Expressing time in Šenoa's novel Zlatarevo zlato

U radu se kreće od opisa jezikoslovne literature te kategorije vremena u jezikoslovnoj literaturi. August Šenoa, autor istraživanoga djela, pisao je pravopisom zagrebačke filološke škole pa su istaknuta i najvažnija pravopisna obilježja navedene škole, a samim time i djela. Naglasak je istraživanja rada na vremenskim značenjima besprijedložnih i prijedložnih-padežnih izraza prema podjeli u Gramatici hrvatskoga jezika, Hrvatskoj gramatici i Gramatici hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Genitiv, kao padež s najvećim brojem prijedloga, izdvaja se i kao najučestaliji padež u prijedložno-padežnim izrazima vremenskoga značenja. Jezikoslovna literatura navodi vremensko značenje i svih ostalih padeža hrvatskoga jezika, no u istraživanome se djelu ne nalaze primjeri nominativa i dativa u vremenskome značenju

Prijedlog kompetentnosti medicinske sestre u zajednici u cilju zagovaranja mentalnog zdravlja

Psihijatrijsko sestrinstvo obuhvaća prevenciju, liječenje i brigu za ljude različite dobi koji imaju poteškoća vezanih za mentalne poremećaje i njihove poslijedice. Veliki broj psihijatrijskih sestara za sada u Hrvatskoj radi isključivo u institucijama - psihijatrijskim bolnicama, odjelima, klinikama. Kako dolazi do deinstitucionalizacije (ili bi tako trebalo biti) rad medicinskih sestara biti će orijentiran na rad u zajednici.Stoga je nužno medicinske sestre, ovisno o njihovoj naobrazbi, upoznati i educirati sa mnogim modelima brige za psihički oboljele osobe u zajednici

Differences in Self-Assessment of Social and Emotional Loneliness and Self-Esteem with Regard to Sociodemographic Characteristics of the Elderly

Uvod: Usamljenost se karakterizira kao neugodna, bolna, anksiozna čežnja za drugom osobom ili osobama, koja nastaje kada se osoba osjeća odbačenom, otuđenom ili neshvaćenom od drugih te joj nedostaje društvo za socijalne aktivnosti i emocionalnu intimnost. Svrha istraživanja je usporediti razlike u samoprocjeni socijalne i emocionalne usamljenosti te samopoštovanja s obzirom na mjesto stanovanja sudionika (dom umirovljenika ili vlastita kuća), sociodemografske karakteristike sudionika (spol, dob, bračno stanje, razina obrazovanja) i zdravstveno stanje. Sudionici i metode: Za prikupljanje primarnih podataka odabran je prigodan uzorak slučajnim odabirom od 379 sudionika na području Varaždinske i Međimurske županije pri čemu je u istraživanju sudjelovalo 178 sudionika koji žive u kućama i 201 sudionik iz domova umirovljenika. Kao instrumenti istraživanja korišteni su ovi upitnici: Rosenbergova ljestvica samopoštovanja, Ljestvica socijalne i emocionalne usamljenosti te polustrukturirani upitnik sociodemografskih podataka konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Rezultati: Rezultati su pokazali da su sudionici u domu umirovljenika koji imaju nižu razinu obrazovanja i lošije zdravstveno stanje ujedno iskazali nižu razinu samopoštovanja, a neudati/neoženjeni sudionici su iskazali veću razinu usamljenosti u ljubavi i usamljenosti u obitelji. Kod sudionika u kućama rezultati su pokazali kako su sudionici stariji od 85 godina svoje samopoštovanje procijenili najnižim te su iskazali najveću socijalnu usamljenost i usamljenost u ljubavi. Zaključak: S obzirom da je usamljenost složen konstrukt, potrebno je provoditi daljnja, kontinuirana istraživanja iz drugih perspektiva kako bi se mogli razviti modeli prevencije te povećala kvaliteta života osoba starije životne dobi.Background: Loneliness is characterised as an unpleasant, painful, anxious longing for another person or persons, occurring when one is feeling rejected, alienated or not understood by others and misses the company of others for social activities and emotional intimacy. The purpose of this study was to compare the level of perceived social and emotional loneliness in two groups of elderly people, one in institutions/retirement homes and the other in their homes/households, and determine to which extent loneliness was linked with self-esteem and sociodemographic variables of the examinees. Subjects and Methods: In order to gather primary data, a random sample of 379 participants from Varazdin and Medimurje County was selected, with 178 participants living in their homes and 201 institutionalized in retirement homes. The following questionnaires were used as the research instruments: Rosenberg’s Self-Esteem Scale, Emotional and Social Loneliness Scale, Self-Care Scale, and a semi-standardized questionnaire of sociodemographic data that was designed for the needs of this study. Results: The results showed that the participants who live in retirement homes and have a lower level of education and worrisome health conditions also have a lower level of self-esteem, while the unmarried participants showed a higher level of loneliness in love and family. The results of those living in their home showed that the participants older than 85 estimate their self-esteem the lowest and had the highest level of social loneliness and loneliness in love. Conclusion: Given that loneliness is a complex notion, it is necessary to conduct further research from different perspectives in order to develop prevention models, and thus prevent the consequences of loneliness, with the aim of achieving increased quality of life for the elderly

