PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI

U radu se opisuje povijesni razvoj korištenja snage vjetra za plovidbu pomoću jedrenjaka, pumpanje vode i mljevenje žitarica, od antičkih vremena do danas. Tek je u drugoj polovici 19. stoljeća sagrađen određeni broj vjetroelektrana u SAD i sjevernoj Europi koje su služile za rasvjetu, no ubrzo su prestale s radom. Poslije naftne krize 1970-ih u SAD započinje izgradnja vjetroelekrana, osobito u Kaliforniji, a zatim je težište te gradnje prešlo u sjevernu i zapadnu Europu, 1990-ih. U Hrvatskoj taj proces intezivnije započinje 2007. godine poslije uređenja odgovarajuće zakonske regulative te usklađivanja propisa s Europskom unijom pa se u današnje vrijeme oko 10 % energije u Hrvatskoj proizvodi korištenjem obnovljivih izvora, većinom od vjetra. Prikazan je postupak procjene energije vjetra na osnovi raspoloživih opažanja vjetra na klimatološkoj postaji Imotski za razdoblje 1996∑2015. Ekstrapolirane su brzine vjetra s referentne razine 10 m na 50 m i 100 m visine korištenjem logaritamskog zakona promjene vjetra visinom te visine hrapavosti 0.4 m za niske objekte u okolišu meteorološke postaje Imotski. Procjena snage vjetra na temelju raspoloživih i izračunatih podataka smatra se preliminarnom procjenom te su raspoloživi rezultati samo orijentacijskoga tipa. Rezultati sugeriraju da postoji potreba za dodatnim mjerenjima u trajanju najmanje dvije godine na visinama između 10 m i 100 m na mikrolokaciji potencijalne vjetroelektrane. Osobito je naglašena komplementarnost upotrebe srednjeg godišnjeg hoda te međugodišnja promjena brzine vjetra za planiranje gospodarenja potencijalnim elektranama na području klimatološke postaje Imotski

Primjena linearnih stohastičkih modela na dnevne vrijednosti meteoroloških parametara

lzvršena je primjena stohastičkih modela na vremenske nizove dnevnih vrijednosti prizemne temperature, apsolutne topografije 500 mbar plohe i relativne topografije 500/1000 mbar. Korišteni su podaci iz 1975/1976 s meteorološke stanice Zagreb - 130. Ustanovljeno je da su za sva tri slučaja najpogodniji modeli autoregresije. Provjera ispravnosti pridjeljenih modela izvršena je χ2 testom

BILANCA VODE NA ISTOČNOM PRIMORJU JADRANA

Izvršen je proračun srednjih mjesečnih vrijednosti komponenata bilance vode na istočnom primorju Jadrana. Za tu svrhu korišteni su dvadesetgodišnji nizovi klimatoloških podataka temperature, relativne vlage i oborine, kao i podaci o pedološkim karakteristikama tla. Rezultati pokazuju da komponente bilance vode imaju periodičan karakter na cijelom promatranom području

BILANCA VODE NA ISTOČNOM PRIMORJU JADRANA

Izvršen je proračun srednjih mjesečnih vrijednosti komponenata bilance vode na istočnom primorju Jadrana. Za tu svrhu korišteni su dvadesetgodišnji nizovi klimatoloških podataka temperature, relativne vlage i oborine, kao i podaci o pedološkim karakteristikama tla. Rezultati pokazuju da komponente bilance vode imaju periodičan karakter na cijelom promatranom području

