Effect of silver nanoparticles on oxidative stress and protein expression in tobacco (Nicotiana tabacum)

Klijanci i odrasle biljke duhana (Nicotiana tabacum L.) izloženi su tretmanima s nanočesticama srebra (AgNP) i ionskim srebrom (AgNO3) u koncentracijama od 25, 50, 75, 100 i 500 μM. Nakon tretmana s AgNP u klijancima je unatoč nižem sadržaju srebra utvrđen oksidacijski stres te promjene u aktivnosti i ekspresiji antioksidacijskih enzima, dok u odraslim biljkama nije bilo većih promjena. Tretmani s AgNO3 izazvali su pojavu oksidacijskog stresa i u klijancima i u korijenu odraslih biljaka, što pokazuje da je ionski oblik srebra toksičniji za duhan od nanočestica. U listovima biljaka tretiranih s AgNP i AgNO3 izostanak izraženijih toksičnih učinaka te niski sadržaj srebra upućuju na zaključak da se akumulacijom srebra u korijenu i sprečavanjem njegovog prijenosa u izdanak štiti fotosintetsko tkivo lista. Oba tipa tretmana dovela su do promjene u ekspresiji većeg broja proteina u klijancima nego u odraslim biljkama. Proteini su u najvećoj mjeri pripadali kategorijama Energija, Metabolizam te Odgovor na biotički i abiotički stres. Većina diferencijalno eksprimiranih proteina klijanaca imala je pojačanu ekspresiju, dok je ekspresija proteina korijena i lista uglavnom bila smanjena. Dobiveni rezultati impliciraju aktivaciju različitih mehanizama obrane u odgovoru duhana na izlaganje srebru, što ovisi o starosti tkiva, stupnju razvitka te duljini izlaganja srebru.Seedlings and adult tobacco (Nicotiana tabacum L.) plants were exposed to 25, 50, 75, 100 and 500 μM silver nanoparticles (AgNP) and ionic silver (AgNO3). After treatment with AgNP, oxidative stress and changes in antioxidant enzymes activity and expression were found in seedlings despite the lower Ag content, while in adult plants no major changes were observed. Treatments with AgNO3 induced prominent oxidative stress in seedlings and root of adult plants, indicating that silver in ionic form is more toxic for tobacco than nanoparticles. Treatments with AgNP and AgNO3 resulted with absence of toxic effects in leaf, which together with a low Ag content suggests that Ag accumulation in root and the prevention of its transfer to shoots protects the leaf photosynthetic tissue. Both types of treatment have induced changes in expression of a greater number of proteins in seedlings than in adult plants. Majority of identified proteins belonged to the Energy, Metabolism and Response to biotic and abiotic stress categories. Most of the differentially expressed proteins of seedlings were up-regulated, while the expression of root and leaf proteins was mainly reduced. The results imply activation of various defence mechanisms in tobacco in response to Ag, which depend on the age of tissue, stage of its development and the length of Ag exposure

Evaluacija poslovne izvrsnosti u okviru izvješćivanja o održivosti (ESG)

Zahtjevi međunarodnih inicijativa i pravnog okvira Europske unije o održivom izvješćivanju (eng. Environmental, Social and Governance - ESG) osnova su za evaluaciju poslovne izvrsnosti poduzeća. Utemeljeni na „dvostrukom aspektu materijalnosti“ mjerljivi ESG-ovi čimbenici osiguravaju procjenu okolišne, društvene i upravljačke održivosti poduzeća te ocjenu njihove izloženosti povezanim rizicima. Osim toga, ESG izvješćivanje je osnova za ESG rangiranje poduzeća te promociju njihovog odgovornog poslovanja. Nadolazeće obveze ne samo za velika, već i mala te srednja poduzeća utemeljene su u zahtijevanom skupu podataka i informacija, a njihovom se javnom objavom olakšava odluka ulagačima, korisnicima proizvoda, usluga ili infrastrukture te ostalim zainteresiranim stranama da procijene poslovnu i okolišnu te društvenu izvrsnost poduzeća. Ključna je i podrška financijskog sektora koji upravo takvim poduzećima nudi sve širu lepezu financijskih proizvoda, pri čemu je naglasak na smanjenju sistemskih rizika te na usmjerenosti prema održivim rješenjima EU Taksonomije kao klasifikacijskog alata održivog financiranja. Krajnji cilj je odvajanje gospodarskog rasta od iskorištavanja prirodnih i materijalnih resursa (eng. decoupling), pri čemu se povećava prirodni kapital i osigurava kontinuitet gospodarske stabilnosti, otvaranje novih radnih mjesta, održivi rast i ulaganja