Traumatološke ozljede u Općoj bolnici Bjelovar

Traumatologija je grana medicine koja se bavi hitnim prijemom i liječenjem nezgoda. Riječ traumatologija dolazi od grčke riječi trauma što znači ozljeda ili rana. Konstantni porast broja ozlijeđenih osoba i sve veća težina ozljeda povećavaju važnost traumatologije i u medicini i u društvu općenito. Uglavnom se traumatološke ozljede događaju u kući, na poslu i u prometu. U razdoblju od 01.01.2015. do 31.12.2015. odjel traumatologije Opće bolnice Bjelovar zbrinuo je 830 pacijenata, dok je pacijenata s traumatološkom dijagnozom, ali zadržanih na odjelu kirurgije bilo je 903. Od toga većina pacijenata su starije životne dobi (63,90%). Od ukupno 830 pacijenata na odjelu traumatologije u Općoj bolnici Bjelovar, njih 558 bilo je muškog spola (67,23 %), a 272 ženskog spola (67,23 %). U Općoj bolnici Bjelovar, od ukupnog broja analiziranih pacijenata na odjelu traumatologije (612 pacijenta), najveći broj pacijenata bilo sa prijelomom bedrene kosti (21.57% ili 132 pacijenta). 96 pacijenata, tj. 15,68% imalo je prijelom potkoljenice ili nožnog zgloba. 78 pacijenata, tj. 12,74% imalo je prijelom ramena i nadlaktice, a 73 pacijenta (11,93%) sa prijelomom ramena i podlaktice. Pacijenata sa površinskom ozljedom glave bilo je 61 ili 9,97%. Prijelom rebara, prsne kosti i kralježnice imalo je 54 pacijenta ili 8,82%. Pacijenata sa intrakranijalnim ozljedama bilo je 53, tj. 8,66% od ukupnog broja. Prijelom lumbalne kralježnice i kosti imalo je 50 pacijenata, tj. 8,17%. Pacijenata sa politraumama, tj. višestrukim ozljedama najmanje dva različita organa ili sustava bilo je 4, tj. 0,65%. Pacijenata s čistim opekotinama bilo je 11, tj. 1,80%

Educational Needs and Motivational Factors in Gerontic Nursing Students: A Qualitative Study Among Slovenian and Croatian Undergraduate Nursing Educators

