41 research outputs found
The role of music training in learning L2
Does music training play a role in learning English as a second language? The aim of this thesis is to show whether students attending a music school find learning English easier than students from a regular elementary school.
Many studies show a connection between music and language, with music playing a big role in learning a language, because students are more relaxed, their anxiety levels are lower, and they enjoy the learning process. The term āmusicolinguisticsā is used to connect music to language, as it means that terms from language science are adapted to the musicological framework.
The sample of this study consisted of 61 students, grades 7 and 8, who filled out a questionnaire based on the Likert scale. The results of the study show that there is no statistically relevant difference between music school students and regular elementary school students in how they perceive their English knowledge. Further research is needed in order to determine whether these findings are truly reliable
Primjena terminoloÅ”kih naÄela na sinonimne tehniÄke nazive
U nazivljima razliÄitih struka supostoje sinonimni parovi i sinonimni nizovi naziva. U znanstvenome stilu, odnosno u jeziku struke sinonimi optereÄuju nazivlje i otežavaju razumijevanje teksta, odnosno komunikaciju meÄu struÄnjacima. Primjenom terminoloÅ”kih naÄela moguÄe se sinonimne nazive vrednovati te odabrati ili predložiti preporuÄeni naziv koji bi sustavnom uporabom nakon nekog vremena u praksi mogao prevladati. U radu je oprimjerena primjena terminoloÅ”kih naÄela, uspostavljenih u sklopu projekta STRUNA, na tehniÄko nazivlje te je upozoreno na potrebu suradnje struÄnjaka i jezikoslovaca u sreÄivanju i razvoju hrvatskoga nazivlja
Zlatna elektroda modificirana kompleksom bakar-histidin kao moguÄa senzorska povrÅ”ina za prepoznavanje histidina i humanog albumina
Histidine monolayer was adsorbed on the surface of the gold electrode and further tailored with Cu2+ cation with the aim to investigate adsorption of histidine (His) and human serum albumin (HSA). Formation of the layer on the surface of the gold electrode was confirmed with quartz crystal microbalance. Binding of the His and HSA onto the modified electrode was successfully done for a wide range of tested concentrations. Electrode response was linearly proportional to the concentration of His and HSA with the correlation coefficients R2 = 0.9895 and R2 = 0.9952 respectively.Histidinski monosloj adsorbiran je na zlatnu elektrodu i dalje modificiran kationom Cu2+. Cilj je bio istražiti vezanje histidina (His) i humanog albumina (HSA) na tako pripremljenu povrÅ”inu. Formiranje sloja na povrÅ”ini zlatne elektrode potvrÄeno je kvarcnom mikrovagom. Vezanje histidina i humanog albumina na modificiranu elektrodu uspjeÅ”no je izvrÅ”eno za Å”irok raspon ispitivanih koncentracija. Dobiven je odziv linearno proporcionalan koncentraciji histidina i humanog albumina s koeficijentom korelacije R2 = 0,9895 odnosno R2 = 0,9952
The application of terminological principles to synonymous engineering terms
U nazivljima razliÄitih struka supostoje sinonimni parovi i sinonimni nizovi naziva. U znanstvenome stilu, odnosno u jeziku struke sinonimi optereÄuju nazivlje i otežavaju razumijevanje teksta, odnosno komunikaciju meÄu struÄnjacima. Primjenom terminoloÅ”kih naÄela moguÄe je sinonimne nazive vrednovati te odabrati ili predložiti preporuÄeni naziv koji bi sustavnom uporabom nakon nekog vremena u praksi mogao prevladati. U radu je oprimjerena primjena terminoloÅ”kih naÄela, uspostavljenih u sklopu projekta STRUNA, na tehniÄko nazivlje te je upozoreno na potrebu suradnje struÄnjaka i jezikoslovaca u sreÄivanju i razvoju hrvatskoga nazivlja.The paper deals with the terminological principles to be applied to synonymous Croatian engineering terms. Engineering, like any other science or professional fi eld, has its own terminology which often includes synonymous terms, i.e. terms with the same or similar meanings. As opposed to literary texts, the use of synonyms in scientific and professional texts should be avoided because it can cause confusion. The national programme called STRUNA (e. Development of the Croatian Special Field Terminology) brings together scientists engaged in different fields and linguists who have developed fundamental terminological principles. These principles provide a sound foundation for the evaluation of terms used in practice and for the selection of the best term among synonymous terms as well as for the recommendation of a new term if no term currently used can be recommended for use. The best term, however, is to be considered and selected for each particular case because sometimes there is a contradiction between the terminological principles
