GUEST EDITORS\u27 NOTE

The thematic issue of Psychological Topics is devoted to contemporary themes and trends in social psychology and covers research and theoretical contributions to a wide variety of important topics in the field. As the field of social psychology is very broad, so are the topics in this issue. The themes in this issue also show the characteristics of the times in which we live. Out of a total of 10 papers in the Special Issue, three explore the COVID-19 topic. The positive consequences of COVID-19, groups more exposed to the negative consequences of COVID-19, what contributes to greater vaccination readiness and how attitudes towards vaccination affect close relationships were addressed. The importance of the relationship, this time between yoga instructor and student, was emphasized by the authors who studied the effects of yoga on well-being. Well-being was the focus of another paper. It explores the short-term and long-term effects of news exposure on well-being. Readers of the Special Issue can read about the attention that psychologists pay to monitoring the state of human rights. Three papers focus on replications and extensions of key studies, but in different areas: self-handicapping, impression formation, and Turing decision. It has also been shown that the experience of acting and guided immersion is important for the empathy. The papers explored the topics through experiments, correlation studies, qualitative reviews, but also through triangulation studies linking quantitative and qualitative approaches. The authors come from Croatia, Slovenia, Serbia, Hungary, Poland, the Netherlands, Sweden, the UK, and Japan. We hope that this issue will allow readers a valuable insight into the current research in social psychology. We would like to express our sincere gratitude to all the authors who contributed to this thematic issue, and to the reviewers. Also, we would like to thank Editor-in-Chief for the opportunity to present the field of social psychology in this Special Issue, and the entire Editorial Board for their help in the technical preparation of the paper

Photocatalytic degradation of 17β-estradiol in water by solar/TiO2-FeZSM5/H2O2 process

Danas je uporaba farmaceutskih proizvoda sve raširenija. Kako se farmaceutici djelomično razgrađuju u ljudskom i životinjskom organizmu, njihova koncentracija u okolišu raste i tako predstavljaju opasnost po okoliš, ali i ljude. Estrogen 17β-estradiol (E2) spoj je koji utječe na promjenu endokrinog sustava živih organizama i time je nepoželjan u okolišu. Iz tog razloga Europska Unija svrstala ga je na listu spojeva s potencijalno štetnim djelovanjem koji trebaju biti praćeni u okolišu. Trenutne tehnologije obrade otpadne vode nisu u mogućnosti učinkovito uklanjati farmacetuska mikroonečišćivala, odnosno najnovije prioritetne tvari stoga je potrebno razviti nove metode obrade. Moguća alternativa ili nadopuna konvencionalnim metodama obrade su napredni oksidacijski procesi na čijem se razvoju danas sve više radi. Tako se u ovom radu procijenila moguća fotokatalitička razgradnja E2 u vodi solar/TiO2-FeZSM5/H2O2 procesom. Ispitivan je utjecaj odabranih procesnih parametara: početnog pH, koncentracije vodikovog peroksida i koncentracije katalizatora (zeolita ZSM5 tipa s izmijenjenim željezovim ionima, FeZSM5) na razgradnju E2. Prilikom određivanja optimalnih vrijednosti parametara procesa pri kojima će razgradnja biti najveća korišten je Box-Behnkenov faktorski plan eksperimenta s tri procesna parametra. Eksperimentom je pokazano da svi ispitivani procesni parametri utječu na brzinu razgradnje, no najznačajniji utjecaj ima udio FeZSM5 u istraživanom procesu. Određeni optimalni uvjeti su: optimalni udio FeZSM5 u katalizatoru je 33,36%, pH vrijednost 5,5 te [H2O2] = 50 mM pri kojima se postiže maksimalna brzina razgradnje 17β-estradiola.Today people use more and more pharmaceutical products. Given that pharmaceuticals are partially dissolved in organisms of humans and animals, there concentration in the environment rises and poses a threat to it, but also for people. The compound estrogen 17β-estradiol (E2) causes changes in the endocrine systems of living organisms and is therefore undesirable to be found in the environment. Hence, the European Union listed the compound as potentially harmful and that it should be monitored din the environment. Current technologies for waste water treatment aren’t fully able to successfully remove pharmaceutical micro pollutants, or in other words the latest priority compounds, therefore new methods are needed. A possible alternative or supplement for conventional treatment methods are oxidation process on which more research is being conducted today. This article assesses the possibility of using photocatalytic degradation on E2 in water with a solar/TiO2-FeZSM5/H2O2 process. The effects of the proposed process were tested on these parameters: initial pH value, concentration of hydrogen peroxide and concentration of catalysts (zeolite ZSM5 type with interchangeable iron ions FeZSM5); to assess the degradation of E2. To determine the optimal values of parameters in the process by which the level of degradation will be at its highest, the Box-Behnken experiment design with process parameters. Experiments have shown that all examined process parameters affect the degradation kinetics but the amount of FeZSM5 proved to be the determining factor in the experimental process. The optimal conditions are as follows: the optimal amount of FeZSM5 in the catalyst is 33,36%, the pH value of the solution at 5,5 and [H2O2] = 50 mM. The aforementioned conditions achieve the highest degradation rate of 17β-estradiol

