The status of the unaccusative/unergative split in the Croatian-English interlanguage*

By employing the two types of errors well-documented in the literature on the L2 acquisition of English unaccusatives, namely passive morphology and postverbal subjects, this study investigates the status of the unaccusative/unergative split in the Croatian-English interlanguage and the issue of UG involvement in L2 acquisition. Despite being unable to provide a full and unified account of the common response pattern obtained from native and non-native speakers, the study demonstrates that unaccusatives and unergatives are represented as distinct verb classes in the Croatian-English interlanguage and argues that such representations could not have been acquired without access to UG. 

Changes in the self‐reported frequency of use of the Fiuman dialect: Implications for language maintenance

This paper reports the results of a study that investigates changes in the self-reported frequency of use of the Fiuman dialect, a regional minority Romance language spoken in the Croatian city of Rijeka and its surroundings, with respect to its hearing, speaking, reading, and writing both in the present and the past. The data was collected by means of a questionnaire containing closed and open-ended questions administered to 244 Fiuman speakers, between the ages of 14 and 89 years old. The results show a decrease in the spoken use of Fiuman today in comparison to the past, but also an increase in its written use, among younger speakers. The participants list numerous reasons for the decrease in spoken use, the main ones being related to a reduction in the number of Fiuman speakers and demographic changes in the city. The increase in written use relates primarily to communication on social networks, in text messaging and via e-mail, as well as to communication at work. The results point to the importance of modern technology and the new media for the maintenance of minority languages

Stavovi i percepcije govornika u vezi s očuvanjem fijumanskoga dijalekta

The paper presents the results of a study that aims to investigate Fiuman speakers’ attitudes and perceptions in relation to the maintenance of the Fiuman dialect – the regional minority Romance language spoken in the Croatian city of Rijeka and its surroundings – with a particular focus on age, gender and education level, as individual factors that might determine the processes of language maintenance and shift. A questionnaire enquiring into these issues was distributed to Fiuman speakers of diff erent ages, genders and education levels; the participants’ language biographies and self–assessed profi ciency in Fiuman were also examined by the questionnaire. Th e results show that age and, to a lesser extent, gender and education level predict Fiuman speakers’ self–perceived engagement with, attitudes towards and perceptions of Fiuman maintenance. More precisely, it was shown that Fiuman speakers’ self–perceived engagement with Fiuman maintenance and their positive attitudes towards it rise with age and education level. In addition, Fiuman speakers’ positive perceptions of Fiuman maintenance eff orts rise with age and are more characteristic of women than of men. The results provide an insight into the present–day status of the Fiuman dialect, as seen through its speakers’ lenses, and indicate both language maintenance and language shift tendencies.U radu su predstavljeni rezultati istraživanja stavova i percepcija govornikā fijumanskoga o očuvanju toga dijalekta – autohtonoga manjinskog romanskog idioma kojim se govori u Rijeci i okolici. Posebna je pozornost usmjerena dobi, spolu i stupnju obrazovanja govornikā kao individualnim čimbenicima koji mogu utjecati na očuvanje ili napuštanje jezika. Očuvanje jezika odnosi se na situacije u kojima se manjinski jezik rabi u nekim ili svim životnim domenama, dok sve češća uporaba dominantnoga ili većinskoga jezika nauštrb manjinskoga vodi do njegova napuštanja (Pauwels 2004). Kao mjerni instrument poslužio je upitnik kojim su se ispitivali stavovi i percepcije o fijumanskome te jezična biografija i razina poznavanja fijumanskoga govornikā različite dobi, spola i stupnja obrazovanja. Rezultati pokazuju da su dob i u manjoj mjeri spol i stupanj obrazovanja prediktori samoiskazane uključenosti govornikā fijumanskoga u njegovo očuvanje, njihovih stavova prema očuvanju te percepcija očuvanja. Drugim riječima, pokazalo se da samoiskazana uključenost govornikā fijumanskoga u očuvanje toga dijalekta i njihovi pozitivni stavovi prema tome rastu s dobi i višim stupnjem obrazovanja. S porastom dobi rastu i pozitivne percepcije napora koji se ulažu u očuvanje fijumanskoga te su te percepcije izraženije kod žena nego kod muškaraca. Rezultati istraživanja daju uvid u trenutni položaj fijumanskoga dijalekta, onako kako ga vide njegovi govornici, te upućuju istovremeno na tendenciju očuvanja jezika i tendenciju njegova napuštanja. Očuvanju fijumanskoga doprinijelo bi podizanje svijesti o važnosti njegova očuvanja, višejezičnosti, njegovanja manjinskih kultura i jezika te jezične i kulturalne raznolikosti općenito, i to od najranije dobi i najniže razine obrazovanja. Institucije talijanske nacionalne manjine u Rijeci, kao što su vrtići, škole, kazalište i mediji, trebale bi kontinuirano nuditi sadržaje i aktivnosti na fijumanskome i u njih uključivati sve članove zajednice