Dysphagia in the head and neck diseases
Pojam disfagija odnosi se na osjeÄaj da postoji zapreka pri prolasku hrane ili tekuÄine od usta do želuca. Takva poteÅ”koÄa može biti znak i simptom mnogih bolesti, ali je disfagija ÄeÅ”Äe samostalno stanje koje može biti primarna dijagnoza. PoteÅ”koÄe pri gutanju Äesto su posljedica poremeÄaja u jednjaku. U otorinolaringologiji je disfagija podijeljena, ovisno o lokalizaciji, na orofaringealnu i ezofagealnu. Uzroci orofaringealne disfagije mogu biti neuromuskularni poremeÄaji, kao Å”to su moždani udar ili miastenija gravis, i opstruktivne lezije, npr. razne neoplazme ili upalni procesi. Ezofagealnu disfagiju uzrokuju poremeÄaji motiliteta jednjaka ili stanja koja opstruiraju protok bolusa hrane kroz jednjak do želuca. Smetnja pri potiskivanju hrane ili tekuÄine prema dolje je glavni simptom, ali disfagija se može prikazati kao kaÅ”ljanje, guÅ”enje, proÄiÅ”Äivanje grla, nazalni govor ili regurgitacija neprobavljene hrane. Anamneza i fizikalni pregled su uvijek prvi korak u dijagnosticiranju disfagije. Za otkrivanje uzroka problema gutanja postoji nekoliko dijagnostiÄkih pretraga: videofluorokopija akta gutanja, fiberendoskopija ždrijela i grkljana, manometrija jednjaka i scintigrafija tehnecijem. LijeÄenje disfagije ovisi o uzroku, vrsti i težini kliniÄke slike. Za orofaringealnu disfagiju najÄeÅ”Äe se koriste metode rehabilitacije gutanja, a za lijeÄenje uzroka ezofagealne disfagije pristupa se kirurÅ”kim postupcima.The term dysphagia refers to the feeling of difficult passing of food or liquid from the mouth to the stomach. Such a difficulty can be a sign and a symptom of many diseases but more often dysphagia is a condition by itself and the term is used as a primary diagnose. Difficulty in swallowing is often caused by esophageal disorders. In the ear, nose and throat area, dysphagia is divided into two smaller anatomic regions, the oropharyngeal and the esophageal region. Oropharyngeal dysphagia can be caused by neuromuscular disorders, such as stroke or myasthenia gravis, and by obstructive lesions such as various neoplasms or an inflammatory process. Esophageal dysphagia is caused by disordered peristaltic motility or conditions that obstruct the flow of a food bolus through the esophagus into the stomach. Difficulty in getting food or liquid to go down is the main symptom, but dysphagia can also be manifested in the form of coughing, choking, throat clearing, nasal speech or regurgitation of undigested food. Medical history and physical examination are the first step in diagnosing dysphagia. In order to determine the cause of the swallowing problem several tests are commonly carried out, such as barium x-ray, fiberoptic endoscopic swallowing evaluation, esophageal manometry and scintigraphy. The treatment depends on the cause, type and severity of a patientās problems. Swallowing rehabilitation methods are mostly used in the treatment of oropharyngeal dysphagia, and surgical procedures are applied in the treatment of esophageal swallowing problems
Skupine imenica + imenica u genitivu i pridjev + imenica u znanstvenome nazivlju
