Coral reefs

Ovaj rad opisuje koralje (Anthozoa) i njihove strukture - koraljne grebene. Koraljni grebeni su ekosustavi velike bioraznolikosti, koji rastu samo u toplim, plitkim i bistrim morima. Ključ ove izvanredne biološke produktivnosti i sposobnosti lučenja vapnenca u izgradnji koraljnih grebena je simbioza koralja i fotosintetskih algi zooksantela. Koralji zooksantelama omogućuju očuvani okoliš, te ih opskrbljuju spojevima potrebnim za fotosintezu, dok zooksantele proizvode kisik, pomažu koraljima da uklone metaboličke otpatke, te ih opskrbljuju organskim proizvodima fotosinteze. Kako koralji rastu i šire se, grebeni stvaraju jednu od tri glavne strukture – rubni greben, barijera ili atol. Najpoznatiji koraljni grebeni, navedeni u ovom seminaru su Veliki koraljni greben, Srednjoamerički greben, Novokaledonijski koraljni greben i Paulley Ridge. Većina grebena nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine jer su suočeni s brojnim opasnostima, kako prirodnim tako i antropogenim.This work describes the corals (Anthozoa) and their structure - the coral reefs. Coral reefs are ecosystems of high biodiversity, which grow only in warm, shallow and clear seas. The key to this remarkable biological productivity and ability to excrete limestone to build coral reefs is a symbiotic relationship between corals and the photosynthetic algae Zooxanthellae. Corals allow Zooxanthellae preserved environment and supply them with compounds necessary for photosynthesis, while Zooxanthellae produce oxygen, help the coral to remove metabolic waste and supply them with organic products of photosynthesis. As corals grow and expand, reefs create one of the three main structures - the fringing reef, barrier or atoll. The most famous coral reefs, which are listed in this seminar are the Great Barrier Reef, the Mesoamerican Barrier Reef System, the New Caledonia Barrier Reef and the Paulley Ridge. Most of the reefs are on the UNESCO world heritage list, because they are faced with many dangers, both natural and anthropogenic

Štetnici na siru

U skladištima i podrumima za zrenje sira često se pojavljuju štetnici. Oni napadaju sir i katkada uzrokuju mnogo štete. Nedovoljna njega sira obično je jedan od glavnih razloga, zašto se zadržavaju štetnici na tim mjestima

O nekim kemijskim i bakteriološkim svojstvima maslaca zagrebačkog tržišta

Kontrola proizvoda je vrlo dobar način po kome se upoznava njihov kvalitet i jedan od putova koji vode unapređenju proizvodnje. Ona garantira prodaju kvalitetnih proizvoda, pokazuje da treba usavršavati rad, omogućuje kategorizaciju, plaćanje prema kvalitetu, bolju organizaciju prodaje i uskladištenja

CSR strategies of Croatian invasive flora

Cilj ovog istraživanja je bio upotpuniti postojeća saznanja o CSR-životnim strategijama invazivne flore Hrvatske, objedinjujući postojeće podatke iz različitih izvora u cjelinu, te određujući pripadnu strategiju onim vrstama za koje nije poznata. Analiza je napravljena za njih 14, čime je od ukupno 66 invazivnih svojti ostalo pet neodređene CSRstrategije. Biljni materijal za analizu prikupljen je terenskim istraživanjem na području: Grada Zagreba, Zadarske, Šibensko-Kninske i Splitsko-Dalmatinske županije. Materijal je analiziran te su određene životne strategije na temelju 7 životnih značajki (visina, masa suhog lista, udio suhe tvari lista, početak i razdoblje cvatnje, postrano širenje, specifična lisna površina). Najčešće su C i CR strategije, što ukazuje na značajnu ugroženost prirodne i poluprirodne vegetacije širenjem invazivne flore. Analiza prema biogeografskim regijama Hrvatske, pokazala je jasne razlike između mediteranske i alpinske regije, dok su panonska i kontinentalna regija imale veća preklapanja s obzirom na sastav invazivne flore i pripadne CSR-strategije.Aim of this research was to fill the gaps in data on CSR life strategies of Croatian invasive flora, unifying already existing data from different sources and analyzing those that have yet undetermined strategy. After analyzing 14 taxa, out of 66 taxa of Croatian invasive flora, five of them remained without CSR strategy determined. Plant material was collected in: City of Zagreb, Zadarska , Šibensko-Kninska and Splitsko-Dalmatinska counties. After analyses, life strategies were determined based on values of seven life traits (i.e. height, leaf dry matter content, leaf dry weight, start and period of flowering, lateral spread and specific leaf area). Most frequent were C and CR strategy indicating serious threat of invasive flora to natural and semi-natural vegetation. Comparison among biogeographycal regions has shown clear differences among mediterranean and alpine region, while pannonian and continental region were more similar with respect to invasive flora and their corresponding CSR strategies

Grijer II

Za zrenje grijera karakteristično je da se mlijeko u kotlu cijepi termofilnim mikroorganizmima mliječno-kiselog vrenja upotrebom empirijskog širila ili sirarskih kultura, koje odmah razgrađuju mliječni šećer i pretvaraju ga za 36-48 sati u mliječnu kiselinu

Karakteristike kvalitete našeg sira trapista

Proizvodnja sira je vjerojatno jedan od najkompliciranijih procesa prerade mlijeka. Bez obzira na razlike koje mogu postojati u tehnologiji pojedinih vrsta sira, opremljenosti proizvodnih jedinica i ostalih specifičnih uvjeta sirarske proizvodnje, sirarski su problemi brojni i većinom kompleksni

Energy, cost, and CO 2 emission comparison between radiant wall panel systems and radiator systems

The main goal of this paper is to evaluate the possibility of application or replacement of radiators with low-temperature radiant panels. This paper shows the comparison results of operations of 4 space heating systems: the low-temperature radiant panel system without any additional thermal insulation of external walls (PH-WOI), the low-temperature radiant panel system with additional thermal insulation of external walls (PH-WI), the radiator system without any additional thermal insulation of external walls (the classical heating system) (RH-WOI), and the radiator system with additional thermal insulation of external walls (RH-WI). The operation of each system is simulated by software EnergyPlus. The investigation shows that the PH-WI gives the best results. The RH-WOI has the largest energy consumption, and the largest pollutant emission. However, the PH-WI requires the highest investment