153 research outputs found

    Possible Holocene tsunamites in the Adriatic sea

    Get PDF
    Dio obale Paškog zaljeva na otoku Pagu, sjeverno od Crnike, prekriven je izdankom visine i do 5 m, u kojem je terenskom analizom utvrđena izmjena slojeva gline, pijeska i šljunka očigledno bogatih fosilnim sadržajem te je na dva mjesta izrađen sedimentološki stup s označenim slojevima i dubinama uzorkovanja. Terenskom i laboratorijskom analizom utvrđeno je da se marinski i terigeni organizmi javljaju u istim slojevima, što upućuje na promjenu okolišnih uvjeta te da veliki udio fosilnog sadržaja primarno obuhvaća marinske organizme, od kojih je mikrofauna pretaložena iz okolnih starijih naslaga, dok podrijetlo recentne makrofaune ostaje nerazjašnjeno. Prema nalazima keramike i stakla, koji upućuju na rimsko doba te blizini nekadašnjeg rimskog grada Cisse, današnje Caske, neobjašnjivog nestanka, moguća poveznica anomalnih slojeva s marinskom i terigenom faunom te nestanka grada je nagli i kratkotrajni događaj – oluja ili tsunami. S obzirom na nedostatak povijesnih zapisa i podataka, katastrofalnu štetu bez ikakvih tragova prijašnjih konstrukcija te veličinu i način života nekih od marinskih recentnih organizama, vjerodostojniji je scenarij tsunamija, iako ostaju nejasni uzrok, mjesto žarišta te putanja i način ulaska u Paški zaljev.Coastal part of the Gulf of Pag at the Pag island, north of Crnika, is covered with outcrop in height up to 5 m made of alternation of layers of clay, sand and gravel, evidently rich in fossils as determined by the field analysis, where two sedimentological columns with marked layers and sampling depth have been made. Fieldwork and laboratory analysis found that the marine and land organisms are appearing in the same strata layers which indicates a change of environment, and also that the majority of the fossil record are of marine origin, with microfauna redeposited from the surrounding older strata while the origin of recent macrofauna remains unexplained. The discovery of Roman era glass and ceramics probably from the nearby Roman settlement Cissa, today known as Caska, which mysteriously dissapeared, together with the anomalic marine and terigenic fossils could indicate that the area was hit by a sudden and abrupt event like a storm or a tsunami. Considering the absence of historic record as well as no traces of previous constructions and the size of the recent marine organisms, the more probable cause is a tsunami, although the cause and the source of a tsunami remains unexplained, as well as its entry path in the Gulf of Pag

    The Concept of Romantic Love in Croatian Literature of 19th Century

    No full text
    U radu se proučava koncept romantične ljubavi u djelima hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća. Koncept se romantične ljubavi analizira u sljedećem korpusu književnih tekstova: Robinja autora Hanibala Lucića, Grižula autora Marina Držića, Pavlimir i Danica autora Junija Palmotića i Teuta autora Dimitrija Demetera. Istražuju se sličnosti i razlike između ljubavnih zapleta različitih drama. Rad se teorijski temelji studijama iz područja sociologije i psihologije, autora Niklasa Luhmanna, Pavla Brajše i Hellen Fisher. U radu se jednako tako uzimaju u obzir osobitosti različitih književnopovijesnih razdoblja kojima odabrani književni tekstovi pripadaju: renesansne, baroka i romantizma.The paper studies the concept of romantic love in works of Croatian literature from the 16th to the 19th century. The concept of romantic love is analyzed in the following corpus of literary texts: Robinja by Hanibal Lucić, Grižula by Marin Držić, Pavlimir and Danica by Junije Palmotić and Teuta by Dimitrije Demeter. The similarities and differences between the love plots of different dramas are explored. The work is theoretically based on studies from the fields of sociology and psychology, by Niklas Luhmann, Pavle Brajša and Hellen Fisher. The work also takes into account the peculiarities of different literary and historical periods to which the selected literary texts belong: Renaissance, Baroque and Romanticism

