Međuovisnost zbilje svakodnevnog života i konačnih provoncija značenja: halucinogena iskustva i zaliha

Mnoga društvena istraživanja ukazuju na veliki značaj kojeg su mnoge kulture tijekom povijesti čovječanstva pridavale halucinogenima.. Postavlja se pitanje kakva se značajnost prema halucinogenim iskustvima kod rekreativnih konzumenata u visoko diferenciranom, suvremenom, i moglo bi se reći anomičnom društvu koje nema stabilnog kulturnih konteksta koji bi pružao društveno zgotovljene izvore smislenosti. Drugim riječima, halucinogena iskustva više nemaju institucionalizirano mjesto u suvremenim društvima. Može se pretpostaviti da je tako u Europi unazad 2 tisuće godina, otkako je Katoličanstvo započelo proces zasjenjivanja paganskih kultura (McKenna, 1993: 92,137). Kakva se subjektivnost ispoljava tijekom iskustva, kakav se značaj pridaje tom iskustvu, kakve društvene odnose stvara kod rekreativnih konzumenata, te mnoga druga pitanja koja se često ne postavljaju zbog još uvijek jake stigmatizacije ove tematike u društvu. Postavlja se pitanje opravdanosti spomenute stigmatizacije uslijed sve većeg broja istraživanja na tom području koje pokazuje znanstveno relevantna otkrića o prirodi uma, odnosu čovjeka i okoline, ali i beneficijske učinke u promoviranju mentalnog zdravlja i liječenja od ovisnosti. Još uvijek su mnoga pitanja ostala nerazjašnjena unatoč snažnom akademskom preporodu tematike halucinogenih supstanci od devedesetih godina nadalje (Langlitz, 2013:1), nakon akademskog zatišja koji je uslijedio prestankom sufinanciranja istraživanja i zabranjivanja halucinogena u SAD-u sedamdesetih godina. Zapostavljena su i, uslijed razvoja eksperimentalnih metoda u psihologiji, fenomenološka promatranja glede smislenost halucinogenih iskustava mladih konzumenata. Iskustava doživljenih izvan kontroliranih, eksperimentalnih uvjeta istraživanja unutar specifičnog društvenog konteksta. U RH su istraživanja na tematici halucinogena gotovo nepostojeća. Cilj rada je istražiti međuovisnost zbilje svakodnevnog života i iskustva konačnih provincija značenja (prilikom i nakon proživljenog halucinogenog iskustva), uvidom u proces stvaranja značenja kojeg rekreativni korisnici halucinogenih supstanci pridaju halucinogenim iskustvima obzirom na njihovu biografijski stečenu zalihu znanja i društveni konteks

Međuovisnost zbilje svakodnevnog života i konačnih provoncija značenja: halucinogena iskustva i zaliha