Photocatalytic degradation of 17β-estradiol in water by solar/TiO2-FeZSM5/H2O2 process

Danas je uporaba farmaceutskih proizvoda sve raširenija. Kako se farmaceutici djelomično razgrađuju u ljudskom i životinjskom organizmu, njihova koncentracija u okolišu raste i tako predstavljaju opasnost po okoliš, ali i ljude. Estrogen 17β-estradiol (E2) spoj je koji utječe na promjenu endokrinog sustava živih organizama i time je nepoželjan u okolišu. Iz tog razloga Europska Unija svrstala ga je na listu spojeva s potencijalno štetnim djelovanjem koji trebaju biti praćeni u okolišu. Trenutne tehnologije obrade otpadne vode nisu u mogućnosti učinkovito uklanjati farmacetuska mikroonečišćivala, odnosno najnovije prioritetne tvari stoga je potrebno razviti nove metode obrade. Moguća alternativa ili nadopuna konvencionalnim metodama obrade su napredni oksidacijski procesi na čijem se razvoju danas sve više radi. Tako se u ovom radu procijenila moguća fotokatalitička razgradnja E2 u vodi solar/TiO2-FeZSM5/H2O2 procesom. Ispitivan je utjecaj odabranih procesnih parametara: početnog pH, koncentracije vodikovog peroksida i koncentracije katalizatora (zeolita ZSM5 tipa s izmijenjenim željezovim ionima, FeZSM5) na razgradnju E2. Prilikom određivanja optimalnih vrijednosti parametara procesa pri kojima će razgradnja biti najveća korišten je Box-Behnkenov faktorski plan eksperimenta s tri procesna parametra. Eksperimentom je pokazano da svi ispitivani procesni parametri utječu na brzinu razgradnje, no najznačajniji utjecaj ima udio FeZSM5 u istraživanom procesu. Određeni optimalni uvjeti su: optimalni udio FeZSM5 u katalizatoru je 33,36%, pH vrijednost 5,5 te [H2O2] = 50 mM pri kojima se postiže maksimalna brzina razgradnje 17β-estradiola.Today people use more and more pharmaceutical products. Given that pharmaceuticals are partially dissolved in organisms of humans and animals, there concentration in the environment rises and poses a threat to it, but also for people. The compound estrogen 17β-estradiol (E2) causes changes in the endocrine systems of living organisms and is therefore undesirable to be found in the environment. Hence, the European Union listed the compound as potentially harmful and that it should be monitored din the environment. Current technologies for waste water treatment aren’t fully able to successfully remove pharmaceutical micro pollutants, or in other words the latest priority compounds, therefore new methods are needed. A possible alternative or supplement for conventional treatment methods are oxidation process on which more research is being conducted today. This article assesses the possibility of using photocatalytic degradation on E2 in water with a solar/TiO2-FeZSM5/H2O2 process. The effects of the proposed process were tested on these parameters: initial pH value, concentration of hydrogen peroxide and concentration of catalysts (zeolite ZSM5 type with interchangeable iron ions FeZSM5); to assess the degradation of E2. To determine the optimal values of parameters in the process by which the level of degradation will be at its highest, the Box-Behnken experiment design with process parameters. Experiments have shown that all examined process parameters affect the degradation kinetics but the amount of FeZSM5 proved to be the determining factor in the experimental process. The optimal conditions are as follows: the optimal amount of FeZSM5 in the catalyst is 33,36%, the pH value of the solution at 5,5 and [H2O2] = 50 mM. The aforementioned conditions achieve the highest degradation rate of 17β-estradiol

