Predatory journals: authors in great doubt

Pojava časopisa i izdavača upitne kvalitete postala je velik problem za znanstvenu komunikaciju, ali i za razvoj znanosti i ljudskoga društva. Takvi se časopisi objavljuju u otvorenom pristupu, koriste poslovni model naplate troškova objave autorima, a pri tome ne provode recenziju, već objavljuju sve bez ikakvih kriterija. Prema tome, osnovno obilježje časopisa upitne kvalitete jest neselektivnost u procesu odabira rukopisa zbog nepostojanja recenzijskog postupka. Od izuzetne je važnosti da takve časopise korisnici (znanstvenici, ali i šira javnost) znaju prepoznati. Cilj je rada istražiti pojavu časopisa i izdavača upitne kvalitete kao anomaliju unutar izgrađivanoga modela znanstvene komunikacije putem znanstvenih časopisa u hrvatskoj znanstvenoj zajednici.The emergence of journals and publishers of questionable quality has become a major problem not only for scientific communication but also for the development of science and human society. Such journals are published in open access; they use the business model of charging costs to authors; and at the same time, they do not conduct peer review but publish everything without any criteria. Therefore, the basic feature of a journal of questionable quality is the lack of selectivity in the manuscript selection process due to the absence of a review process. It is extremely important that users (scientists, but also the general public) know how to recognise such journals. The aim of the paper is to investigate the appearance of journals and publishers of questionable quality as an anomaly within the scientific communication model moulded by scientific journals in the Croatian scientific community

Challenges in scientific communication – where to publish a scientific paper

Kvalitetna znanstvena komunikacija ključna je za učinkovitost znanstvenih istraživanja. Nakon stvaranja znanstvenog rada kroz znanstveno istraživanje, ono se dalje vrednuje i dijeli s drugim znanstvenicima. Na temelju tih znanstvenih radova drugi znanstvenici stvaraju novo znanje kroz nove znanstvene radove. Prisutan je također velik pritisak na znanstvenike u vezi s objavljivanjem radova. U akademskom svijetu postoji određeni pritisak na znanstvenike da što više i što češće objavljuju najnovija istraživanja. Znanstvenici su s jedne strane prisiljeni objavljivati mnogo radova (kvantiteta), dok se s druge strane traži da ti radovi imaju što veći odjek (kvaliteta). Iako autori određenog znanstvenog područja poznaju znanstveno publiciranje u svojem području, pojava novih časopisa otežava odabir u kojem časopisu objaviti svoj rad, a pri čemu značajan problem stvaraju tzv. predatorski časopisi. U radu će se dati pregled pokazatelja koji mogu pomoći pri odabiru časopisa te na koji način se mogu prepoznati predatorski časopisi.Quality scientific communication is key to the effectiveness of scientific research. After creating a scientific paper through scientific research, it is further evaluated and shared with other scientists. Based on these scientific papers, other scientists create new knowledge through new scientific papers. There is also a lot of pressure on scientists to publish papers. In the academic world, there is a certain pressure on scientists to publish the latest research as much and as often as possible. On the one hand, scientists are forced to publish a lot of papers (quantity), while on the other hand, they are required to have as much impact as possible (quality). Although the authors of a certain scientific field are familiar with scientific publishing in their field, the emergence of new journals makes it difficult to choose in which journal to publish their work and where a significant problem is created by the so-called predatory journals. The paper will provide an overview of indicators that can help in the selection of journals and how predatory journals can be identified