Izazovi provedbe politike višejezičnosti u Hrvatskoj

U radu se ispituju izazovi provedbe politike višejezičnosti u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu i mogući načini njihova rješavanja. U tu je svrhu održana skupna rasprava (n = 17) i individualni polustrukturirani intervjui (n = 10) s predstavnicima ustanova na području odgoja i obrazovanja. Ispitanici su identificirali izazove i probleme vezane uz status i zastupljenost zavičajnih idioma u nastavi hrvatskoga jezika, pristup učenicima koji ne(dovoljno) poznaju hrvatski jezik, status i zastupljenost drugih stranih jezika u odnosu na engleski te obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina na vlastitu jeziku i pismu. Također, kako bi se na izazove odgovorilo na primjeren način, ispitanici su predložili niz mjera u čiju bi se provedbu trebali uključiti svi sudionici odgojno-obrazovnoga sustava

The challenges of the implementation of the policy of multilingualism in Croatia

U radu se ispituju izazovi provedbe politike višejezičnosti u hrvatskome odgojno-obrazovnom sustavu i mogući načini njihova rješavanja. U tu je svrhu održana skupna rasprava (n = 17) i individualni polustrukturirani intervjui (n = 10) s predstavnicima ustanova na području odgoja i obrazovanja. Ispitanici su identificirali izazove i probleme vezane uz status i zastupljenost zavičajnih idioma u nastavi hrvatskoga jezika, pristup učenicima koji ne(dovoljno) poznaju hrvatski jezik, status i zastupljenost drugih stranih jezika u odnosu na engleski te obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina na vlastitu jeziku i pismu. Također, kako bi se na izazove odgovorilo na primjeren način, ispitanici su predložili niz mjera u čiju bi se provedbu trebali uključiti svi sudionici odgojno-obrazovnoga sustava.This paper aims to identify the challenges of the implementation of the policy of multilingualism in the Croatian educational system and ways in which they can be addressed. With this purpose, a focus group discussion (n = 17) and individual semi-structured interviews (n = 10) with representatives of educational and childcare institutions were conducted. The participants identified challenges and problems related to the status and inclusion of local idioms in the Croatian language curriculum/classes, the approach to students who are not proficient in the Croatian language, the status of other foreign languages with respect to English, and education of the members of national minorities in their native languages. In order to properly address the identified challenges, the participants proposed a number of measures, the adoption of which should involve all participants in the educational system

Eksperimentalne metode u istraživanjima usvajanja drugoga jezika

This book provides an introduction to experimental methods in the area of second language acquisition. The focus is on linguistic approaches, i.e. approaches that set as their primary goal the study of factors central to the acquisition of various grammatical (primarily morphosyntactic) phenomena. Topics covered include the formulation of research questions and hypotheses, the choice of participants (based on native language, proficiency level etc), and the choice of experimental tasks

Statistička analiza podataka u eksperimentalnim istraživanjima usvajanja drugoga jezika

