sveukupno 6.479 jedrenjaka 55 različitih naziva, a komparativnom analizom njihovih karakteristika i specifičnosti, dokazano je da se u 18. stoljeću između luka istočne i zapadne obale Jadrana svakodnevno intenzivno trgovalo. Iz raščlambe je vidljivo da su se trgovci te mali paruni radije koristili manjim brodovima, nosivosti između 20 i 300 tona, koji su bili brži i lakši za upravljanje te s dobrim plovidbenim svojstvima. Radilo se ponajprije o trabakulu (22,7% prisutnosti u trgovini), zatim o peligu (21%) i o tartani (15,4%). Za njima su slijedili bracere (5,2%), marsilijane (2,7%) pulake (2,4%), barke (1,6%) i gripi (1,4%). Malim brodovima ispod 300 t nosivosti pripadalo je čak 76% sveukupno navedenih brodova, dok veliki brodovi, s više od 300 tona nosivosti, među kojima fregaduni (5,3%) i goleme nave to jest vašeli (5,2%), su zadržavali 14% sveukupnog, ponajviše izvanjadranskog ali i izvanmediteranskog prometa. Prema prosječnoj veličini broda zaključeno je da su XVIII. stoljeće na Jadranu obilježili unutarnja plovidba i iznimna dinamičnost malog i srednjeg poduzetništva: gradili su se brodovi, njima se prevozilo robu i putnike te se trgovalo prekomorskim putevima duž cijele talijanske obale

Židovi trgovci, parcenevoli i špediteri na Jadranu u 18. stoljeću iz Hrvatskih pomorskih regesta, I-II sv.

U članku se analiziraju prva dva sveska Regesti Marittimi Croati. Settecento. Navigazione nell’Adriatico. Fonti / Hrvatski pomorski regesti. Osamnaesto stoljeće. Plovidba na Jadranu. Vrela (RMC I-II) Nikole Čolaka u mapiranju židovske prisutnosti na Jadranu tijekom tog stoljeća. Primijenjena je novoosmišljena metodologija koja omogućuje brzo izdvajanje traženih pojmova iz tako velike i sustavne baze podataka od oko 12.000 dokumenata, kao što su sami RMC I-II te izgrađena dodatna specifična baza za potrebe židovske tematike. Dobivena je vrlo živa slika o 359 spomena pripadnika židovskih zajednica obiju obala Jadrana, koji predstavljaju važan korpus tadašnje dnevne i tjedne unutar-jadranske te višetjedne izvan-jadranske plovidbe i trgovine prema ostalim mediteranskim i sjevernim morima. Rad je tek početni doprinos vrlo širokoj tematici koja iziskuje nastavak izdavanja dokumentarnih vrela Hrvatskog diplomatičkog pomorskog zbornika

Zbornik Drage Roksandića

U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija.Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku.U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija.Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku

Zbornik Drage Roksandića

U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija.Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku.U ovom se zborniku objavljuju tekstovi koje su prijatelji, suradnici i nekadašnji studenti profesora Drage Roksandića iz cijeloga svijeta napisali kako bi obilježili njegov sedamdeseti rođendan i odlazak u mirovinu s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Tkogod da je susreo profesora Dragu Roksandića između 1990., kada je na Odsjeku za povijest izabran za docenta, i 2018. godine, kada je otišao u mirovinu, vjerojatno je primijetio njegov značajan utjecaj na studente svih razina, od preddiplomskih do doktorskih. Profesor je snažno inspirirao i utjecao na bliske suradnike svih generacija.Ovdje je riječ o pravom Festschriftu, „pisanoj proslavi“, koja prema dobrim običajima akademske zajednice izlazi u čast jednog njezina uvaženog člana. Prilozi u zborniku obuhvaćaju različite epohalne horizonte – neki detaljno istražuju pojedine segmente određenog perioda, neki se usmjeravaju na lokalne fenomene ili pristupaju istraživačkim problemima mikrohistorijski. Neki tekstovi obuhvaćaju razdoblja u duljem trajanju, obrađuju različite strukture ili nude određene globalnohistorijske odrednice. Mnogi su prilozi multidisciplinarni, interdisciplinarni ili transdisciplinarni, što je odraz činjenice da Drago Roksandić nikada nije smatrao da je povjesničarev zanat isključiv ili zatvoren, već je u svojim predavanjima i radovima uvijek otvarao komunikacijske prostore s drugim disciplinama. U nekim se tekstovima autori posebno bliski profesoru Roksandiću prisjećaju iskustava kolegijalne suradnje. Zajedničko je svim radovima to što su znak predanosti i iskrene počasti profesoru i kolegi koji svojim primjerom pokazuje što znači odanost struci, na koji način istraživati određene teme inovativno, polazeći iz različitih perspektiva, zatim kako postavljati prava problemska pitanja i kako očuvati istraživačku radost, energiju i žar, odnosno zbog čega povijesne kontroverze treba proučavati hrabro i trezveno, a prilaziti im dijaloški. Ovaj je zbornik, dakako, samo jedan mogući prikaz interesa, epoha, problema i pristupa kojima se do sada Drago Roksandić bavio. U svim je radovima moguće pronaći njegove utjecaje, a brojna je istraživanja, čiji su rezultati sada ovdje objavljeni, i on sâm potaknuo, mnogo prije negoli je započeo rad na ovom zborniku