22 research outputs found
Prevalencija i naÄini detekcije fibrilacije atrija u bolesnika hospitaliziranih zbog ishemijskoga moždanog udara i njezin utjecaj na kliniÄke ishode
SUMMARY:
Background: Atrial fibrillation (AF) is one of the preventable risk factors for embolic ischemic stroke. The high prevalence and the possibility of stroke prevention suggest the need for effective screening for AF. The aim of this study was to assess the prevalence of and methods for diagnosing AF in patients with ischemic stroke, compare their clinical characteristics, and subsequently outcomes in the AF and non-AF group.
Patients and Methods: This was a retrospective observational study. Medical history of patients with ischemic stroke in 2019 was collected and analyzed.
Results: Out of the total number of the patients with ischemic stroke, 39% had AF, which was newly discovered in 50.3% of all patients with AF. Almost three-quarters (73%) of patients with known AF in their medical history were not receiving adequate anticoagulation therapy. Most of the patients with newly discovered AF (87%) were diagnosed using a standard 12-lead ECG, while the rest was diagnosed using 24-hour Holter monitoring (12.5%). AF was associated with mortality as well as with a higher CHA2DS2-VASc score.
Conclusion: As many as half of patients with AF in our cohort were diagnosed with AF only after suffering a stroke. In addition, most of the previously diagnosed patients with AF were not receiving adequate anticoagulation therapy. Outcomes were worse in patients with stroke who had concomitant AF, especially those with higher CHA2DS2-VASc scores. Therefore, more frequent screening of patients is encouraged, with continuous monitoring as an ideal solution.Fibrilacija atrija (FA) jedan je od Äimbenika rizika za ishemijski moždani udar (MU) koji je
moguÄe prevenirati. Visoka prevalencija te moguÄnost prevencije upuÄuju na potrebu za uÄinkovitim
naÄinom detekcije FA-a. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti prevalenciju i naÄin dijagnoze FA-a u
bolesnika s ishemijskim MU te usporediti njihova kliniÄka obilježja i ishode u skupini s FA i bez nje.
Metode: Ovo je bila retrospektivno opservacijsko istraživanje. Prikupljene su i analizirane povijesti
bolesti ispitanika s ishemijskim MU u 2019. godini. Rezultati: MeÄu svim ispitanicima njih 39 % imalo
je FA, dok je 50,3 % ispitanika s FA-om otkriveno tek nakon ishemijskoga MU-a. Gotovo tri Äetvrtine
(73 %) bolesnika s anamnestiÄkim podatkom o FA-u nije bilo adekvatno antikoagulirano. VeÄina novootkrivenih
FA (87 %) bila je detektirana standardnim 12-kanalnim EKG-om, dok je ostatak detektiran
24-satnim snimanjem EKG-a (12,5 %). FA je bila statistiÄki znaÄajno povezana sa smrtnim ishodom,
kao i s viÅ”im vrijednostima na CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu. ZakljuÄak: Äak polovica ispitanika s
FA-om dijagnosticirana je tek nakon ishemijskoga MU-a. VeÄina ispitanika s veÄ poznatom FA nije bila
adekvatno antikoagulirana. Ishodi su loÅ”iji u bolesnika s prateÄom FA, posebice u onih s viÅ”im rezultatima
na CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu. Stoga treba poticati ÄeÅ”Äi probir bolesnika s kontinuiranim
monitoriranjem kao idealnom opcijom
Anticonvulsant induced metabolic disorder - case report
Osteomalacija je metaboliÄka bolest odraslih kod koje je poremeÄena mineralizacija organskog matriksa kosti. Vezana je uz razliÄite poremeÄaje metabolizma vitamina D, a može se javiti i kod primjene antikonvulzivnih lijekova. Antikonvulzivi ubrzavaju katabolizam vitamina D induciranjem mikrosomskih enzima jetre, smanjuju bubrežnu hidroksilaciju vitamina D, imaju direktan uÄinak na gastrointestinalnu apsorpciju kalcija i s tim na remodelaciju kosti neovisnu o metabolizmu vitamina D. U radu je prikazana bolesnica u koje je dugotrajna politerapija antikonvulzivima prouzroÄila osteomalaciju i nepokretnost. Ova nuspojava poznata je u kliniÄkoj praksi viÅ”e od trideset godine, ali nema jasnih smjernica za praÄenje osteomalacije kao i za primjenu vitamina D i kalcija u bolesnika lijeÄenih antikonvulzivnom