THE SCHOOL LIBRARY IN THE NEW MILLENNIUM

Nove usluge školske knjižnice u novom tisućljeću oslanjaju se u većem dijelu na tradicionalne, a njihova se realizacija omogućuje ponajprije automatizacijom knjižničnoga poslovanja. Korisničke potrebe u potpunosti uvjetuju nove usluge koje u trajnom odgojno-obrazovnom procesu trebaju osigurati pristup svim relevantnim informacijama, pobuditi i omogućiti stručno-istraživački rad za učenike i učitelje, nastavnike i stručne suradnike. Knjižničar je sudionik informacijskog društva pa se od njega traži vrsno poznavanje najrazličitijih izvora i sve veće tehničko i računalno znanje jer je njemu namijenjeno ključno mjesto u školskoj knjižnici u novom tisućljeću. Već se godinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa brine kako bi školske knjižnice postale integralni dio odgojno-obrazovnog procesa, a samim time i središnji dio knjižničnog sustava te je i u zakonskim aktima ugrađeno da svaka školska ustanova ima knjižnicu, da je djelatnost knjižnice sastavni dio obrazovnog procesa u kojem se stručnoknjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa.New services of a school library in the new millennium are based in the large part on the traditional services, and their implementation primarily provides automation of library operations. Users needs fully condition the new services in the ongoing educational process to ensure access to relevant information, inspire and provide professional research for students and educators, teachers and professional colleagues. The librarian is a stakeholder of the informational society and he/she is requested for the xcellent knowledge of various sources and the growing technical and computer knowledge because he/she has the vital place in the school library in the new millennium. Already, the Ministry of Science, Education and Sports has ensured that school libraries become an integral part of the educational process, and thus the central part of the library system is also incorporated in legislation so that any school institution has a library and that library activities are an integral part of the educational process in which professional library activities are conducted on a smaller scale and usually serves for the realization of the educational process

Effect of silver nanoparticles on oxidative stress and protein expression in tobacco (Nicotiana tabacum)

Klijanci i odrasle biljke duhana (Nicotiana tabacum L.) izloženi su tretmanima s nanočesticama srebra (AgNP) i ionskim srebrom (AgNO3) u koncentracijama od 25, 50, 75, 100 i 500 μM. Nakon tretmana s AgNP u klijancima je unatoč nižem sadržaju srebra utvrđen oksidacijski stres te promjene u aktivnosti i ekspresiji antioksidacijskih enzima, dok u odraslim biljkama nije bilo većih promjena. Tretmani s AgNO3 izazvali su pojavu oksidacijskog stresa i u klijancima i u korijenu odraslih biljaka, što pokazuje da je ionski oblik srebra toksičniji za duhan od nanočestica. U listovima biljaka tretiranih s AgNP i AgNO3 izostanak izraženijih toksičnih učinaka te niski sadržaj srebra upućuju na zaključak da se akumulacijom srebra u korijenu i sprečavanjem njegovog prijenosa u izdanak štiti fotosintetsko tkivo lista. Oba tipa tretmana dovela su do promjene u ekspresiji većeg broja proteina u klijancima nego u odraslim biljkama. Proteini su u najvećoj mjeri pripadali kategorijama Energija, Metabolizam te Odgovor na biotički i abiotički stres. Većina diferencijalno eksprimiranih proteina klijanaca imala je pojačanu ekspresiju, dok je ekspresija proteina korijena i lista uglavnom bila smanjena. Dobiveni rezultati impliciraju aktivaciju različitih mehanizama obrane u odgovoru duhana na izlaganje srebru, što ovisi o starosti tkiva, stupnju razvitka te duljini izlaganja srebru.Seedlings and adult tobacco (Nicotiana tabacum L.) plants were exposed to 25, 50, 75, 100 and 500 μM silver nanoparticles (AgNP) and ionic silver (AgNO3). After treatment with AgNP, oxidative stress and changes in antioxidant enzymes activity and expression were found in seedlings despite the lower Ag content, while in adult plants no major changes were observed. Treatments with AgNO3 induced prominent oxidative stress in seedlings and root of adult plants, indicating that silver in ionic form is more toxic for tobacco than nanoparticles. Treatments with AgNP and AgNO3 resulted with absence of toxic effects in leaf, which together with a low Ag content suggests that Ag accumulation in root and the prevention of its transfer to shoots protects the leaf photosynthetic tissue. Both types of treatment have induced changes in expression of a greater number of proteins in seedlings than in adult plants. Majority of identified proteins belonged to the Energy, Metabolism and Response to biotic and abiotic stress categories. Most of the differentially expressed proteins of seedlings were up-regulated, while the expression of root and leaf proteins was mainly reduced. The results imply activation of various defence mechanisms in tobacco in response to Ag, which depend on the age of tissue, stage of its development and the length of Ag exposure