Bibliometric analysis of the journal "Sigurnost" from 2005 to 2015

U radu je prema osnovnim bibliometrijskim pokazateljima analiziran časopis Sigurnost u razdoblju od 2005. do 2015. godine. Uzorak je obuhvaćao 250 kategoriziranih radova objavljenih u jedanaestogodišnjem razdoblju. Analiza radova pokazala je da su najzastupljeniji pregledni radovi (32,4 %), zatim stručni radovi zastupljeni s udjelom od 32 %, izvorni znanstveni radovi s udjelom od 25,2 %, prethodna priopćenja s udjelom od 9,2 %, izlaganja sa skupa s udjelom od 0,8 % dok je najmanje radova kategorizirano kao stručni prikaz (0,4 %). Jezik objavljenih radova uglavnom je hrvatski (90 %), što upućuje na regionalnu orijentaciju časopisa. Časopis Sigurnost zastupljen je u multidisciplinarnoj bibliografskoj i citatnoj bazi podataka Scopus od vol. 51, 2009. godine, multidiscioplinarnoj bazi podataka Academic Search Complete (ASC) iz korpusa EBSCO-vih baza podataka od 50. vol. 2008. godine. Također, u cijelosti je indeksiran u disciplinarnoj bazi podataka ProQuest Biological & Health Science Professional od 1992. Vidljivost časopisa Sigurnost omogućena je osiguravanjem pristupa cjelovitim tekstovima objavljenih radova dostupnih preko Portala znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – Hrčak od vol. 47 (2005), br. 1. U Hrčak je uključen 1. ožujka 2006. godine.The paper analyzes the articles published in the Journal Safety by using the basic bibliometric indicators. The sample consisted of 250 categorized articles published over a ten year period, from 2005 until 2015. The analysis has shown that the most common articles were review papers (32.4%), then professional papers (32%), original scientific papers (25.2%), preliminary notes (9.2%), conference papers (0.8%) and professional views (0.4%). Most articles were written in the Croatian language (90%) indicating a regional character of the Journal. Journal Safety is included in the multidisciplinary bibliographic and citation database Scopus from vol. 51, 2009, multidisciplinary database Academic Search Complete (ASC) from EBSCO Corps-led database of 50 vol. 2008. Also, it is fully indexed in the disciplinary database ProQuest Biological Science & Health Professional completely from 1992. Visibility Magazine Security is enabled by providing access to full texts of publications available through the Portal of Scientific Journals of Croatia - Hrčak from vol. 47 (2005), No. 1. was included in Hrčak on March 1, 2006

Bibliometrijske značajke kategoriziranih radova na primjeru časopisa Medijska istraživanja (1995.-2015.)

Cilj. U radu se analizira znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije Medij- ska istraživanja tijekom dva desetljeća njegova izlaženja. Ovaj rad ima za cilj na osnovi određenih bibliometrijskih pokazatelja dobiti uvid u razvoj tog časopisa tijekom dvadesetjednogodišnjeg izlaženja te utjecaj časopisa na znanstvenu zajednicu. Metodologija. Uzorak za istraživanje činili su svi brojevi časopisa od 1995. do 2015. godine s ukupno 276 kategoriziranih radova, na kojima je provedena bibliometrijska analiza. Analizirali su se podatci o dinamici izlaženja, autorstvo, jezik te prisutnost i indeksiranost časopisa u međunarodnom e-okruženju. Rezultati. Dobiveni rezultati pokazuju da su najzastupljeniji izvorni znanstveni radovi (46 %). Autori koji su objavljivali u Medijskim istraživanjima uglavnom su iz Hrvatske (59,7 %) ili iz zemalja regije (Hrvatska i ostale države nastale raspadom bivše Jugoslavije), pa je tako na 60,3 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz Hrvatske, a na 20,6 % kategoriziranih radova s više autora barem jedan autor iz regije. Ti podatci ukazuju na jaku nacionalnu, odnosno regionalnu orijentaciju časopisa, što se može pripisati jeziku objavljivanja, koji je većinom hrvatski (60,5 %). Citatna analiza časopisa provedena je na podatcima o citiranim objavljenim izvornim znanstvenim i preglednim radovima u Clarivate Analyticsovoj (do 2016. godine Thomson Reuters) citatnoj kolekciji Web of Science Core Collection (WoSCC) preko opcije Cited Reference Search koja omogućuje provjeru citiranosti i onih časopisa koji nisu zastupljeni u citatnim indeksima WoSCC te na podatcima o citiranosti indeksiranih radova u citatnoj bazi podataka Scopus. Istraživanje je usmjereno na broj i vrstu citata koje su dobili radovi objavljeni u časopisu Medijska istraživanja. Provedena je i analiza citiranih referenci u WoSCC-u te su utvrđeni podatci o količini citiranih jedinica i nazivu, tj. porijeklu časopisa koji su citirali radove iz časopisa Medijska istraživanja, a također su analizirani autori koji su citirali radove Medijskih istraživanja. Utvrđeno je da su 52 rada časopisa Medijska istraraživanja u srpnju 2016. dobila 89 citata, a izračunati h-indeks iznosio je 4. Citatna analiza zastupljenih radova u Scopusu (razdoblje od 2011. do 2015.) pokazuje da je od 71 indeksiranog rada citirano njih 16 s ukupnom citiranošću od 29 citata i h-indeksom 3, promatrano u srpnju 2016. Vrijednost. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem mogli bi poslužiti kao smjernice za razvoj časopisa

Vrednovanje zbirke visokoškolske knjižnice pomoću citatne analize: Knjižnica „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet u Zagrebu

