Stockholm syndrome and domestic violence

Stockholmski sindrom fenomen je koji već nekoliko desetaka godina okupira pažnju ne samo psihologa već i psihijatara, kriminologa, policajaca, medija i šire javnosti općenito. Dostupna se literatura najviše usredotočuje na izvještaje bazirane na intervjuima sa zatočenicima, ljudima koji su doživjeli zlostavljanje u dječjoj dobi i žrtvama nasilja u obitelji. Usprkos godinama istraživanja sindroma, mnogi su nalazi u literaturi kontradiktorni. U ovom će radu detaljnije biti obrađen Stockholmski sindrom, nasilje u obitelji i njihova međusobna povezanost. Počevši od pregleda povijesti pojave sindroma koja započinje 1973. godine u Stockholmu te definicije Stockholmskog sindroma koju je, s obizirom na različitost prisutnih simptoma, teško postaviti. Nakon toga, detaljnije je opisana klinička slika i uvjeti koji moraju biti ostvreni kako bi došlo do razvijanja sindroma, te prevalencija sindroma. Nadalje, navedena je poveznica Stockholmskog sindroma i nasilja u obitelji te je obrađeno nasilje u obitelji pružanjem definicije i detaljnijim pregledom različitih vrsta nasilja (tjelesnog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog te nasilja nad djecom, partnerom i starijim osobama). Zatim su obrađeni uzroci nasilja te njegova učestalost u svijetu, ali i u Republici Hrvatskoj. Na kraju je dan pregled sličnosti i razlika zatočenika kod kojih se javlja Stockholmski sindrom i zlostavljanih žena što predstavlja svojevrsni zaključak o povezanosti Stockholmskog sindroma s nasiljem u obitelji, prvenstveno sa sindromom zlostavljane žene te sličnosti njihovih žrtava

Stockholm syndrome and domestic violence

Stockholmski sindrom fenomen je koji već nekoliko desetaka godina okupira pažnju ne samo psihologa već i psihijatara, kriminologa, policajaca, medija i šire javnosti općenito. Dostupna se literatura najviše usredotočuje na izvještaje bazirane na intervjuima sa zatočenicima, ljudima koji su doživjeli zlostavljanje u dječjoj dobi i žrtvama nasilja u obitelji. Usprkos godinama istraživanja sindroma, mnogi su nalazi u literaturi kontradiktorni. U ovom će radu detaljnije biti obrađen Stockholmski sindrom, nasilje u obitelji i njihova međusobna povezanost. Počevši od pregleda povijesti pojave sindroma koja započinje 1973. godine u Stockholmu te definicije Stockholmskog sindroma koju je, s obizirom na različitost prisutnih simptoma, teško postaviti. Nakon toga, detaljnije je opisana klinička slika i uvjeti koji moraju biti ostvreni kako bi došlo do razvijanja sindroma, te prevalencija sindroma. Nadalje, navedena je poveznica Stockholmskog sindroma i nasilja u obitelji te je obrađeno nasilje u obitelji pružanjem definicije i detaljnijim pregledom različitih vrsta nasilja (tjelesnog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog te nasilja nad djecom, partnerom i starijim osobama). Zatim su obrađeni uzroci nasilja te njegova učestalost u svijetu, ali i u Republici Hrvatskoj. Na kraju je dan pregled sličnosti i razlika zatočenika kod kojih se javlja Stockholmski sindrom i zlostavljanih žena što predstavlja svojevrsni zaključak o povezanosti Stockholmskog sindroma s nasiljem u obitelji, prvenstveno sa sindromom zlostavljane žene te sličnosti njihovih žrtava

Why are(n't) you delaying your work? The relationship between boredom, work engagement and procrastination at the workplace