Effect of silver nanoparticles on oxidative stress and protein expression in tobacco (Nicotiana tabacum)

Klijanci i odrasle biljke duhana (Nicotiana tabacum L.) izloženi su tretmanima s nanočesticama srebra (AgNP) i ionskim srebrom (AgNO3) u koncentracijama od 25, 50, 75, 100 i 500 μM. Nakon tretmana s AgNP u klijancima je unatoč nižem sadržaju srebra utvrđen oksidacijski stres te promjene u aktivnosti i ekspresiji antioksidacijskih enzima, dok u odraslim biljkama nije bilo većih promjena. Tretmani s AgNO3 izazvali su pojavu oksidacijskog stresa i u klijancima i u korijenu odraslih biljaka, što pokazuje da je ionski oblik srebra toksičniji za duhan od nanočestica. U listovima biljaka tretiranih s AgNP i AgNO3 izostanak izraženijih toksičnih učinaka te niski sadržaj srebra upućuju na zaključak da se akumulacijom srebra u korijenu i sprečavanjem njegovog prijenosa u izdanak štiti fotosintetsko tkivo lista. Oba tipa tretmana dovela su do promjene u ekspresiji većeg broja proteina u klijancima nego u odraslim biljkama. Proteini su u najvećoj mjeri pripadali kategorijama Energija, Metabolizam te Odgovor na biotički i abiotički stres. Većina diferencijalno eksprimiranih proteina klijanaca imala je pojačanu ekspresiju, dok je ekspresija proteina korijena i lista uglavnom bila smanjena. Dobiveni rezultati impliciraju aktivaciju različitih mehanizama obrane u odgovoru duhana na izlaganje srebru, što ovisi o starosti tkiva, stupnju razvitka te duljini izlaganja srebru.Seedlings and adult tobacco (Nicotiana tabacum L.) plants were exposed to 25, 50, 75, 100 and 500 μM silver nanoparticles (AgNP) and ionic silver (AgNO3). After treatment with AgNP, oxidative stress and changes in antioxidant enzymes activity and expression were found in seedlings despite the lower Ag content, while in adult plants no major changes were observed. Treatments with AgNO3 induced prominent oxidative stress in seedlings and root of adult plants, indicating that silver in ionic form is more toxic for tobacco than nanoparticles. Treatments with AgNP and AgNO3 resulted with absence of toxic effects in leaf, which together with a low Ag content suggests that Ag accumulation in root and the prevention of its transfer to shoots protects the leaf photosynthetic tissue. Both types of treatment have induced changes in expression of a greater number of proteins in seedlings than in adult plants. Majority of identified proteins belonged to the Energy, Metabolism and Response to biotic and abiotic stress categories. Most of the differentially expressed proteins of seedlings were up-regulated, while the expression of root and leaf proteins was mainly reduced. The results imply activation of various defence mechanisms in tobacco in response to Ag, which depend on the age of tissue, stage of its development and the length of Ag exposure

Performance indicators of school libraries

Cilj ovog rada je predstaviti pokazatelje uspješnosti rada županijskih matičnih službi u radu sa školskim knjižnicama te upoznavanje sa značenjem zakona i podzakonskih akata koji se odnose na knjižnice i/ili knjižničare. Iskorak u hrvatskom zakonodavstvu je donošenje jedinstvenog dokumenta državnih pedagoških standarda za sve tri razine odgojno-obrazovnoga sustava: predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku. Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske dana 16. svibnja 2008. godine ove dokumente je donio Hrvatski sabor. Ovim standardima utvrđeni su optimalni infrastrukturni, materijalni, financijski i kadrovski normativi za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama. Državni pedagoški standard osnovnoškolskog te srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja sadrže normative koji služe kao putokazi za osiguranje ujednačenih uvjeta rada za sve učenike. Zato je potrebno plan razvoja školskih knjižnica uskladiti s postojećim standardima i međunarodnim smjernicama za školske knjižnice. Ovim se dokumentima pokazuje mogućnost afirmacije knjižničarstva kao struke, a školske knjižnice su prepoznatljive kao bitan čimbenik u provođenju nastavnog plana i programa. U ovome radu daje se usporedna analiza rada školskih knjižnica na temelju podataka anketnoga istraživanja provedenog u školskoj godini 1999./2000. i 2010./2011., a pokazatelji uspješnosti određenoga segmenta očituju se i u statistici koja je izrađena temeljem poredbenih podataka između 2005. godine i 2009. godine.The paper presents performance indicators of the Croatian county library research and development departments in their work with school libraries and getting acquainted with the Library Act and sub-Acts that refer to libraries and/or librarians. A significant advance in Croatian legislative was made with the new unique document on educational standards for all three levels of educational system: pre-school, primary-school and secondary-school education. The document was proposed by the Croatian government and was passed on May 16th 2008 by the Croatian parliament. The standards stated in this document regulate optimal infrastructure, material, financial and staff norms for equitable working conditions in all educational institutions. The national educational standards for primary and secondary education contain regulations that are guidelines for providing equitable working conditions for all pupils. The development plan for school libraries must therefore be adjusted to meet these standards as well as international guidelines for school libraries. These documents are basis for a better promotion of librarianship, and present school libraries as an important factor of school curriculums. The paper gives a comparative analysis of school libraries based on the data collected in the research conducted in academic years 1999/2000 and 2010/2011. The performance indicators of a particular segment are presented in the statistics based on the comparative data analysis for years 2005 and 2009

