Toplotni udar radnika na autocesti

Toplotni udar je stanje koje nastaje zbog prekomjernog izlaganja suncu i velike vlažnosti zraka, uz neadekvatnu zaštitu tijela te nedovoljnu konzumaciju tekućine. Takvog stanja nisu pošteđeni ni radnici koji svoje radno vrijeme provode u navedenim uvjetima. U ovom se radu opisuje slučaj tridesetsedmogodišnjeg radnika na Dalmatini (autocesti) kojem je za vrijeme posla pozlilo te je odveden na Hitnu pomoć KBC-a Split gdje je, usprkos odgovarajućoj liječničkoj intervenciji, nakon nekog vremena preminuo. Simptomi s kojima je doveden podudaraju se sa simptomatologijom toplotnog udara: vrtoglavicom, općim lošim stanjem, nesvjesticom koja progredira do kome, povišenom temperaturom i ukočenim vratom. Obdukcijski nalazi su, u ovakvim slučajevima, nespecifirani i izolirani i ne omogućavaju postavljanje dijagnoze uzroka smrti od toplotnog udara. Zbog toga je od neobične važnosti dobro i potpuno poznavanje okolnosti slučaja. Direktno izlaganje suncu treba izbjegavati u određenim vremenskim razdobljima. Ukoliko se izlaganje ovakvim uvjetima ne može izbjeći, potrebno je primijeniti odgovarajuću zaštitu

Smrti nestalih osoba u Splitsko-dalmatinskoj županiji u razdoblju 2000.–2004.

Uvod: Svake godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji nestane nekoliko desetaka osoba. Jedan dio prijava je samo posljedica nesporazuma dok je većina nestanaka odabir nestale osobe ili posljedica nesretnog slučaja. Većinu nestalih pronađu policijski djelatnici ili se sami vrate kući nakon određenog vremena, ali mali broj nestalih ljudi nikada ne bude pronađen, ili ih pronađu mrtve. Materijali i metode: Svi podaci o nestalim osobama su preuzeti iz baze Policijske uprave splitsko-dalmatinske dok su uzroci smrti kod pronađenih mrtvih tijela prikupljeni na Kliničkom odjelu za sudsku medicinu KBC Split. Rezultati: U istraživanom razdoblju (2000.−2004. godine) ukupno je na području Splitsko-dalmatinske županije bilo 533 prijavljena nestanka. Pronađeno je 526 ljudi od čega je ukupno 31 smrtni ishod. Nikada nije pronađeno 7 nestalih osoba. Od 31 smrtnog ishoda na 7 tijela se nije mogao utvrditi uzrok smrti zbog truležnih promjena ili skeletizacije dok je za 19 ljudi utvrđeno da su umrli nasilnom smrću. Zaključak: Usprkos činjenici da broj prijavljenih nestanaka u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije velik, a još je manji broj onih koji nisu pronađeni, uvijek treba učiniti detaljnu potragu s ciljem izbjegavanja smrtnog ishoda nestale osobe. Ali čak i pored opsežne istrage, kod osoba koje su odlučne u počinjenju suicida, malo što se može napraviti bez psihijatrijske intervencije

Safety of Foreign Citizens in Split-Dalmatia County During Five Year Period (2000.−2004.)