PRELIMINARNA PROCJENA ENERGIJE VJETRA NA PODRUČJU KLIMATOLOŠKE POSTAJE IMOTSKI

U radu se opisuje povijesni razvoj korištenja snage vjetra za plovidbu pomoću jedrenjaka, pumpanje vode i mljevenje žitarica, od antičkih vremena do danas. Tek je u drugoj polovici 19. stoljeća sagrađen određeni broj vjetroelektrana u SAD i sjevernoj Europi koje su služile za rasvjetu, no ubrzo su prestale s radom. Poslije naftne krize 1970-ih u SAD započinje izgradnja vjetroelekrana, osobito u Kaliforniji, a zatim je težište te gradnje prešlo u sjevernu i zapadnu Europu, 1990-ih. U Hrvatskoj taj proces intezivnije započinje 2007. godine poslije uređenja odgovarajuće zakonske regulative te usklađivanja propisa s Europskom unijom pa se u današnje vrijeme oko 10 % energije u Hrvatskoj proizvodi korištenjem obnovljivih izvora, većinom od vjetra. Prikazan je postupak procjene energije vjetra na osnovi raspoloživih opažanja vjetra na klimatološkoj postaji Imotski za razdoblje 1996∑2015. Ekstrapolirane su brzine vjetra s referentne razine 10 m na 50 m i 100 m visine korištenjem logaritamskog zakona promjene vjetra visinom te visine hrapavosti 0.4 m za niske objekte u okolišu meteorološke postaje Imotski. Procjena snage vjetra na temelju raspoloživih i izračunatih podataka smatra se preliminarnom procjenom te su raspoloživi rezultati samo orijentacijskoga tipa. Rezultati sugeriraju da postoji potreba za dodatnim mjerenjima u trajanju najmanje dvije godine na visinama između 10 m i 100 m na mikrolokaciji potencijalne vjetroelektrane. Osobito je naglašena komplementarnost upotrebe srednjeg godišnjeg hoda te međugodišnja promjena brzine vjetra za planiranje gospodarenja potencijalnim elektranama na području klimatološke postaje Imotski

WIND ROSES FOR SEVERAL ONSHORE-OFFSHORE PROFILES AT THE EASTERN ADRIATIC COAST

Wind roses for three onshore-offshore profiles at the Eastern Adriatic coast (Croatia) are considered. The profiles are following: 1) the Northeast Senj – Rab – Mali Lošinj, 2) middle Adriatic profile Split Marjan – Hvar – Komiža and 3) the Southern Adriatic profile Dubrovnik – Lastovo – Palagruža. Time series of instantaneous (at 07 h, 14 h and 21 h of local time) wind data for period 1981– 1998 have been used. Wind roses strongly depends on spatial wind pattern i.e. wind type. Thus for the sea breeze conditions the winds form SW quadrant prevails for most considered weather stations, while Ethesians (from NW quadrant) wind prevails at Palagruža and Lastovo islands. During jugo (or sirocco), wind directions are concentrated on SE quadrant. An exception is Senj station where canalising jugo wind is not stressed. During bura (or bora) conditions, concentration of the wind directions is located into NE quadrant. Only one direction is very dominant at coastal locations

WIND ROSES FOR SEVERAL ONSHORE-OFFSHORE PROFILES AT THE EASTERN ADRIATIC COAST

Wind roses for three onshore-offshore profiles at the Eastern Adriatic coast (Croatia) are considered. The profiles are following: 1) the Northeast Senj – Rab – Mali Lošinj, 2) middle Adriatic profile Split Marjan – Hvar – Komiža and 3) the Southern Adriatic profile Dubrovnik – Lastovo – Palagruža. Time series of instantaneous (at 07 h, 14 h and 21 h of local time) wind data for period 1981– 1998 have been used. Wind roses strongly depends on spatial wind pattern i.e. wind type. Thus for the sea breeze conditions the winds form SW quadrant prevails for most considered weather stations, while Ethesians (from NW quadrant) wind prevails at Palagruža and Lastovo islands. During jugo (or sirocco), wind directions are concentrated on SE quadrant. An exception is Senj station where canalising jugo wind is not stressed. During bura (or bora) conditions, concentration of the wind directions is located into NE quadrant. Only one direction is very dominant at coastal locations