Cilj. Cilj ovog rada je opisati i kritički analizirati primjenu citatne analize u vrednovanju knjižničnih zbirki Knjižnice „Andrija Štampar“, visokoškolske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Metodologija. Citatnom analizom analizirano je ukupno 235 diplomski radova diplomskog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Izabrani uzorak diplomskih radova pokriva različite medicinske specijalizacije koje obuhvaćaju ključne discipline medicinskih znanosti. Rezultati. Analiza je dokazala da knjižnična zbirka djelomično zadovoljava potrebe ove specifične skupine korisnika. Studija je otkrila da su časopisi najpoželjniji izvor informacija koje studenti koriste u sestrinskom području, čineći 56% ukupnog broja citata. Studenti diplomskog studija sestrinstva koriste časopise koji su im poznati i lako dostupni. Praktična primjena. Ovaj rad ukazuje da je citatna analiza prikladna metoda za prikupljanje pokazatelja o stvarnom korištenju knjižničnih i informacijskih izvora. Originalnost/vrijednost. Ovaj rad želi doprinijeti razumijevanju kvalitete knjižničnih zbirki u visokoškolskoj knjižnici

Korištenje akademskih društvenih mreža: primjer Sveučilišta u Zagrebu

Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih?   Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu

Korištenje akademskih društvenih mreža: primjer Sveučilišta u Zagrebu

Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih?   Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu

Nedonešeni blizanci s akutnim oštećenjem bubrega – nije uvijek kako se čini: prikaz slučaja

Acute kidney injury (AKI) is common in critically ill premature infants. They are more susceptible to renal injury than older infants and children because of the functional and developmental immaturity of neonatal kidney. There is no unifi ed defi nition for neonatal AKI. AKI in neonates is often multifactorial and may result from prenatal, perinatal, or postnatal insults as well. Serum creatinine (SCr) concentration at birth is similar to the mother’s value. We present a case of prematurely born twins who were admitted to the paediatric intensive care unit because of AKI. Laboratory examination showed equally elevated levels of blood urea nitrogen (BUN) and SCr and metabolic alkalosis in both twins. High values of BUN and SCr were the result of the mother’s unrecognized renal disease. On the seventh postnatal day, SCr and BUN in twins were within the normal ranges. In all cases with high SCr levels in neonates in the fi rst 72 hours after birth, it is mandatory to check the mother’s renal function.Akutna bubrežna ozljeda je česta u prijevremeno rođene novorođenčadi. Zbog funkcijske i razvojne nezrelosti bubrega oni su osjetljiviji na bubrežnu ozljedu u odnosu na stariju dojenčad i djecu. Ne postoji jedinstvena defi nicija za akutnu bubrežnu ozljedu u novorođenčadi. Etiologija bubrežne ozljede je često multifaktorska i može nastati kao posljedica prenatalnih, perinatalnih i postnatalnih zbivanja. Koncentracija serumskog kreatinina novorođenčeta u trenutku porođaja podjednaka je majčinoj. Prikazujemo slučaj prijevremeno rođenih blizanki koje su primljene u Jedinicu intenzivnog liječenja zbog akutne bubrežne ozljede. Rezultati laboratorijskih analiza su pokazali podjednako povišene vrijednosti ureje i serumskog kreatinina obiju blizanki, praćene metaboličkom alkalozom. Povišene vrijednosti ureje i serumskog kreatinina bile su posljedica majčine neprepoznate bubrežne bolesti. Sedmog postnatalnog dana vrijednosti kreatinina i ureje su se normalizirale. U svim slučajevima povišenih vrijednosti serumskog kreatinina u prva 72 sata života nužno je evaluirati majčinu bubrežnu funkciju

Water for all : Proceedings of the 7th international scientific and professional conference Water for all

The 7th International Scientific and Professional Conference Water for all is organized to honour the World Water Day by the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, European Hygienic Engineering & Design Group (EHEDG), Danube Parks, Croatian Food Agency, Croatian Water, Faculty of Food Technology Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek, Faculty of Civil Engineering Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Department of Chemistry, Nature Park “Kopački rit”, Osijek- Baranja County, Public Health Institute of the Osijek- Baranja County and „Vodovod-Osijek“ -water supply company in Osijek. The topic of World Water Day 2017 was "Wastewater" emphasizing the importance and influence of wastewater treatments on global environment. The international scientific and professional conference Water for all is a gathering of scientists and experts in the field of water management, including chemists, biologists, civil and agriculture engineers, with a goal to remind people about the significance of fresh water and to promote an interdisciplinary approach and sustainability for fresh water resource management. The Conference has been held since 2011. About 300 scientists and engineers submitted 95 abstracts to the 7th International Scientific and Professional Conference Water for all, out of which 33 was presented orally and 62 as posters. 47 full papers were accepted by the Scientific Committee. 38 full papers became the part of the this Proceedings while 9 papers were accepted for publication in Croatian Journal of Food Science and Technology and Electronic Journal of the Faculty of Civil Engineering Osijek - e-GFOS