Uvod: Usprkos prirodnim ljepotama s kojima Hrvatska, a posebice Splitsko-dalmatinska županija raspolaže, od iznimne je važnosti da se strani državljani u posjetu našoj državi osjećaju ugodno, ali i sigurno. Samim tim smrt stranih državljana ostaje važan parametar sigurnosti na temelju kojeg je potrebno graditi bolje zakonodavstvo radi poboljšanja sigurnosti. Materijali i metode: Svi podaci su prikupljeni s Kliničkog odjela za sudsku medicinu KBC-a Split i Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Podaci pokrivaju razdoblje 2000.–2004. (5 godina). Rezultati: U promatranom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je ukupno 84 smrtna slučaja turista (55 muškaraca, 65,5%). Slučajne smrti su bile češće kod mlađih ljudi, a prirodna smrt je povezana s dobi. Ukupno 38 smrtnih slučaja (45,2%) klasificirani su kao prirodna smrt dok je 45 smrtnih slučajeva (53,6%) bilo nasilne prirode, od kojih su većina bila utapanja (22,–26,2% svih smrtnih slučajeva) ili povezani s prometom (16 – 19,1% svih umrlih). Većina turista koji su izgubili svoje živote su njemačke (22 – 26,2%), češke (20 – 23,8%), austrijske (11 – 13,1%), poljske (6 – 7,1%), i talijanske (6 – 7,1%) nacionalnosti. Ukupno 5 055 530 turista svih nacionalnosti ušli su u Županiju tijekom ovog 5-godišnjeg razdoblja što čini stopu smrtnosti među turistima od 0,0017%. Zaključak: Iako je bilo nekih izvještaja da je Hrvatska turistički nesigurna destinacija, podaci iskazani u ovom radu, ukoliko se postavi paralela s Republikom Hrvatskom, pokazuju upravo suprotno. Sa smrtnosti od 1,7 na 100 000 turista Hrvatska je iznimno sigurna turistička zemlja. Najčešći uzrok smrti su kardiovaskularne bolesti za koje se opravdano može pretpostaviti da bi se pojavile bez obzira gdje se ta osoba u tom trenutku nalazi te tako, ako se one isključe, samo 0,9 na 100 000 turista umire od nasilne smrti. Iako je taj broj malen, ipak je važno učiniti sve što je u našoj moći kako bi se spriječio čak i taj mali broj smrtnih slučajeva.Introduction: Although Croatia, and especially Split-Dalmatia county has some of the most beautiful nature and cultural attractions, it is extremely important that foreign citizens feel safe as well as comfortable. Because of that, deaths of foreign citizens remain important parameter of safety and on that basis it is necessary to build better legislation to improve it even more. Materials and methods: All of the data was collected from the Department for Forensic Pathology Split and Croatian Central Bureau for Statistics. Data covers period from 2000–2004 (5 year period). Results: In the analyzed period total of 84 deaths (55 males, 65,5%) of tourists occurred in Split-Dalmatia county. Accidental deaths were more frequent among younger people, and deaths by natural causes were connected with age. Total of 38 deaths (45,2%) were typed as natural and 45 deaths (53,6%) were violent deaths. Most of violent deaths were deaths by drowning (22, 26,2% of all deaths) or connected with traffic (16, 19,1% of all deaths). Most of the tourists that lost their lives were of German (22, 26,2%), Czech (20, 23,8%), Austrian (44, 13,1%), Polish (6, 7,1%) and Italian (6, 7,1%) nationality. Total of 5.055.530 tourists of all nationalities entered the county during this 5-year period which makes mortality rate among tourists of 0,0017%. Conclusions: Although there were some reports that Croatia is unsafe destination, data reported in this paper, if paralleled on a larger scale, contradict. With mortality of 1,7 on 100 000 Croatia remains a perfectly safe country for tourism. Most often deaths occur from cardiovascular diseases for which it would be reasonable to conclude that would occur no matter where this person is. So, if excluded, only 0,9 on 100 000 tourists die of violent deaths. Although this number is not high, it is important to do everything in our power to prevent even this small number of deaths

Safety of Foreign Citizens in Split-Dalmatia County During Five Year Period (2000.−2004.)