Diurnal Variation of Air Temperature in the Atmospheric Surface Layer

In order to illustrate the nature of the diurnal temperature variations in the atmospheric surface layer in all seasons a set of hourly observations at the Zagreb-Maksimir Observatory (Croatia), measured at three different levels (5 cm, 50 cm and 2 m above ground) during the year 2005, was used. An approximate method for calculating air temperature at 5 cm, using the air temperature at 2 m, is presented. For this purpose, hourly data (screen height temperature, cloudiness, air pressure at barometer level and wind speed at 2 m) collected at the Zagreb-Maksimir Observatory during the summer season of 2005 have been used. Th is method is based on the Monin-Obukhov similarity theory. Estimated values have been compared with observations. The results obtained are the most accurate for cloudy weather, and the least accurate in the case of clear sky. A systematic error of this approach was discovered using a clustering procedure and is briefly discussed

Povezanost mjesečnih oborina, protoka na rijeci Savi i makrocirkulacije

The relationship between monthly precipitation and discharge fields have been considered over the Sava river basin including their linkage with the European-Northern Atlantic sea-level pressure distribution. For that purpose, 30-year (1961-1990) time series of the precipitation, discharge and sea-level pressure data have been used. Their analysis was made by means of the Principal Component Analysis (PCA) technique. Two slightly different subregions have been discovered within the Sava river basin, regarding to their annual precipitation and discharge regimes respectively. Also four anomaly patterns (types) have been established including a rather high correlation between the meteorological and the hydrological fields. Finally, an interpretation the Sava river precipitation and discharge in terms of the European-Northern Atlantic sea-level pressure anomaly field has been stated.Razmatrana je povezanost polja mjesečnih oborina i protoka na slivu rijeke Save međusobno kao i njihova povezanost s razdiobom tlaka zraka na morskoj razini za europsko-sjevernoatlantsko područje. Za tu svrhu upotrebljeni su 30-godišnji (1961–1990) vremenski nizovi podataka oborine, protoka i tlaka zraka na morskoj razini. Njihovo razmatranje obavljeno je metodom glavnih komponenata. Područje sliva rijeke Save podijeljeno je na dva, s obzirom na godišnji hod oborine i protoka, neznatno različita područja. Također su ustanovljena četiri tipa razdiobe anomalija uključujući i visoku korelaciju između meteoroloških i hidrološkog polja. Konačno, ustanovljena je mogućnost interpretacije polja oborine i protoka na slivu Save pomoću anomalija tlaka zraka na morskoj razini za europsko-sjevernoatlantsko područje

IMPACT OF GLOBAL WARMING ON AVERAGE ANNUAL AIR TEMPERATURE IN VARAŽDIN

Climate change implies a statistically significant change in the long-term mean state or characteristics of the variability of climate elements. It can be caused by natural and/or anthropogenic factors. Recent global warming is often cited as an example of human-induced climate change. Global warming refers to the increasing trend of the average global surface temperature of the Earth, defined as the global average of the mean annual surface temperature of the ocean, usually to a depth of 30-100 cm, and the mean annual surface temperature of the air above the land at a height of 1-2 m above the ground. In 1988, the World Meteorological Organization (WMO) and the United Nations Environment Program (UNEP) established the International Panel on Climate Change (IPCC), which assesses the state of the climate and the risk of climate change caused by human activities.To project climate change, it is necessary to determine the future emissions of greenhouse gases in the atmosphere. According to the IPCC, with appropriate scenarios of greenhouse gas emissions, an increase in the average global surface temperature of 1.5 °C to 4 °C is predicted by the end of the 21st century. The purpose of this paper is to show the relationship between the trend and variability of the global average of the mean annual surface temperature on Earth and the trend of the mean annual air surface temperature in Varaždin for the period 1949-2021. The results show significant correlations among them because Varaždin is located in an big area of surface air temperature anomalies which has a significant contribution to a global average anomalies in several last decades