Cilj je ovog istraživanja bio ispitati stupanj povezanosti i doprinos dosade i radne angažiranosti objašnjenju prokrastinacije na radnom mjestu. Osim toga, ovim se istraživanjem nastojala provjeriti faktorska struktura Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu. U istraživanju je sudjelovalo 168 zaposlenika iz četiri hrvatske organizacije, a korišteni su novokreirani Sociodemografski upitnik, Upitnik dosade na radnom mjestu, Upitnik radne angažiranosti i Upitnik prokrastinacije na radnom mjestu. Rezultati provedene eksploratorne faktorske analize potvrdili su dvofaktorsku strukturu Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu (prokrastinacija na poslu i prokrastinacija putem moderne tehnologije). Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza upućuju na to da velik broj varijabli značajno doprinosi prokrastinaciji na radnom mjestu. Kad je riječ o prokrastinaciji na poslu, radna angažiranost i dosada pokazali su se značajnim pozitivnim prediktorima pri čemu se dosada pokazala snažnijim prediktorom. Dakle, radno angažiraniji zaposlenici i zaposlenici koji se dosađuju na poslu skloniji su prokrastinirati na poslu. Kad je riječ o prokrastinaciji putem moderne tehnologije, kontrolna varijabla koja provjerava razinu obrazovanja nalazi se na granici značajnosti, kontrolna varijabla koja provjerava postojanje profila na društvenim mrežama pokazala se značajnim negativnim prediktorom, a kontrolne varijable koje provjeravaju pristup internetu na radnom mjestu te uređaj za pristupanje internetu na radnom mjestu značajnim pozitivnim prediktorima. Osim toga, značajan je pozitivan prediktor prokrastinacije putem moderne tehnologije i dosada. Dakle, sudionici koji se na radnom mjestu više dosađuju, skloniji su prokrastinirati putem moderne tehnologije.The aim of this study was to determine the relationship between boredom, work engagement, and procrastination in the workplace. Furthermore, this study intended to validate the factor structure of the Procrastination at Work Scale. 168 employees from four Croatian organizations participated in the research. They filled out newly created Sociodemographic Questionnaire, The Dutch Boredom Scale, Utrecht Work Engagement Scale – 9 and Procrastination at Work Scale. The results of exploratory factor analysis confirmed two-factor structure of Procrastination at Work Scale (soldiering and cyberslacking). The results of hierarchical regression analyses suggest that multiple variables affect procrastination at work. First, work engagement and boredom appear to be strong positive predictors of soldiering, with boredom being a stronger predictor, therefore, concluding that work engaged and bored employees more often procrastinate at work. Second, education is on the borderlines of significance, social network profiles are significant negative predictor, while internet access in the workplace and device for accessing internet in the workplace showed to be significant positive predictors of cyberslacking. Furthermore, boredom appeared to be a strong positive predictor of cyberslacking meaning that employees who are bored more often cyberslack in the workplace

Why are(n't) you delaying your work? The relationship between boredom, work engagement and procrastination at the workplace