Uvod: Usprkos prirodnim ljepotama s kojima Hrvatska, a posebice Splitsko-dalmatinska županija raspolaže, od iznimne je važnosti da se strani državljani u posjetu našoj državi osjećaju ugodno, ali i sigurno. Samim tim smrt stranih državljana ostaje važan parametar sigurnosti na temelju kojeg je potrebno graditi bolje zakonodavstvo radi poboljšanja sigurnosti. Materijali i metode: Svi podaci su prikupljeni s Kliničkog odjela za sudsku medicinu KBC-a Split i Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Podaci pokrivaju razdoblje 2000.–2004. (5 godina). Rezultati: U promatranom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je ukupno 84 smrtna slučaja turista (55 muškaraca, 65,5%). Slučajne smrti su bile češće kod mlađih ljudi, a prirodna smrt je povezana s dobi. Ukupno 38 smrtnih slučaja (45,2%) klasificirani su kao prirodna smrt dok je 45 smrtnih slučajeva (53,6%) bilo nasilne prirode, od kojih su većina bila utapanja (22,–26,2% svih smrtnih slučajeva) ili povezani s prometom (16 – 19,1% svih umrlih). Većina turista koji su izgubili svoje živote su njemačke (22 – 26,2%), češke (20 – 23,8%), austrijske (11 – 13,1%), poljske (6 – 7,1%), i talijanske (6 – 7,1%) nacionalnosti. Ukupno 5 055 530 turista svih nacionalnosti ušli su u Županiju tijekom ovog 5-godišnjeg razdoblja što čini stopu smrtnosti među turistima od 0,0017%. Zaključak: Iako je bilo nekih izvještaja da je Hrvatska turistički nesigurna destinacija, podaci iskazani u ovom radu, ukoliko se postavi paralela s Republikom Hrvatskom, pokazuju upravo suprotno. Sa smrtnosti od 1,7 na 100 000 turista Hrvatska je iznimno sigurna turistička zemlja. Najčešći uzrok smrti su kardiovaskularne bolesti za koje se opravdano može pretpostaviti da bi se pojavile bez obzira gdje se ta osoba u tom trenutku nalazi te tako, ako se one isključe, samo 0,9 na 100 000 turista umire od nasilne smrti. Iako je taj broj malen, ipak je važno učiniti sve što je u našoj moći kako bi se spriječio čak i taj mali broj smrtnih slučajeva.Introduction: Although Croatia, and especially Split-Dalmatia county has some of the most beautiful nature and cultural attractions, it is extremely important that foreign citizens feel safe as well as comfortable. Because of that, deaths of foreign citizens remain important parameter of safety and on that basis it is necessary to build better legislation to improve it even more. Materials and methods: All of the data was collected from the Department for Forensic Pathology Split and Croatian Central Bureau for Statistics. Data covers period from 2000–2004 (5 year period). Results: In the analyzed period total of 84 deaths (55 males, 65,5%) of tourists occurred in Split-Dalmatia county. Accidental deaths were more frequent among younger people, and deaths by natural causes were connected with age. Total of 38 deaths (45,2%) were typed as natural and 45 deaths (53,6%) were violent deaths. Most of violent deaths were deaths by drowning (22, 26,2% of all deaths) or connected with traffic (16, 19,1% of all deaths). Most of the tourists that lost their lives were of German (22, 26,2%), Czech (20, 23,8%), Austrian (44, 13,1%), Polish (6, 7,1%) and Italian (6, 7,1%) nationality. Total of 5.055.530 tourists of all nationalities entered the county during this 5-year period which makes mortality rate among tourists of 0,0017%. Conclusions: Although there were some reports that Croatia is unsafe destination, data reported in this paper, if paralleled on a larger scale, contradict. With mortality of 1,7 on 100 000 Croatia remains a perfectly safe country for tourism. Most often deaths occur from cardiovascular diseases for which it would be reasonable to conclude that would occur no matter where this person is. So, if excluded, only 0,9 on 100 000 tourists die of violent deaths. Although this number is not high, it is important to do everything in our power to prevent even this small number of deaths

Adenotonsillectomy in a two-year-old boy with extremely severe obstructive sleep apnea

Postoje razne kirurške i ne-kirurške mogućnosti liječenja opstruktivne apneje u snu (OSA) kod odraslih, dok je kod djece kirurško liječenje jedina mogućnost zbog činjenice da je više od 90% slučajeva OSA u djetinjstvu povezano s hipertrofi jom adenoida i tonzila. Dob ispod tri godine često se opisuje kao jedan o najčešćih čimbenika rizika za razvoj poslijeoperacijskih komplikacija. Najvažniji dodatni rizični čimbenik je težina bolesti mjerena polisomnografi jom (PSG). Opisuje se slučaj 20-mjesečnog dječaka s iznimno teškom OSA i anamnezom opetovanog prestanka disanja u snu u trajanju do 30 sekunda i najnižom zabilježenom zasićenošću tijekom PSG od 67%, uz indeks AHI od 58,43/h. Kako se zbog niskog cirkulirajućeg volumena krvi klasična adenotonzilektomija preporuča tek nakon što dijete navrši tri godine, razmatrali su se različiti pristupi, no na koncu je izvedena klasična adenotonzilektomija tehnikom “cold steel” kad je dijete navršilo dvije godine. Ovaj slučaj ukazuje na važnost kirurškog liječenja teških slučajeva OSA-e čak i kod vrlo male djece usprkos preporukama, i to zbog povećanih rizika za neurokognitivni razvoj i smetnje ponašanja.While there is a variety of surgical and non-surgical treatment options for obstructive sleep apnoea (OSA) in adults, surgery remains the option of choice in paediatric patients due to the fact that more than 90% of childhood OSA is associated with adenotonsillar hypertrophy. Age under three years is often described as one of the most common risk factors for developing postoperative complications. The most important additional risk factor is severity of the disease as measured by polysomnography (PSG). The authors report a case of a 20-month-old boy with extremely severe OSA and a history of repeated respiratory cessation during sleep lasting for up to 30 seconds and lowest recorded saturation during PSG of 67% with the apnoea-hypopnoea index 58.43/h. As classical adenotonsillectomy is recommended only after the child has reached three years, due to the small circulating volume of the blood, several solutions were considered but, ultimately, classical ‘cold steel’ adenotonsillectomy was performed when the child reached two years. This case shows the importance of surgical treatment in severe cases of OSA even in very small children, despite the recommendations, due to the increased risks in neurocognitive and behavioural development