Determinants of COVID-19 Vaccination Readiness

The topic of the COVID-19 vaccination is widely present, and, since many countries struggle with vaccine hesitancy, the aim of this study was to examine determinants of vaccination readiness. The study involved 1,769 participants (76.3% females, 23% males, and 0.7% other) age range from 18 to 77 years. Participants completed online questionnaires related to demographic characteristics, personality traits (neuroticism and consciousness), vaccination readiness scale, and two scenarios related to social relations in the context of attitudes towards vaccination. The results showed that demographic characteristics were significant predictors of vaccination readiness, where women, the elderly, the more educated, those with higher socioeconomic status, and those who were not ill from COVID-19 had higher vaccination readiness. Contrary to expectations, persons high in neuroticism and low in conscientiousness had higher vaccination readiness. Vaccine-acceptant individuals, when compared to vaccine-resistant and vaccine-hesitant individuals, had higher vaccination readiness. Regarding the scenario in which the close person has similar or dissimilar attitudes towards vaccination, the obtained results showed that the manipulation with similar/dissimilar attitude has led to the attribution of different characteristics to close persons. A close person with similar attitudes was assessed more positively than a close person with different attitudes. The results of this study support the fact that individual factors are important for vaccination readiness and that differences in attitudes toward vaccination can affect close social relations, which has not been investigated so far in the context of COVID-19 vaccination

Age and Gender Differences in Coping with School- Related Stressful Situation in Adolescence

U razdoblju se adolescencije mladi ljudi susreću s mnogobrojnim promjenama u različitim područjima svog života i stoga je za njih jako važno efikasno se suočiti sa stresom. Mnoge situacije i socijalni odnosi vezani uz školu mogu biti izvori stresa za adolescente: ispitivanje znanja, neuspjeh na ispitu, preveliki zahtjevi učitelja i sukobi s njima. Cilj je ovog istraživanja ispitati spolne i dobne razlike u strategijama suočavanja sa stresnim situacijama vezanim uz školu te provjeriti koje to situacije u školskom okruženju predstavljaju izvor stresa. Istraživanje je provedeno na uzorku od 545 učenika osnovnih i srednjih škola. Učenici su se trebali dosjetiti najstresnije situacije koja im se dogodila u posljednjih mjesec dana i potom procijeniti kako su se suočili s tom situacijom. Istraživanje pruža spoznaju o tome kako se strategije suočavanja razvijaju s dobi te postoje li spolne razlike u pojedinim načinima suočavanja sa stresom vezanim uz školu. Odnosno, rezultati pokazuju da postoji glavni efekt spola i dobi na emocijama usmjereno suočavanje te glavni efekt dobi na suočavanje izbjegavanjem. Djevojke u većoj mjeri koriste emocijama usmjereno suočavanje, kao i učenici sedmih razreda osnovne i prvih razreda srednje škole. Mlađi adolescenti u većoj mjeri izbjegavaju. Situacije koje predstavljaju izvor stresa su: dobivanje nedovoljne ocjene, sukobi s kolegama iz razreda, nastavnicima i roditeljima, nepravedno ocjenjivanje.During adolescence, young people encounter numerous changes in different areas of their life and it is extremely important for them to effectively deal with stress during this period. Many school-related social situations such as having or failing exams, high expectations of teachers, conflicts with teachers may be a source of stress for adolescents. The aim of this study was to examine age and gender differences in coping strategies with school-related stressful situations, and to find out which situations are the main sources of stress for adolescents. The study was conducted on a sample of 545 elementary and high school students (356 females and 189 males), which were asked to recall the most stressful situation they experienced during the past month and evaluate how they coped with it. The study gives insight to development of coping strategies through time as well as gender differences in dealing with school-related stress. The results show that age and gender exert main effect on emotion-focused coping, and age shows a main effect on avoidant coping. Females and students of the 7th and 1th grades use more emotion-focused coping, and young adolescents more avioidant coping. The main sources of stress in school are failing exams, conflicts with students in the classroom, with teachers, with parents, and unfair grading