Proteomika u istraživanjima toksičnosti teških metala u biljaka

Plants endure a variety of abiotic and biotic stresses, all of which cause major limitations to production. Among abiotic stressors, heavy metal contamination represents a global environmental problem endangering humans, animals, and plants. Exposure to heavy metals has been documented to induce changes in the expression of plant proteins. Proteins are macromolecules directly responsible for most biological processes in a living cell, while protein function is directly influenced by posttranslational modifications, which cannot be identified through genome studies. Therefore, it is necessary to conduct proteomic studies, which enable the elucidation of the presence and role of proteins under specific environmental conditions. This review attempts to present current knowledge on proteomic techniques developed with an aim to detect the response of plant to heavy metal stress. Significant contributions to a better understanding of the complex mechanisms of plant acclimation to metal stress are also discussed.Biljke su neprestano izložene različitim čimbenicima abiotičkog i biotičkog stresa koji nepovoljno utječu na njihovu produktivnost. Teški metali kao česti zagađivači okoliša vrlo nepovoljno djeluju na sva živa bića, uključujući biljke, životinje i ljude. Poznato je da teški metali mogu mijenjati ekspresiju biljnih proteina. Proteine ubrajamo u biološki vrlo važne makromolekule čija je aktivnost u stanici izravno ovisna o posttranslacijskim modifikacijama, koje nije moguće pratiti na razini genoma. Stoga je nužno provoditi proteomska istraživanja kako bi se razotkrila prisutnost i uloga proteina u različitim vrstama okolišnog stresa. U ovom radu sažete su različite tehnike i metode istraživanja učinaka teških metala na biljni proteom, uključujući i sažet osvrt na složene mehanizme odgovora biljke na stres izazvan teškim metalima

Proteomika u istraživanjima toksičnosti teških metala u biljaka

Plants endure a variety of abiotic and biotic stresses, all of which cause major limitations to production. Among abiotic stressors, heavy metal contamination represents a global environmental problem endangering humans, animals, and plants. Exposure to heavy metals has been documented to induce changes in the expression of plant proteins. Proteins are macromolecules directly responsible for most biological processes in a living cell, while protein function is directly influenced by posttranslational modifications, which cannot be identified through genome studies. Therefore, it is necessary to conduct proteomic studies, which enable the elucidation of the presence and role of proteins under specific environmental conditions. This review attempts to present current knowledge on proteomic techniques developed with an aim to detect the response of plant to heavy metal stress. Significant contributions to a better understanding of the complex mechanisms of plant acclimation to metal stress are also discussed.Biljke su neprestano izložene različitim čimbenicima abiotičkog i biotičkog stresa koji nepovoljno utječu na njihovu produktivnost. Teški metali kao česti zagađivači okoliša vrlo nepovoljno djeluju na sva živa bića, uključujući biljke, životinje i ljude. Poznato je da teški metali mogu mijenjati ekspresiju biljnih proteina. Proteine ubrajamo u biološki vrlo važne makromolekule čija je aktivnost u stanici izravno ovisna o posttranslacijskim modifikacijama, koje nije moguće pratiti na razini genoma. Stoga je nužno provoditi proteomska istraživanja kako bi se razotkrila prisutnost i uloga proteina u različitim vrstama okolišnog stresa. U ovom radu sažete su različite tehnike i metode istraživanja učinaka teških metala na biljni proteom, uključujući i sažet osvrt na složene mehanizme odgovora biljke na stres izazvan teškim metalima