INCIDENTALNI NALAZ ČVORA NA VRATU KOŽNOG MALIGNOG MELANOMA NAKON 34 GODINE LATENCIJE

The authors report a case of a 64-year-old man who had nodal recurrence of melanoma 34 years after the primary diagnosis of a cutaneous melanoma on his back. Neck ultrasound confirmed an oval anechogenic/hypoechogenic lobular lesion (1.6x1.7 cm) in the right supraclavicular fossa. Fine-needle aspiration revealed sparse population of the poorly preserved malignant cells and bare malignant nuclei with prominent nucleoli. Extirpation of the lymph node was done and the histopathologic diagnosis confirmed metastatic melanoma. The man was referred to positron emission tomography/ computed tomography, dermatologist, ophthalmologist and gastroenterologist for further management to exclude other potential sites of new primary melanoma. It is one of the longest disease-free latency periods between the primary melanoma diagnosis and recurrence reported to date. This article suggests melanoma to be a disease with a potentially lifelong risk of recurrence, however, late recurrences are very rare. The clinicians and patients must be vigilant and aware of the risk of late recurrences.Prikazujemo slučaj 64-godišnjeg muškarca koji je imao metastazu melanoma u limfnom čvoru 34 godine nakon postavljene dijagnoze kožnog melanoma na leđima. Na ultrazvuku je ponađena ovalna anehogena/hipoehogena lobularna lezija (1,6x1,7 cm) u desnoj supraklavikularnoj regiji. Citološka punkcija je ukazivala na slabo diferencirane maligne stanice. Učinjena je ekstirpacija limfnog čvora i patohistološki nalaz je potvrdio metastatski melanom. Daljnjom obradom (pozitronska emisijska tomografi ja, pregled dermatologa, oftalmologa i i gastroenterologa) nije pronađeno novo sijelo primarnog melanoma. To je jedno od najdužih razdoblja između primarnog melanoma i povratka bolesti opisano do danas. Ovaj prikaz pokazuje da se metastaze melanoma mogu javiti tijekom cijelog života. Liječnici i bolesnici moraju biti svjesni rizika kasnih metastaza

Antropološka analiza ranosrednjovjekovne populacije iz južne Hrvatske

U radu su prikazani rezultati antropološke analize osteološkog materijala s četiri lokaliteta s područja južne Hrvatske, a koji su prema arheološkim nalazima datirani u rani srednji vijek. Ukupno je pronađeno 155 ukopnih mjesta od kojih se moglo obraditi 149, a koja su sadržavala 178 jedinki. Spol se mogao utvrditi sa sigurnošću na 104 jedinke i to 59 muškaraca i 45 žena. Uz to je pronađeno i 39 djece. Prosječna doživljena dob muškaraca bila je 37.50, žena 32.50, a djece 4.50 godina. Prosječna doživljena dob se razlikovala među lokalitetima, ali nije bilo statistički značajne razlike među spolovima. Analizom utvrđeni najčešći patološki nalazi bili su osteoartritis (50), Schmorlovi defekti (37), periostitis (27), cribra orbitalia (25), te prijelomi (17). Utvrđena je povezanost osteoartritisa i dobi te osteoartritisa i prijeloma dok su osobe koje su imale znakove cribrae orbitaliae živjele dulje od onih koji nisu, iako razlika nije statistički značajna. Učestalosti osteoartritisa i prijeloma su bile statistički značajno veće kod muškaraca nego kod žena. Prosječna visina muškaraca bila je 172.88 cm, a žena 162.36 cm. Razlika među spolovima bila je statistički značajna. Iako postoje manje razlike i odstupanja u odnosu na prethodno obrađene lokalitete nije pronađena značajnija razlika među njima