Nota del editor

Poštovane kolegice, poštovani kolege, za nama je još jedna uspješna godina u kojoj smo objavili tri broja časopisa Psihologijske teme. Godinu smo započeli tematskim brojem Uloga "mikrobiota-crijeva-mozak" osi u gastrointestinalnim poremećajima i regulaciji tjelesne težine, u kojem je objavljeno osam radova čiji su autori eminentni znanstvenici iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Ovom prilikom želim zahvaliti urednicama tematskoga broja, prof. dr. sc. Mladenki Tkalčić i prof. dr. sc. Alessandri Pokrajac-Bulian, koje su svojim angažmanom omogućile njegovu zavidnu znanstvenu kvalitetu. U drugom je broju ovogodišnjih Psihologijskih tema objavljeno devet radova hrvatskih autora, od čega je šest izvornih znanstvenih radova, a tri su rada pregledna. Teme su ovoga broja raznolike: odnos ciljeva postignuća, strategija učenja i ocjena u srednjoškolskoj nastavi fizike, smisao života, motivacija i samoregulacija učenja, privrženost u okviru odnosa vlasnik-kućni ljubimac, društvene norme i poticanje međugrupnoga kontakta, roditeljsko kažnjavanje i prilagodba djece, efekti osobnih i organizacijskih vrijednosti na odanost organizaciji, utjecaj kognicija i emocija na vid te pregled teorija i istraživanja na temu kada postajemo odrasli. Ovaj, treći broj ima dvanaest radova, od toga je devet izvornih znanstvenih radova i tri su pregledna rada. Autori su priznati mahom hrvatski znanstvenici koji se, uz autore iz Srbije, Velike Britanije i Poljske, također bave relevantnim temama, kao što su: slanje seksualno eksplicitnih poruka u adolescenciji, stavovi prema pretilim osobama, psihopatija i emocionalni distres, linearna reprezentacija visine tona, kontekstualno pamćenje i pogrešno prepoznavanje, mentalna reprezentacija vremena, uloga životnih žaljenja, moralna prosudba, konceptualno i proceduralno znanje u matematici, zanesenost u akademskim aktivnostima, stilovi suočavanja sa stresom i depresivnim simptomima nakon poroda te odnos optimizma, pesimizma i tjelesnog zdravlja. Iznimno smo ponosni što smo ove godine ostvarili članstvo u Crossref-u i, uz podršku Hrvatskoga ureda za DOI (Digital Object Identifier), započeli s dodjelama DOI-ja svim člancima objavljenim u 2018. godini. U svibnju smo, u tjednu obilježavanja dana našega Fakulteta, na tragu približavanja Psihologijskih tema široj znanstvenoj i stručnoj javnosti predstavili tri broja Časopisa za 2017. godinu. Predstavljanje je bilo popraćeno predavanjem prof. dr. sc. Denisa Bratka Heritabilnost ličnosti. Na kraju želim zahvaliti svim autorima, recenzentima i čitateljima, kao i svim članovima Uredništva na uloženom trudu kako bismo i ove godine objavili tri broja časopisa Psihologijske teme. Nadam se uspješnoj suradnji i dogodine. Barbara Kalebić Maglica, glavna urednicaPoštovane kolegice, poštovani kolege, za nama je još jedna uspješna godina u kojoj smo objavili tri broja časopisa Psihologijske teme. Godinu smo započeli tematskim brojem Uloga "mikrobiota-crijeva-mozak" osi u gastrointestinalnim poremećajima i regulaciji tjelesne težine, u kojem je objavljeno osam radova čiji su autori eminentni znanstvenici iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Ovom prilikom želim zahvaliti urednicama tematskoga broja, prof. dr. sc. Mladenki Tkalčić i prof. dr. sc. Alessandri Pokrajac-Bulian, koje su svojim angažmanom omogućile njegovu zavidnu znanstvenu kvalitetu. U drugom je broju ovogodišnjih Psihologijskih tema objavljeno devet radova hrvatskih autora, od čega je šest izvornih znanstvenih radova, a tri su rada pregledna. Teme su ovoga broja raznolike: odnos ciljeva postignuća, strategija učenja i ocjena u srednjoškolskoj nastavi fizike, smisao života, motivacija i samoregulacija učenja, privrženost u okviru odnosa vlasnik-kućni ljubimac, društvene norme i poticanje međugrupnoga kontakta, roditeljsko kažnjavanje i prilagodba djece, efekti osobnih i organizacijskih vrijednosti na odanost organizaciji, utjecaj kognicija i emocija na vid te pregled teorija i istraživanja na temu kada postajemo odrasli. Ovaj, treći broj ima dvanaest radova, od toga je devet izvornih znanstvenih radova i tri su pregledna rada. Autori su priznati