    The correlation between decision-making styles and some decision outcomes

    No full text
    Donošenje odluka važna je tema kako u svakodnevnom, tako i u znanstvenom kontekstu. Dosadašnja istraživanja pokušala su razjasniti determinante i mehanizme u podlozi uspješnog odlučivanja, a tek odnedavno počinju se usmjeravati na individualne razlike. U tom području su se kao snažni prediktori pokazali kognitivna refleksivnost i stilovi odlučivanja, koje smo uključili i u naše istraživanje. Istraživanje smo proveli online u dva navrata na 220 zaposlenih ljudi u Republici Hrvatskoj. Kao mjeru kvalitete odluka koristili smo samoiskaze o negativnim životnim ishodima mjerene upitnikom DOI, koji smo podijelili na svakodnevne i financijske odluke. Pretpostavili smo kako će racionalni stil biti povezan s manje negativnih ishoda, dok će izbjegavajući, ovisni i spontani biti povezani s više negativnih ishoda. Nadalje, pretpostavili smo kako će se stilovi odlučivanja pokazati snažnijim prediktorom od kognitivne refleksivnosti, koju smo koristili kao mjeru numeričkih kognitivnih sposobnosti. Rezultati upućuju na prediktivnost stilova odlučivanja povrh kognitivne refleksivnosti u slučaju svakodnevnih odluka, gdje su se kao prediktori pokazali izbjegavajući i spontani stil u pretpostavljenom smjeru. Kod financijskih odluka stilovi odlučivanja nisu imali prediktivnu ulogu, ali kognitivna refleksivnost je. Moguće je kako su financijske odluke više kognitivno opterećujuće od svakodnevnih. Ovaj rad dodatak je postojećim istraživanjima u području individualnih razlika u donošenju odluka, nudi prijedloge za daljnja istraživanja te navodi praktične implikacije u području obrazovanja i razvoja, rada, javnih politika, i slično.Decision-making is an important topic in both everyday life and scientific context. So far, researchers had tried to explain the determinants and mechanisms involved in successful decision-making but have started focusing on individual differences only recently. As strong predictors in this field, 2 variables have emerged: cognitive reflexivity and decision-making styles. Those variables were included in our research as well, which we conducted online, on a sample of 220 employees across Croatia. As a decision quality measure, we used self-reported decision outcomes measured by the DOI, which we have divided into everyday and financial decision scales. We suspected that the rational style will be correlated with fewer negative outcomes, compared to dependent, avoidant, and spontaneous styles. Furthermore, we suspected decision-making styles to predict decision outcomes above cognitive reflexivity, which we used as a proxy for numerical cognitive ability. Our results show that the decision-making styles predict decision outcomes above cognitive reflexivity only for everyday decisions, whereas the avoidant and spontaneous styles proved to be the predictors. Decision-making styles played no role in predicting financial decision outcomes, but cognitive reflexivity did. It is possible that financial decision-making is more cognitively demanding than everyday decision-making. This research serves as an addition to already existing findings in the field, proposes steps for future research, and suggests practical implications in the field of education and development, work, policymaking, and so on

    Developing a cataract handbook for optometrists

    No full text
    The purpose of this master thesis is to make a manual on cataracts so that optometrists in the Republic of Croatia have in one place everything about the causes, diagnosis, and treatment of cataracts. According to the World Health Organization cataract is one of the leading causes of vision impairment in the world. By properly diagnosing the type of cataract, we provide patients with a better quality of life and a visual aid with which they will achieve maximum visual acuity. This master’s thesis will summarize all the knowledge from the master's degree in Aalen in order to get a broader picture of the formation of cataracts. On daily basis optometrists encounter cataract pathology, the goal is to better understand what affects cataract formation, from drugs to systemic diseases, and to ultimately help the client see better after resolving cataract pathology