Mnoga društvena istraživanja ukazuju na veliki značaj kojeg su mnoge kulture tijekom povijesti čovječanstva pridavale halucinogenima.. Postavlja se pitanje kakva se značajnost prema halucinogenim iskustvima kod rekreativnih konzumenata u visoko diferenciranom, suvremenom, i moglo bi se reći anomičnom društvu koje nema stabilnog kulturnih konteksta koji bi pružao društveno zgotovljene izvore smislenosti. Drugim riječima, halucinogena iskustva više nemaju institucionalizirano mjesto u suvremenim društvima. Može se pretpostaviti da je tako u Europi unazad 2 tisuće godina, otkako je Katoličanstvo započelo proces zasjenjivanja paganskih kultura (McKenna, 1993: 92,137). Kakva se subjektivnost ispoljava tijekom iskustva, kakav se značaj pridaje tom iskustvu, kakve društvene odnose stvara kod rekreativnih konzumenata, te mnoga druga pitanja koja se često ne postavljaju zbog još uvijek jake stigmatizacije ove tematike u društvu. Postavlja se pitanje opravdanosti spomenute stigmatizacije uslijed sve većeg broja istraživanja na tom području koje pokazuje znanstveno relevantna otkrića o prirodi uma, odnosu čovjeka i okoline, ali i beneficijske učinke u promoviranju mentalnog zdravlja i liječenja od ovisnosti. Još uvijek su mnoga pitanja ostala nerazjašnjena unatoč snažnom akademskom preporodu tematike halucinogenih supstanci od devedesetih godina nadalje (Langlitz, 2013:1), nakon akademskog zatišja koji je uslijedio prestankom sufinanciranja istraživanja i zabranjivanja halucinogena u SAD-u sedamdesetih godina. Zapostavljena su i, uslijed razvoja eksperimentalnih metoda u psihologiji, fenomenološka promatranja glede smislenost halucinogenih iskustava mladih konzumenata. Iskustava doživljenih izvan kontroliranih, eksperimentalnih uvjeta istraživanja unutar specifičnog društvenog konteksta. U RH su istraživanja na tematici halucinogena gotovo nepostojeća. Cilj rada je istražiti međuovisnost zbilje svakodnevnog života i iskustva konačnih provincija značenja (prilikom i nakon proživljenog halucinogenog iskustva), uvidom u proces stvaranja značenja kojeg rekreativni korisnici halucinogenih supstanci pridaju halucinogenim iskustvima obzirom na njihovu biografijski stečenu zalihu znanja i društveni konteks

Međuovisnost zbilje svakodnevnog života i konačnih provoncija značenja: halucinogena iskustva i zaliha

Mnoga društvena istraživanja ukazuju na veliki značaj kojeg su mnoge kulture tijekom povijesti čovječanstva pridavale halucinogenima.. Postavlja se pitanje kakva se značajnost prema halucinogenim iskustvima kod rekreativnih konzumenata u visoko diferenciranom, suvremenom, i moglo bi se reći anomičnom društvu koje nema stabilnog kulturnih konteksta koji bi pružao društveno zgotovljene izvore smislenosti. Drugim riječima, halucinogena iskustva više nemaju institucionalizirano mjesto u suvremenim društvima. Može se pretpostaviti da je tako u Europi unazad 2 tisuće godina, otkako je Katoličanstvo započelo proces zasjenjivanja paganskih kultura (McKenna, 1993: 92,137). Kakva se subjektivnost ispoljava tijekom iskustva, kakav se značaj pridaje tom iskustvu, kakve društvene odnose stvara kod rekreativnih konzumenata, te mnoga druga pitanja koja se često ne postavljaju zbog još uvijek jake stigmatizacije ove tematike u društvu. Postavlja se pitanje opravdanosti spomenute stigmatizacije uslijed sve većeg broja istraživanja na tom području koje pokazuje znanstveno relevantna otkrića o prirodi uma, odnosu čovjeka i okoline, ali i beneficijske učinke u promoviranju mentalnog zdravlja i liječenja od ovisnosti. Još uvijek su mnoga pitanja ostala nerazjašnjena unatoč snažnom akademskom preporodu tematike halucinogenih supstanci od devedesetih godina nadalje (Langlitz, 2013:1), nakon akademskog zatišja koji je uslijedio prestankom sufinanciranja istraživanja i zabranjivanja halucinogena u SAD-u sedamdesetih godina. Zapostavljena su i, uslijed razvoja eksperimentalnih metoda u psihologiji, fenomenološka promatranja glede smislenost halucinogenih iskustava mladih konzumenata. Iskustava doživljenih izvan kontroliranih, eksperimentalnih uvjeta istraživanja unutar specifičnog društvenog konteksta. U RH su istraživanja na tematici halucinogena gotovo nepostojeća. Cilj rada je istražiti međuovisnost zbilje svakodnevnog života i iskustva konačnih provincija značenja (prilikom i nakon proživljenog halucinogenog iskustva), uvidom u proces stvaranja značenja kojeg rekreativni korisnici halucinogenih supstanci pridaju halucinogenim iskustvima obzirom na njihovu biografijski stečenu zalihu znanja i društveni konteks