mahom hrvatski znanstvenici koji se, uz autore iz Srbije, Velike Britanije i Poljske, također bave relevantnim temama, kao što su: slanje seksualno eksplicitnih poruka u adolescenciji, stavovi prema pretilim osobama, psihopatija i emocionalni distres, linearna reprezentacija visine tona, kontekstualno pamćenje i pogrešno prepoznavanje, mentalna reprezentacija vremena, uloga životnih žaljenja, moralna prosudba, konceptualno i proceduralno znanje u matematici, zanesenost u akademskim aktivnostima, stilovi suočavanja sa stresom i depresivnim simptomima nakon poroda te odnos optimizma, pesimizma i tjelesnog zdravlja. Iznimno smo ponosni što smo ove godine ostvarili članstvo u Crossref-u i, uz podršku Hrvatskoga ureda za DOI (Digital Object Identifier), započeli s dodjelama DOI-ja svim člancima objavljenim u 2018. godini. U svibnju smo, u tjednu obilježavanja dana našega Fakulteta, na tragu približavanja Psihologijskih tema široj znanstvenoj i stručnoj javnosti predstavili tri broja Časopisa za 2017. godinu. Predstavljanje je bilo popraćeno predavanjem prof. dr. sc. Denisa Bratka Heritabilnost ličnosti. Na kraju želim zahvaliti svim autorima, recenzentima i čitateljima, kao i svim članovima Uredništva na uloženom trudu kako bismo i ove godine objavili tri broja časopisa Psihologijske teme. Nadam se uspješnoj suradnji i dogodine. Barbara Kalebić Maglica, glavna urednicaPoštovane kolegice, poštovani kolege, za nama je još jedna uspješna godina u kojoj smo objavili tri broja časopisa Psihologijske teme. Godinu smo započeli tematskim brojem Uloga "mikrobiota-crijeva-mozak" osi u gastrointestinalnim poremećajima i regulaciji tjelesne težine, u kojem je objavljeno osam radova čiji su autori eminentni znanstvenici iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Ovom prilikom želim zahvaliti urednicama tematskoga broja, prof. dr. sc. Mladenki Tkalčić i prof. dr. sc. Alessandri Pokrajac-Bulian, koje su svojim angažmanom omogućile njegovu zavidnu znanstvenu kvalitetu. U drugom je broju ovogodišnjih Psihologijskih tema objavljeno devet radova hrvatskih autora, od čega je šest izvornih znanstvenih radova, a tri su rada pregledna. Teme su ovoga broja raznolike: odnos ciljeva postignuća, strategija učenja i ocjena u srednjoškolskoj nastavi fizike, smisao života, motivacija i samoregulacija učenja, privrženost u okviru odnosa vlasnik-kućni ljubimac, društvene norme i poticanje međugrupnoga kontakta, roditeljsko kažnjavanje i prilagodba djece, efekti osobnih i organizacijskih vrijednosti na odanost organizaciji, utjecaj kognicija i emocija na vid te pregled teorija i istraživanja na temu kada postajemo odrasli. Ovaj, treći broj ima dvanaest radova, od toga je devet izvornih znanstvenih radova i tri su pregledna rada. Autori su priznati mahom hrvatski znanstvenici koji se, uz autore iz Srbije, Velike Britanije i Poljske, također bave relevantnim temama, kao što su: slanje seksualno eksplicitnih poruka u adolescenciji, stavovi prema pretilim osobama, psihopatija i emocionalni distres, linearna reprezentacija visine tona, kontekstualno pamćenje i pogrešno prepoznavanje, mentalna reprezentacija vremena, uloga životnih žaljenja, moralna prosudba, konceptualno i proceduralno znanje u matematici, zanesenost u akademskim aktivnostima, stilovi suočavanja sa stresom i depresivnim simptomima nakon poroda te odnos optimizma, pesimizma i tjelesnog zdravlja. Iznimno smo ponosni što smo ove godine ostvarili članstvo u Crossref-u i, uz podršku Hrvatskoga ureda za DOI (Digital Object Identifier), započeli s dodjelama DOI-ja svim člancima objavljenim u 2018. godini. U svibnju smo, u tjednu obilježavanja dana našega Fakulteta, na tragu približavanja Psihologijskih tema široj znanstvenoj i stručnoj javnosti predstavili tri broja Časopisa za 2017. godinu. Predstavljanje je bilo popraćeno predavanjem prof. dr. sc. Denisa Bratka Heritabilnost ličnosti. Na kraju želim zahvaliti svim autorima, recenzentima i čitateljima, kao i svim članovima Uredništva na uloženom trudu kako bismo i ove godine objavili tri broja časopisa Psihologijske teme. Nadam se uspješnoj suradnji i dogodine. Barbara Kalebić Maglica, glavna urednica </span