Ciljevi: Istražiti gledišta nastavnika na preddiplomskim studijima sestrinstva, koji su povezani s edukacijskim potrebama i motivacijskim čimbenicima kod studenata sestrinstva. Pozadina: Populacija koja ubrzano stari je značajan socioekonomski teret i zahtijeva, između ostalog, ulaganje ljudskih resursa, između ostalog. Povrat ovih ulaganja, u smislu kvalitete pružene skrbi, dokazano je povezan s edukativnim sadržajem i motivacijskim čimbenicima kod studenata sestrinstva. Međutim, potrebno je istražiti gledišta nastavnika sestrinstva s obzirom na kurikularne potrebe i motivacijske faktore studenata. Dizajn: Kvalitativna studija analize sadržaja polustrukturiranih intervjua. Metode: Pet nastavnika gerontologije (tri iz Slovenije, dva iz Hrvatske), predstojnici katedri, iz pet visokoškolskih institucija, intervjuirani su za vrijeme školske godine 2017./2018. i intervjui su transkribirani. Rezultati: Intervjuima je identificirano pet tema: i) prijedlozi za kurikularnu promjenu; ii) prijedlozi za radno iskustvo sa starijim osobama; iii) prijedlozi intervencija kako bi se ojačala motivacija za rad sa starijim osobama; iv) učinci stavova studenata na starenje i starije osobe; v) emocionalni odgovor studenata na starenje. U svakoj od tema identificirano je nekoliko (4-6) glavnih kategorija. Zaključak: Gledišta nastavnika na svih pet institucija nisu se značajno razlikovala: prepoznaju moguće emocionalne odgovore studenata prema starenju kao načelno negativan stav, ravnodušnost i strah, ali ne nude rješenja za promjenu emocionalne reakcije. Čini se da nastavnici negiraju povezanost između edukacije, stavova i ponašanja. Važnost za kliničku praksu: Kako nastavnici sestrinstva imaju ključnu ulogu u usmjeravanju stavova i znanja budućih profesionalaca gerontološke skrbi prema starenju i starijoj dobi, rezultati ovog ispitivanja su važni za kliničku praksu, jer se svijet suočava s dramatičnom demografskom promjenom.Aims and objectives: To explore perceptions of educators at undergraduate nursing courses related to educational needs and motivational factors among nursing students. Background: The ever-aging population poses a significant socioeconomic burden and demands investment of human and other resources. Return on these investments, in terms of quality of care delivered, has been shown to be associated with educational contents and motivational factors in nursing students. However, further research is needed on perspectives among nursing educators, in relation to perceived curricular needs and student motivational factors. Design: A qualitative study using content analysis of semi-structured interviews. Methods: Five gerontic nursing educators (three from Slovenia, two from Croatia), heads of their respective departments, from five higher-education institutions were interviewed during the 2017/2018 school year, and the interviews were transcribed verbatim. Results: Five areas were covered by the interviews: i) proposals on curricular improvements; ii) proposals on work experience with the elderly; iii) proposals on interventions to strengthen motivation to work with the elderly; iv) effects of attitudes of students on ageing and the elderly; v) emotional responses of students towards ageing. In each of the themes, several (4-6) main categories were identified. Conclusion: Perceptions of educators across the five educational institutions do not differ significantly: they recognize the possible emotional responses of students towards ageing as a generally negative attitude, indifference, and fear, yet they fail to offer solutions to change the emotional reaction. The educators seem to deny the connection between education, attitudes, and behavior. Relevance to clinical practice: Nursing educators play a critical role in directing attitudes and knowledge of future gerontic nursing professionals towards ageing and old age; insight into their opinions is important as the world faces a dramatic demographic change

Traumatološke ozljede u Općoj bolnici Bjelovar

Traumatologija je grana medicine koja se bavi hitnim prijemom i liječenjem nezgoda. Riječ traumatologija dolazi od grčke riječi trauma što znači ozljeda ili rana. Konstantni porast broja ozlijeđenih osoba i sve veća težina ozljeda povećavaju važnost traumatologije i u medicini i u društvu općenito. Uglavnom se traumatološke ozljede događaju u kući, na poslu i u prometu. U razdoblju od 01.01.2015. do 31.12.2015. odjel traumatologije Opće bolnice Bjelovar zbrinuo je 830 pacijenata, dok je pacijenata s traumatološkom dijagnozom, ali zadržanih na odjelu kirurgije bilo je 903. Od toga većina pacijenata su starije životne dobi (63,90%). Od ukupno 830 pacijenata na odjelu traumatologije u Općoj bolnici Bjelovar, njih 558 bilo je muškog spola (67,23 %), a 272 ženskog spola (67,23 %). U Općoj bolnici Bjelovar, od ukupnog broja analiziranih pacijenata na odjelu traumatologije (612 pacijenta), najveći broj pacijenata bilo sa prijelomom bedrene kosti (21.57% ili 132 pacijenta). 96 pacijenata, tj. 15,68% imalo je prijelom potkoljenice ili nožnog zgloba. 78 pacijenata, tj. 12,74% imalo je prijelom ramena i nadlaktice, a 73 pacijenta (11,93%) sa prijelomom ramena i podlaktice. Pacijenata sa površinskom ozljedom glave bilo je 61 ili 9,97%. Prijelom rebara, prsne kosti i kralježnice imalo je 54 pacijenta ili 8,82%. Pacijenata sa intrakranijalnim ozljedama bilo je 53, tj. 8,66% od ukupnog broja. Prijelom lumbalne kralježnice i kosti imalo je 50 pacijenata, tj. 8,17%. Pacijenata sa politraumama, tj. višestrukim ozljedama najmanje dva različita organa ili sustava bilo je 4, tj. 0,65%. Pacijenata s čistim opekotinama bilo je 11, tj. 1,80%