U radu se analiziraju imenske skupine ustrojstva imenica + imenica u genitivu te pridjev + imenica na primjerima znanstvenih naziva razliÄitih podruÄja (osobito tehniÄkih, a potom i ostalih) u prvome redu s obzirom na normativno pravilo na temelju kojega se normativna prednost u standardnome jeziku (pa time i u znanstvenome nazivlju) daje skupini pridjev + imenica ako je znaÄenje skupina o kojima je rijeÄ isto. PolazeÄi od Äinjenice da su u znanstvenome nazivlju brojni nazivi u kojima se to pravilo ne poÅ”tuje propituju se izvori i dosezi toga pravila i formaliziraju oni sluÄajevi u kojima se takve zamjene ne provode. Cilj je ovoga rada istražiti odnos izmeÄu dvaju naÄina modificiranja imenice (pridjevom ili imenicom u genitivu) u nazivlju, utvrditi koji su Äimbenici koji utjeÄu na moguÄnost/nemoguÄnost preoblike jednoga ustrojstva u drugo te utvrditi doseg spomenutoga normativnog pravila. ProuÄavanjem naziva obaju ustrojstava koji se upotrebljavaju u istome znaÄenju (npr. osovina koÄnice i koÄniÄka osovina, lanac dizalice i dizaliÄni lanac, ležajna nestabilnost i nestabilnost ležaja, vratilo pogona i pogonsko vratilo, medijska odgovornost i odgovornost medija, medijski pravobranitelj i pravobranitelj medija, programski monitoring i monitoring programa), Å”to u pravilu upuÄuje na nelagodu u prihvaÄanju spomenutoga pravila, te naziva koji imaju samo jedno od spomenutih ustrojstava (os ležaja, dijelovi ležaja, ploÄa remena, glava cilindra, ventil motora, glava pile, brzina rezanja, prototip motora, smjer vlakana, bolest bubrega, upala jetre ; pogonski kotaÄ, usisni ventil, bubrežni kamenac, jetrene probe) te onih koji su tvoreni s pomoÄu obaju modela, ali se upotrebljavaju u razliÄitome znaÄenju (metalno prevlaÄenje i prevlaÄenje metala, medijska pismenost i pismenost medija) izvode se zakljuÄci na temelju kojih bi to pravilo trebalo dopuniti i preoblikovati
Technical Terms in the Dictionaries of Foreign Words by A. B. KlaiÄ
U radu se daje prikaz tehniÄkih odnosno strojarskih naziva u prvim Äetirima izdanjima RjeÄnika stranih rijeÄi koje je sastavio i priredio sĆ¢m KlaiÄ. Analiza ukljuÄuje naÄin definiranja pojma, leksikografsku obradu rjeÄniÄkoga Älanka kao i osvrt na dopunjavanje novim natuknicama u svakome od Äetiriju izdanja RjeÄnika. U radu se donose i primjeri strojarskih germanizama kako su popisani u KlaiÄevu RjeÄniku te osvrt na kratice i pokrate kao važno obilježje tehniÄkoga jezika.The paper deals with the technical terms that can be found in the first four editions of the Dictionary of Foreign Words, Phrases and Abbreviations (RjeÄnik stranih rijeÄi, izraza i kratica) by Adolf Bratoljub KlaiÄ published between 1951 and 1966, which were written and prepared for publication by the author himself. Definitions and/or explanations of technical terms are analysed to find out how sometimes complex concepts related to engineering and mechanical engineering in particular are explained to the average reader. Further, the comparison between the dictionary entry organisation in the first and in the second edition shows that KlaiÄ improved the entries by having added information to the second edition both in relation to the content (meaning) and the language (information about accents, some grammar and orthography information). Several examples of terms related to the field of materials, subdiscipline of mechanical engineering, illustrate how KlaiÄ was dealing with these, at that time newly created, technical terms in every subsequent edition. Finally, the paper considers examples of numerous technical germanisms used by engineers in their everyday communication as well as the fact that abbreviations of chemical elements and units of measurement are included whereas technical acronyms are not included in the Dictionary
SYNONYMOUS TERMS IN TECHNICAL TERMINOLOGY
The article focuses on the results of a survey conducted among
students of mechanical engineering on synonymous terms used in the
Croatian technical terminology. The survey also provided an
opportunity to discuss how the best term among several Croatian
synonymous terms is to be chosen, i.e. recommended for use. The
discussion includes expert (technical) and linguistic (Croatian
terminological principles) reasons for the choice. The findings of the
survey show that students choose recommended terms based on both
their expert and language knowledge. Student choices are also often
influenced by the frequency at which a term is used in practice, i.e.
how often they come across the term in professional literature they use
and the fact that they repeatedly hear their university teachers to use
the term in classes