Persönlichkeitsdimensionen nach Eysenck, kognitive Urteile und Stressbewältigungs-Strategien und ihr Bezug zur Stimmungslage bei Adoleszenten

Cilj je ovog istraživanja ispitati kako Eysenckove dimenzije ličnosti, kognitivne procjene i strategije suočavanja sa stresnim situacijama vezanima uz školu djeluju na raspoloženja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 545 učenika osnovnih i srednjih škola. Učenici su u prvom dijelu ispitivanja ispunjavali upitnik ličnosti, a u drugom su se trebali sjetiti najstresnije situacije koja im se dogodila u posljednjih mjesec dana. Potom su trebali procijeniti koliko je ta situacija za njih bila stresna i prijeteća, jesu li je mogli kontrolirati, kako su se suočili s njom i kako su se osjećali nakon nje. Empirijski, istraživanje proširuje postojeće spoznaje time što upućuje na simultano djelovanje Eysenckovih dimenzija ličnosti. Isto tako upućuje na doprinos varijabli kognitivnih procjena i njihovu važnost za strategije suočavanja u situacijama vezanima uz školu. Teorijski, ovo istraživanje daje podršku Lazarusovu transakcijskom modelu stresa i suočavanja, dok se praktični doprinos ovog istraživanja odnosi na mogućnost provođenja intervencija u smislu mijenjanja, odnosno treniranja efikasnih mehanizama suočavanja, kako bi se omogućilo bolje funkcioniranje adolescenata, odnosno njihova prilagodba.The purpose of this research is to find out how character traits, cognitive appraisals, and strategies of coping with school-related stressful situations affect mood. The research was conducted on a sample of 545 elementary and high- -school students. In the first part of the research, students were asked to fill out a personality survey and in the second part they were asked to remember the most stressful situation they experienced during the past month. Then they evaluated how stressful and threatening the situation was, whether they were able to control it, how they dealt with it and how they felt after it was over. Empirically, the research widens current knowledge by referring to the simultaneous influence of Eysenck personality traits. It also refers to a variable contribution of cognitive appraisals and the importance for a coping strategy in situations connected to school. Theoretically, this research supports the Lazarus transactional model of stress and coping, while the practical contribution of this research applies to the possibility of conducting change, i.e. training effective mechanisms of coping to facilitate better functioning – adaptation of students to their environment.Diese Untersuchung sollte ermitteln, welche Auswirkungen die Persönlichkeitsdimensionen nach Eysenck, kognitive Beurteilungen und Schulstressbewältigungs-Strategien auf die Stimmungslage haben. An der Untersuchung nahmen 545 Schüler aus Haupt- und Mittelschulen teil.* Im ersten Teil der Untersuchung füllten die Befragten einen Fragebogen zur Ermittlung der Persönlichkeitsstruktur aus; im zweiten Teil sollte die schwerste Stresssituation des letzten Monats angeführt werden. Die Schüler sollten einschätzen, wie anstrengend und bedrohlich die genannte Situation für sie war, ob sie sie kontrollieren konnten, wie sie den Stress bewältigten und welches Gefühl ihnen das hinterher vermittelte. In empirischer Hinsicht gewährt diese Untersuchung zusätzliche Einsichten und verweist auf die simultane Wirkung der Eysenck\u27schen Persönlichkeitsdimensionen. Ebenso verweist sie auf die Variable kognitiver Einschätzungen und ihre Bedeutung für die Ausbildung von Strategien zur Bewältigung von Schulstress. In theoretischer Hinsicht wird durch diese Studie die Richtigkeit des Lazarus- Transaktionsmodells von Stress und Stressbewältigung bestätigt. Wiederum in praktischer Hinsicht ist die Durch-führung von Interventionsprogrammen für Adoleszenten denkbar, um ihnen erfolgreiche Bewältigungsstrategien zu vermitteln und ein besseres Funktionieren bzw. eine bessere Anpassung zu ermöglichen