Ova knjiga pruža uvid u osnove eksperimentalne metodologije u području lingvistički orijentiranih istraživanja usvajanja drugoga jezika, pri čemu se lingvistički orijentiranima smatraju istraživanja koja kao osnovni cilj imaju rasvjetljavanje čimbenika važnih u usvajanju određenih gramatičkih, prije svega morfosintaktičkih pojava, a pod pojmom „drugi“ podrazumijeva se svaki jezik usvojen poslije materinskoga. Knjiga je napisana iz teorijski neutralne perspektive te su stoga metode i postupci opisani u njoj najvećim dijelom podjednako relevantni za istraživanja u generativnome, kognitivnom i drugim teorijskim okvirima. Naglasak je s jedne strane na općim načelima osmišljavanja i provedbe eksperimenata, a s druge na konkretnim problemima vezanim uz usvajanje drugoga jezika i konkretnim metodama koje se koriste u tome području. Na više se mjesta u knjizi čitateljima daju uputnice i poveznice na izvore vezane uz teme koje u knjizi nisu detaljno obrađene, naprimjer psiholingvističke metode i statistička analiza te slični praktično korisni sadržaji. Knjiga nije posvećena nijednome određenom jeziku te stoga može biti korisna svim istraživačima usvajanja drugoga jezika bilo kao udžbenik u okviru predmeta posvećenih drugome jeziku i njegovu usvajanju bilo kao priručnik u provedbi eksperimentalnih istraživanja. U prvome se poglavlju definiraju osnovni pojmovi i termini vezani uz proučavanje procesa usvajanja drugoga jezika, opisuju se lingvistički pristupi proučavanju toga procesa te iznose osnovna obilježja eksperimentalnih istraživanja koja se provode u tome području. Drugo je poglavlje posvećeno pripremi istraživanja te su njime obuhvaćene osnovne komponente eksperimentalnih istraživanja, uključujući formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza, definiranje varijabla, opise osnovnih nacrta istraživanja, izbor uzorka ispitanika te izbor podražaja i postupka, a daje se i osvrt na načine kontrole kvalitete istraživanja. Treće se poglavlje detaljnije bavi ispitanicima – metodama određivanja razine njihova općeg znanja drugoga jezika, vrstama biografskih podataka koje je od njih potrebno prikupiti, etičkim pitanjima vezanim uz njihovo uključivanje u istraživanje te praktičnim pitanjima vezanim uz njihovu dostupnost, regrutaciju i testiranje. Četvrto poglavlje sadrži pregled odabranih često korištenih eksperimentalnih metoda u lingvistički orijentiranim istraživanjima usvajanja drugoga jezika, grupiranih s obzirom na različite oblike jezične realizacije koji se njima ispituju. Opisani su tako zadaci proizvodnje i oponašanja, zadaci razumijevanja i interpretacije te zadatak prosudbe prihvatljivosti rečenica. Konačno, peto poglavlje sadrži praktične napomene vezane uz vremenska, prostorna i financijska ograničenja unutar kojih se istraživanja usvajanja drugoga jezika osmišljavaju i provode, a uz njih se objašnjavaju važnost i prednosti pojačane metodološke obuke u području usvajanja drugoga jezika kako istraživača tako i nastavnika drugoga jezika

Translation between L2 acquisition and L1 attrition: Anaphora resolution in Italian by English-Italian trainee translators

This article reports on the findings of an empirical study that relates translation studies and research on language acquisition/attrition by looking at the interpretation of overt pronominal subjects, previously found to be problematic in both domains. The focus is on the resolution of intra-sentential anaphora and cataphora in Italian by two groups of native speakers, English-Italian trainee translators and a control group of non-translators. The participants did a picture selection task in which they had to identify the antecedents of third person null and overt subject pronouns in ambiguous anaphoric and cataphoric conditions. Contrary to what was expected based on previous work, proposing that translators undergo a form of first language attrition due to extended exposure to a second language, trainee translators did not exhibit evidence of overt pronoun overgeneralization (i.e. second language influence). In fact, they selected pragmatically inappropriate antecedents to a lesser extent than the control group, leading to the conclusion that in language comprehension, metalinguistic awareness can override other influences affecting translators

IEnglish Language

This section of the chapter dedicated to the English language reviews books and papers published in the previous year (in this case 2014) dealing with second language acquisition of English