    The correlation between decision-making styles and some decision outcomes

    No full text
    Donošenje odluka važna je tema kako u svakodnevnom, tako i u znanstvenom kontekstu. Dosadašnja istraživanja pokušala su razjasniti determinante i mehanizme u podlozi uspješnog odlučivanja, a tek odnedavno počinju se usmjeravati na individualne razlike. U tom području su se kao snažni prediktori pokazali kognitivna refleksivnost i stilovi odlučivanja, koje smo uključili i u naše istraživanje. Istraživanje smo proveli online u dva navrata na 220 zaposlenih ljudi u Republici Hrvatskoj. Kao mjeru kvalitete odluka koristili smo samoiskaze o negativnim životnim ishodima mjerene upitnikom DOI, koji smo podijelili na svakodnevne i financijske odluke. Pretpostavili smo kako će racionalni stil biti povezan s manje negativnih ishoda, dok će izbjegavajući, ovisni i spontani biti povezani s više negativnih ishoda. Nadalje, pretpostavili smo kako će se stilovi odlučivanja pokazati snažnijim prediktorom od kognitivne refleksivnosti, koju smo koristili kao mjeru numeričkih kognitivnih sposobnosti. Rezultati upućuju na prediktivnost stilova odlučivanja povrh kognitivne refleksivnosti u slučaju svakodnevnih odluka, gdje su se kao prediktori pokazali izbjegavajući i spontani stil u pretpostavljenom smjeru. Kod financijskih odluka stilovi odlučivanja nisu imali prediktivnu ulogu, ali kognitivna refleksivnost je. Moguće je kako su financijske odluke više kognitivno opterećujuće od svakodnevnih. Ovaj rad dodatak je postojećim istraživanjima u području individualnih razlika u donošenju odluka, nudi prijedloge za daljnja istraživanja te navodi praktične implikacije u području obrazovanja i razvoja, rada, javnih politika, i slično.Decision-making is an important topic in both everyday life and scientific context. So far, researchers had tried to explain the determinants and mechanisms involved in successful decision-making but have started focusing on individual differences only recently. As strong predictors in this field, 2 variables have emerged: cognitive reflexivity and decision-making styles. Those variables were included in our research as well, which we conducted online, on a sample of 220 employees across Croatia. As a decision quality measure, we used self-reported decision outcomes measured by the DOI, which we have divided into everyday and financial decision scales. We suspected that the rational style will be correlated with fewer negative outcomes, compared to dependent, avoidant, and spontaneous styles. Furthermore, we suspected decision-making styles to predict decision outcomes above cognitive reflexivity, which we used as a proxy for numerical cognitive ability. Our results show that the decision-making styles predict decision outcomes above cognitive reflexivity only for everyday decisions, whereas the avoidant and spontaneous styles proved to be the predictors. Decision-making styles played no role in predicting financial decision outcomes, but cognitive reflexivity did. It is possible that financial decision-making is more cognitively demanding than everyday decision-making. This research serves as an addition to already existing findings in the field, proposes steps for future research, and suggests practical implications in the field of education and development, work, policymaking, and so on

    The Concept of Romantic Love in Croatian Literature of 19th Century

    No full text
    U radu se proučava koncept romantične ljubavi u djelima hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća. Koncept se romantične ljubavi analizira u sljedećem korpusu književnih tekstova: Robinja autora Hanibala Lucića, Grižula autora Marina Držića, Pavlimir i Danica autora Junija Palmotića i Teuta autora Dimitrija Demetera. Istražuju se sličnosti i razlike između ljubavnih zapleta različitih drama. Rad se teorijski temelji studijama iz područja sociologije i psihologije, autora Niklasa Luhmanna, Pavla Brajše i Hellen Fisher. U radu se jednako tako uzimaju u obzir osobitosti različitih književnopovijesnih razdoblja kojima odabrani književni tekstovi pripadaju: renesansne, baroka i romantizma.The paper studies the concept of romantic love in works of Croatian literature from the 16th to the 19th century. The concept of romantic love is analyzed in the following corpus of literary texts: Robinja by Hanibal Lucić, Grižula by Marin Držić, Pavlimir and Danica by Junije Palmotić and Teuta by Dimitrije Demeter. The similarities and differences between the love plots of different dramas are explored. The work is theoretically based on studies from the fields of sociology and psychology, by Niklas Luhmann, Pavle Brajša and Hellen Fisher. The work also takes into account the peculiarities of different literary and historical periods to which the selected literary texts belong: Renaissance, Baroque and Romanticism