Age and Gender Differences in Coping with School- Related Stressful Situation in Adolescence

U razdoblju se adolescencije mladi ljudi susreću s mnogobrojnim promjenama u različitim područjima svog života i stoga je za njih jako važno efikasno se suočiti sa stresom. Mnoge situacije i socijalni odnosi vezani uz školu mogu biti izvori stresa za adolescente: ispitivanje znanja, neuspjeh na ispitu, preveliki zahtjevi učitelja i sukobi s njima. Cilj je ovog istraživanja ispitati spolne i dobne razlike u strategijama suočavanja sa stresnim situacijama vezanim uz školu te provjeriti koje to situacije u školskom okruženju predstavljaju izvor stresa. Istraživanje je provedeno na uzorku od 545 učenika osnovnih i srednjih škola. Učenici su se trebali dosjetiti najstresnije situacije koja im se dogodila u posljednjih mjesec dana i potom procijeniti kako su se suočili s tom situacijom. Istraživanje pruža spoznaju o tome kako se strategije suočavanja razvijaju s dobi te postoje li spolne razlike u pojedinim načinima suočavanja sa stresom vezanim uz školu. Odnosno, rezultati pokazuju da postoji glavni efekt spola i dobi na emocijama usmjereno suočavanje te glavni efekt dobi na suočavanje izbjegavanjem. Djevojke u većoj mjeri koriste emocijama usmjereno suočavanje, kao i učenici sedmih razreda osnovne i prvih razreda srednje škole. Mlađi adolescenti u većoj mjeri izbjegavaju. Situacije koje predstavljaju izvor stresa su: dobivanje nedovoljne ocjene, sukobi s kolegama iz razreda, nastavnicima i roditeljima, nepravedno ocjenjivanje.During adolescence, young people encounter numerous changes in different areas of their life and it is extremely important for them to effectively deal with stress during this period. Many school-related social situations such as having or failing exams, high expectations of teachers, conflicts with teachers may be a source of stress for adolescents. The aim of this study was to examine age and gender differences in coping strategies with school-related stressful situations, and to find out which situations are the main sources of stress for adolescents. The study was conducted on a sample of 545 elementary and high school students (356 females and 189 males), which were asked to recall the most stressful situation they experienced during the past month and evaluate how they coped with it. The study gives insight to development of coping strategies through time as well as gender differences in dealing with school-related stress. The results show that age and gender exert main effect on emotion-focused coping, and age shows a main effect on avoidant coping. Females and students of the 7th and 1th grades use more emotion-focused coping, and young adolescents more avioidant coping. The main sources of stress in school are failing exams, conflicts with students in the classroom, with teachers, with parents, and unfair grading