Antropološka analiza ranosrednjovjekovne populacije iz južne Hrvatske

U radu su prikazani rezultati antropološke analize osteološkog materijala s četiri lokaliteta s područja južne Hrvatske, a koji su prema arheološkim nalazima datirani u rani srednji vijek. Ukupno je pronađeno 155 ukopnih mjesta od kojih se moglo obraditi 149, a koja su sadržavala 178 jedinki. Spol se mogao utvrditi sa sigurnošću na 104 jedinke i to 59 muškaraca i 45 žena. Uz to je pronađeno i 39 djece. Prosječna doživljena dob muškaraca bila je 37.50, žena 32.50, a djece 4.50 godina. Prosječna doživljena dob se razlikovala među lokalitetima, ali nije bilo statistički značajne razlike među spolovima. Analizom utvrđeni najčešći patološki nalazi bili su osteoartritis (50), Schmorlovi defekti (37), periostitis (27), cribra orbitalia (25), te prijelomi (17). Utvrđena je povezanost osteoartritisa i dobi te osteoartritisa i prijeloma dok su osobe koje su imale znakove cribrae orbitaliae živjele dulje od onih koji nisu, iako razlika nije statistički značajna. Učestalosti osteoartritisa i prijeloma su bile statistički značajno veće kod muškaraca nego kod žena. Prosječna visina muškaraca bila je 172.88 cm, a žena 162.36 cm. Razlika među spolovima bila je statistički značajna. Iako postoje manje razlike i odstupanja u odnosu na prethodno obrađene lokalitete nije pronađena značajnija razlika među njima

Antropološka analiza ranosrednjovjekovne populacije iz južne Hrvatske

U radu su prikazani rezultati antropološke analize osteološkog materijala s četiri lokaliteta s područja južne Hrvatske, a koji su prema arheološkim nalazima datirani u rani srednji vijek. Ukupno je pronađeno 155 ukopnih mjesta od kojih se moglo obraditi 149, a koja su sadržavala 178 jedinki. Spol se mogao utvrditi sa sigurnošću na 104 jedinke i to 59 muškaraca i 45 žena. Uz to je pronađeno i 39 djece. Prosječna doživljena dob muškaraca bila je 37.50, žena 32.50, a djece 4.50 godina. Prosječna doživljena dob se razlikovala među lokalitetima, ali nije bilo statistički značajne razlike među spolovima. Analizom utvrđeni najčešći patološki nalazi bili su osteoartritis (50), Schmorlovi defekti (37), periostitis (27), cribra orbitalia (25), te prijelomi (17). Utvrđena je povezanost osteoartritisa i dobi te osteoartritisa i prijeloma dok su osobe koje su imale znakove cribrae orbitaliae živjele dulje od onih koji nisu, iako razlika nije statistički značajna. Učestalosti osteoartritisa i prijeloma su bile statistički značajno veće kod muškaraca nego kod žena. Prosječna visina muškaraca bila je 172.88 cm, a žena 162.36 cm. Razlika među spolovima bila je statistički značajna. Iako postoje manje razlike i odstupanja u odnosu na prethodno obrađene lokalitete nije pronađena značajnija razlika među njima

Toplotni udar radnika na autocesti

Toplotni udar je stanje koje nastaje zbog prekomjernog izlaganja suncu i velike vlažnosti zraka, uz neadekvatnu zaštitu tijela te nedovoljnu konzumaciju tekućine. Takvog stanja nisu pošteđeni ni radnici koji svoje radno vrijeme provode u navedenim uvjetima. U ovom se radu opisuje slučaj tridesetsedmogodišnjeg radnika na Dalmatini (autocesti) kojem je za vrijeme posla pozlilo te je odveden na Hitnu pomoć KBC-a Split gdje je, usprkos odgovarajućoj liječničkoj intervenciji, nakon nekog vremena preminuo. Simptomi s kojima je doveden podudaraju se sa simptomatologijom toplotnog udara: vrtoglavicom, općim lošim stanjem, nesvjesticom koja progredira do kome, povišenom temperaturom i ukočenim vratom. Obdukcijski nalazi su, u ovakvim slučajevima, nespecifirani i izolirani i ne omogućavaju postavljanje dijagnoze uzroka smrti od toplotnog udara. Zbog toga je od neobične važnosti dobro i potpuno poznavanje okolnosti slučaja. Direktno izlaganje suncu treba izbjegavati u određenim vremenskim razdobljima. Ukoliko se izlaganje ovakvim uvjetima ne može izbjeći, potrebno je primijeniti odgovarajuću zaštitu