    The correlation between decision-making styles and some decision outcomes

    No full text
    Donošenje odluka važna je tema kako u svakodnevnom, tako i u znanstvenom kontekstu. Dosadašnja istraživanja pokušala su razjasniti determinante i mehanizme u podlozi uspješnog odlučivanja, a tek odnedavno počinju se usmjeravati na individualne razlike. U tom području su se kao snažni prediktori pokazali kognitivna refleksivnost i stilovi odlučivanja, koje smo uključili i u naše istraživanje. Istraživanje smo proveli online u dva navrata na 220 zaposlenih ljudi u Republici Hrvatskoj. Kao mjeru kvalitete odluka koristili smo samoiskaze o negativnim životnim ishodima mjerene upitnikom DOI, koji smo podijelili na svakodnevne i financijske odluke. Pretpostavili smo kako će racionalni stil biti povezan s manje negativnih ishoda, dok će izbjegavajući, ovisni i spontani biti povezani s više negativnih ishoda. Nadalje, pretpostavili smo kako će se stilovi odlučivanja pokazati snažnijim prediktorom od kognitivne refleksivnosti, koju smo koristili kao mjeru numeričkih kognitivnih sposobnosti. Rezultati upućuju na prediktivnost stilova odlučivanja povrh kognitivne refleksivnosti u slučaju svakodnevnih odluka, gdje su se kao prediktori pokazali izbjegavajući i spontani stil u pretpostavljenom smjeru. Kod financijskih odluka stilovi odlučivanja nisu imali prediktivnu ulogu, ali kognitivna refleksivnost je. Moguće je kako su financijske odluke više kognitivno opterećujuće od svakodnevnih. Ovaj rad dodatak je postojećim istraživanjima u području individualnih razlika u donošenju odluka, nudi prijedloge za daljnja istraživanja te navodi praktične implikacije u području obrazovanja i razvoja, rada, javnih politika, i slično.Decision-making is an important topic in both everyday life and scientific context. So far, researchers had tried to explain the determinants and mechanisms involved in successful decision-making but have started focusing on individual differences only recently. As strong predictors in this field, 2 variables have emerged: cognitive reflexivity and decision-making styles. Those variables were included in our research as well, which we conducted online, on a sample of 220 employees across Croatia. As a decision quality measure, we used self-reported decision outcomes measured by the DOI, which we have divided into everyday and financial decision scales. We suspected that the rational style will be correlated with fewer negative outcomes, compared to dependent, avoidant, and spontaneous styles. Furthermore, we suspected decision-making styles to predict decision outcomes above cognitive reflexivity, which we used as a proxy for numerical cognitive ability. Our results show that the decision-making styles predict decision outcomes above cognitive reflexivity only for everyday decisions, whereas the avoidant and spontaneous styles proved to be the predictors. Decision-making styles played no role in predicting financial decision outcomes, but cognitive reflexivity did. It is possible that financial decision-making is more cognitively demanding than everyday decision-making. This research serves as an addition to already existing findings in the field, proposes steps for future research, and suggests practical implications in the field of education and development, work, policymaking, and so on