Attitudes and Prejudices of Nursing Students Towards Psychiatric Patients

U općoj populaciji kao i među zdravstvenim radnicima zamijećeno je da unatoč napretku medicine i edukaciji još uvijek postoje negativni stavovi prema oboljelima od psihičkih poremećaja. Stav se može definirati kao stečena, relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih ili negativnih emocija, vrednovanja i reagiranja prema nekom objektu dok su predrasude pretežno negativni stavovi prema nekoj skupini ili prema pojedincima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi kakvi su stavovi studenata Studija sestrinstva o psihički bolesnim osobama. Istraživanje je provedeno na Sveučilištu Sjever, a ispitanici su bili studenti Studija sestrinstva. Kao mjerni instrument korištena je posebno strukturirana, anonimna, on line anketa, koja je sadržavala 2 pitanja o dobi i spolu te 10 pitanja vezanih uz stavove i predrasude o psihički bolesnim osobama. U istraživanju su sudjelovala 162 studenta svih triju godina studija. Rezultati su prikazani brojčano i u postotcima. Prema rezultatima dobivenima iz ankete vidljivo je da studenti imaju različite poglede prema psihički bolesnim osobama. Iako su tijekom studija imali kolegije u sklopu kojih se spominju predrasude i stigma te oboljeli od psihičkih bolesti, što je moglo utjecati na smanjenje predrasude, prema rezultatima istraživanja, one postoje. U smanjenju predrasuda najvažnija je edukacija i kontakt s objektom predrasuda.It has been observed that, despite progress in medicine and education, negative opinions towards people suffering from psychological disorders are still present both in the general population and among health workers. An opinion is an acquired, relatively permanent, and stable structure composed of positive and negative emotions, evaluations, and reactions towards a certain object, whereas prejudices are mostly negative opinions towards a certain group of people or individuals. The purpose of this study was to determine what opinions nursing students have about psychologically ill people. The study was conducted at University Sjever, and the subjects were students of the nursery school. We used a specially structured, anonymous online survey, which contained 2 questions about age and sex and 10 questions related to opinions and prejudices about psychologically ill people; 162 students from all three study years took part in the research. The results are shown both as numbers and percentages. According to the results from the survey, students have different opinions towards psychologically ill people. During the study, the students have courses in which prejudices, stigmas, and people suffering from psychological illnesses are mentioned. Those courses could have reduced the number of prejudices, but despite that, the results of the research show that prejudices are still present. In order to reduce the prejudices, education and contact with the objects of those prejudices are the most important things

Attitudes and Prejudices of Nursing Students Towards Psychiatric Patients

U općoj populaciji kao i među zdravstvenim radnicima zamijećeno je da unatoč napretku medicine i edukaciji još uvijek postoje negativni stavovi prema oboljelima od psihičkih poremećaja. Stav se može definirati kao stečena, relativno trajna i stabilna organizacija pozitivnih ili negativnih emocija, vrednovanja i reagiranja prema nekom objektu dok su predrasude pretežno negativni stavovi prema nekoj skupini ili prema pojedincima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi kakvi su stavovi studenata Studija sestrinstva o psihički bolesnim osobama. Istraživanje je provedeno na Sveučilištu Sjever, a ispitanici su bili studenti Studija sestrinstva. Kao mjerni instrument korištena je posebno strukturirana, anonimna, on line anketa, koja je sadržavala 2 pitanja o dobi i spolu te 10 pitanja vezanih uz stavove i predrasude o psihički bolesnim osobama. U istraživanju su sudjelovala 162 studenta svih triju godina studija. Rezultati su prikazani brojčano i u postotcima. Prema rezultatima dobivenima iz ankete vidljivo je da studenti imaju različite poglede prema psihički bolesnim osobama. Iako su tijekom studija imali kolegije u sklopu kojih se spominju predrasude i stigma te oboljeli od psihičkih bolesti, što je moglo utjecati na smanjenje predrasude, prema rezultatima istraživanja, one postoje. U smanjenju predrasuda najvažnija je edukacija i kontakt s objektom predrasuda.It has been observed that, despite progress in medicine and education, negative opinions towards people suffering from psychological disorders are still present both in the general population and among health workers. An opinion is an acquired, relatively permanent, and stable structure composed of positive and negative emotions, evaluations, and reactions towards a certain object, whereas prejudices are mostly negative opinions towards a certain group of people or individuals. The purpose of this study was to determine what opinions nursing students have about psychologically ill people. The study was conducted at University Sjever, and the subjects were students of the nursery school. We used a specially structured, anonymous online survey, which contained 2 questions about age and sex and 10 questions related to opinions and prejudices about psychologically ill people; 162 students from all three study years took part in the research. The results are shown both as numbers and percentages. According to the results from the survey, students have different opinions towards psychologically ill people. During the study, the students have courses in which prejudices, stigmas, and people suffering from psychological illnesses are mentioned. Those courses could have reduced the number of prejudices, but despite that, the results of the research show that prejudices are still present. In order to reduce the prejudices, education and contact with the objects of those prejudices are the most important things