Cilj je ovog istraživanja bio ispitati stupanj povezanosti i doprinos dosade i radne angažiranosti objašnjenju prokrastinacije na radnom mjestu. Osim toga, ovim se istraživanjem nastojala provjeriti faktorska struktura Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu. U istraživanju je sudjelovalo 168 zaposlenika iz četiri hrvatske organizacije, a korišteni su novokreirani Sociodemografski upitnik, Upitnik dosade na radnom mjestu, Upitnik radne angažiranosti i Upitnik prokrastinacije na radnom mjestu. Rezultati provedene eksploratorne faktorske analize potvrdili su dvofaktorsku strukturu Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu (prokrastinacija na poslu i prokrastinacija putem moderne tehnologije). Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza upućuju na to da velik broj varijabli značajno doprinosi prokrastinaciji na radnom mjestu. Kad je riječ o prokrastinaciji na poslu, radna angažiranost i dosada pokazali su se značajnim pozitivnim prediktorima pri čemu se dosada pokazala snažnijim prediktorom. Dakle, radno angažiraniji zaposlenici i zaposlenici koji se dosađuju na poslu skloniji su prokrastinirati na poslu. Kad je riječ o prokrastinaciji putem moderne tehnologije, kontrolna varijabla koja provjerava razinu obrazovanja nalazi se na granici značajnosti, kontrolna varijabla koja provjerava postojanje profila na društvenim mrežama pokazala se značajnim negativnim prediktorom, a kontrolne varijable koje provjeravaju pristup internetu na radnom mjestu te uređaj za pristupanje internetu na radnom mjestu značajnim pozitivnim prediktorima. Osim toga, značajan je pozitivan prediktor prokrastinacije putem moderne tehnologije i dosada. Dakle, sudionici koji se na radnom mjestu više dosađuju, skloniji su prokrastinirati putem moderne tehnologije.The aim of this study was to determine the relationship between boredom, work engagement, and procrastination in the workplace. Furthermore, this study intended to validate the factor structure of the Procrastination at Work Scale. 168 employees from four Croatian organizations participated in the research. They filled out newly created Sociodemographic Questionnaire, The Dutch Boredom Scale, Utrecht Work Engagement Scale – 9 and Procrastination at Work Scale. The results of exploratory factor analysis confirmed two-factor structure of Procrastination at Work Scale (soldiering and cyberslacking). The results of hierarchical regression analyses suggest that multiple variables affect procrastination at work. First, work engagement and boredom appear to be strong positive predictors of soldiering, with boredom being a stronger predictor, therefore, concluding that work engaged and bored employees more often procrastinate at work. Second, education is on the borderlines of significance, social network profiles are significant negative predictor, while internet access in the workplace and device for accessing internet in the workplace showed to be significant positive predictors of cyberslacking. Furthermore, boredom appeared to be a strong positive predictor of cyberslacking meaning that employees who are bored more often cyberslack in the workplace

TRŽIŠNA ORIJENTACIJA LUČKIH UPRAVA PRIMORSKOGORANSKE ŽUPANIJE

U ovom radu provodi se analiza razine tržišne orijentacije županijskih lučkih uprava Primorsko-goranske županije, kao dijela javnog sektora, na temelju rezultata upitnika koji je prethodno upućen djelatnicima istih te usporedbom s pokazateljima rezultata njihova poslovanja. Definiraju se specifičnosti funkcioniranja županijskih lučkih uprava, obrađuje se koncept važnosti regionalnog i lokalnog javnog sektora, opisuje se zakonodavni okvir djelovanja lučkih uprava. Ističe se u radu važnost marketinga te važnost tržišne orijentacije u javnoj upravi, ne zanemarujući pri tom hrvatski kontekst. Utvrđuju se kriteriji prema kojima definirati tržišnu orijentaciju te da su ti elementi bitni čimbenici koji pozitivno utječu na tržišnu orijentaciju lučkih uprava, iako je tržišna orijentacija neznačajno povezana s performansama spomenutih neprofitnih organizacija

TRŽIŠNA ORIJENTACIJA LUČKIH UPRAVA PRIMORSKOGORANSKE ŽUPANIJE

U ovom radu provodi se analiza razine tržišne orijentacije županijskih lučkih uprava Primorsko-goranske županije, kao dijela javnog sektora, na temelju rezultata upitnika koji je prethodno upućen djelatnicima istih te usporedbom s pokazateljima rezultata njihova poslovanja. Definiraju se specifičnosti funkcioniranja županijskih lučkih uprava, obrađuje se koncept važnosti regionalnog i lokalnog javnog sektora, opisuje se zakonodavni okvir djelovanja lučkih uprava. Ističe se u radu važnost marketinga te važnost tržišne orijentacije u javnoj upravi, ne zanemarujući pri tom hrvatski kontekst. Utvrđuju se kriteriji prema kojima definirati tržišnu orijentaciju te da su ti elementi bitni čimbenici koji pozitivno utječu na tržišnu orijentaciju lučkih uprava, iako je tržišna orijentacija neznačajno povezana s performansama spomenutih neprofitnih organizacija