    A character of femme fatale in Croatian 19 th century literature

    No full text
    Rad analiza likove femme fatale hrvatske književnosti devetnaestog stoljeća. Počinje se s kratkom uvodom u opća kretanja u književnosti 19. stoljeća, te monografskim prikazom autora. Donosi se osvrt na svako od pojedinih djela, dakle, analiziraju se Zlatarovo zlato Augusta Šenoe, Olga i Lina te Gospođa Sabina Eugena Kumičića, Melita Josipa Eugena Tomića i U registraturi Ante Kovačića. dok je glavni dio rada posvećen iščitavanju glavnih osobina tih ženskih likova. Promatra se način na koji se oblikuju njihove temeljne karakteristike, njihove potrebe i htijenja, načini na koji ih zadovoljavaju i osobito način na koji njihovi imaginarni svjetovi dolaze u odnos s društveno prihvatljivim vrijednostima i ženskim ponašanjima. Na kraju rada donosi se zaključak u kojemu se uspoređuju analizirani likovi te se lik fatalne žene postavlja u širi društveni i literarni kontekst.The 19th century in Croatia was very turbulent period. Political circumstances were bad, Croatinas fight for equality with other nations, under whose rule they had always been. In the social life of Zagreb, the aristocracy was crumbling, noblemen were becoming poorer and poorer but burgeoise class was rising. In such society, desire for money was necessary and people aimed to have a luxurious lifestyle. There are various characters in literary works of time: usurers, fallen woman and men, murderes, thieves and young man who were able to do anything in order to get a noble title. The femel characters in the novels of Croatin protorealism and realism are very interesting. The authors mostly present two types of women: a type one called the angel in the house, fragile and gentle woman, and on the other hand a type called femme fatale, wild, untamed and fatal women. The Femme fatale is an intriguer ina a novel, she initiates a plot, creates twists and builds tension. Writers have often reached for such female characters because they are interesting and they appear to be alive as if they were flesh and blood. Their strange nature and flawless beauty make them real

    A character of femme fatale in Croatian 19 th century literature

    No full text
    Rad analiza likove femme fatale hrvatske književnosti devetnaestog stoljeća. Počinje se s kratkom uvodom u opća kretanja u književnosti 19. stoljeća, te monografskim prikazom autora. Donosi se osvrt na svako od pojedinih djela, dakle, analiziraju se Zlatarovo zlato Augusta Šenoe, Olga i Lina te Gospođa Sabina Eugena Kumičića, Melita Josipa Eugena Tomića i U registraturi Ante Kovačića. dok je glavni dio rada posvećen iščitavanju glavnih osobina tih ženskih likova. Promatra se način na koji se oblikuju njihove temeljne karakteristike, njihove potrebe i htijenja, načini na koji ih zadovoljavaju i osobito način na koji njihovi imaginarni svjetovi dolaze u odnos s društveno prihvatljivim vrijednostima i ženskim ponašanjima. Na kraju rada donosi se zaključak u kojemu se uspoređuju analizirani likovi te se lik fatalne žene postavlja u širi društveni i literarni kontekst.The 19th century in Croatia was very turbulent period. Political circumstances were bad, Croatinas fight for equality with other nations, under whose rule they had always been. In the social life of Zagreb, the aristocracy was crumbling, noblemen were becoming poorer and poorer but burgeoise class was rising. In such society, desire for money was necessary and people aimed to have a luxurious lifestyle. There are various characters in literary works of time: usurers, fallen woman and men, murderes, thieves and young man who were able to do anything in order to get a noble title. The femel characters in the novels of Croatin protorealism and realism are very interesting. The authors mostly present two types of women: a type one called the angel in the house, fragile and gentle woman, and on the other hand a type called femme fatale, wild, untamed and fatal women. The Femme fatale is an intriguer ina a novel, she initiates a plot, creates twists and builds tension. Writers have often reached for such female characters because they are interesting and they appear to be alive as if they were flesh and blood. Their strange nature and flawless beauty make them real

    Metode liječenja psa kriptorhida

    No full text
    Pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje kriptorhizma je ključno za uspješno sprječavanje širenja ove mane te razvoja bolesti kriptorhidnog testisa. Liječenje kriptorhizma može biti medikamentozno ili kirurško, no boljom opcijom se smatra kirurško liječenje bilateralnom kastracijom, odnosno kriptorhidektomijom, koja onemogućuje rasplod te razvoj neoplazija i torzije testisa. Kriptorhidektomija se može obaviti rezom iznad samog testisa, preskrotalnim rezom, laparotomski ili laparoskopski. Izbor metode kriptorhidektomije ovisi o lokaciji kriptorhidnog testisa te o dostupnoj opremi i sposobnostima operatera
    corecore