terapijom.Osteomalacia, metabolic bone disease in the adults, is disorder in which mineralization of the organic matrix of the skeleton is defective. This disorder is caused by a number of different conditions associated with alterations of vitamin D metabolism. Anticonvulsant therapy can also cause the development of osteomalacia due to alteration of vitamin D metabolism inducing hepatic mycrosomal enzymes, inhibiting 25-hydroxilation of vitamin D. They also inhibit intestinal calcium transport and bone mineral mobilization, independent of effects on vitamin D metabolism. This paper presents a patient who was unable to walk due to anticonvulsants induced osteomalacia. Anticonvulsant use has been implicated as a cause of bone disease for more than 30 years but there is no official recommendation for calcium and vitamin D therapy in anticonvulsant treated individuals
Kompletni atrioventrikulski blok i asistolija tijekom epileptiÄkog napadaja: prikaz sluÄaja
Cardiac arrhythmias during or after epileptic seizures are one of the possible pathomechanisms of sudden unexpected death in epilepsy. These arrhythmogenic epilepsies are most commonly associated with sinus tachycardia, but atrioventricular block and asystole can also be seen. Although a rare occurrence, these arrhythmias can lead to significant morbidity and mortality, but also can be potentially preventable with pacemaker implantation. Here we describe a patient with recurrent epileptic seizures, diagnosed with ictal third-degree atrioventricular block and asystole during seizure, which required a permanent cardiac pacemaker.SrÄane aritmije tijekom ili nakon epileptiÄkih napadaja jedan su od moguÄih patomehanizama neoÄekivane smrti u bolesnika s epilepsijom. Ove aritmogene epilepsije najÄeÅ”Äe su povezane sa sinus tahikardijom, ali se mogu uoÄiti i atrioventrikulski blok i asistolija. Iako se rijetko pojavljuju, ove aritmije mogu dovesti do znaÄajnog pobola i smrtnosti, ali se takoÄer
mogu prevenirati ugradnjom srÄanog stimulatora. Ovdje opisujemo bolesnika s ponavljajuÄim epileptiÄkim napadajima i dijagnosticiranim atrioventrikulskim blokom treÄeg stupnja i asistolijom tijekom napadaja kojemu je bilo potrebno ugraditi trajni srÄani stimulator
A STUDY INVESTIGATING THE FACTORS OF INTERNET ADDICTION
Istražene su karakteristike koriÅ”tenja interneta meÄu uÄenicima osmih razreda osnovnih Å”kola na podruÄju Bjelovarsko-bilogorske županije. Cilj rada bio je utvrditi postojanje razlika izmeÄu spolova kao i u odnosu na neka sociodemografska obilježja ispitanika te otkriti prediktore koji mogu dovesti do ovisnosti o tom mediju. U istraživanju je sudjelovalo 437 uÄenika prosjeÄne dobi 13,8 godina. Provedena je logistiÄka regresijska analiza kako bi se utvrdio samostalni doprinos pojedinih Äimbenika rizika za razvoj ovisnosti o internetu. Kao znaÄajni Äimbenici utvrÄeni su smjeÅ”taj kompjutera u sobi uÄenika (poveÄava rizik za 2,8 puta), koriÅ”tenje interneta od strane roditelja (poveÄava rizik za 1,9 puta), znanje roditelja o sadržajima koje njihova djeca gledaju (smanjuje Å”ansu za pretjeranim koriÅ”tenjem interneta za 93 %), zadovoljstvo uÄenika Å”kolom (jako zadovoljni uÄenici imaju 68
% manju Å”ansu), te znanje roditelja o tome koje stranice djeca gledaju (smanjuje Å”ansu za 53 %). UtvrÄeno je da se kod viÅ”e od polovice ispitanika kompjuter nalazi u njihovoj sobi, a razlika po spolu nije statistiÄki znaÄajna. Djevojkama roditelji znatno ÄeÅ”Äe ugraÄuju zaÅ”titu od neželjenih sadržaja, uz dopuÅ”tenje pristupa internetu. Svi ispitanici najÄeÅ”Äe koriste internet za druÅ”tvene mreže i sluÅ”anje i presnimavanje fi lmova i glazbe, dok mladiÄi uz to neÅ”to ÄeÅ”Äe igraju igrice. Nisu naÄene razlike izmeÄu sela i grada u pogledu usporeÄivanih parametara. Preventivne mjere za sprjeÄavanja nastanka internetske ovisnosti trebalo bi usmjeriti prema prediktorima koji su utvrÄeni kao znaÄajni u nastanku internetske ovisnosti.The aim of the study was to explore the characteristics of Internet use among elementary school eighth-graders in the Bjelovar-Bilogora County, to evaluate gender and sociodemographic differences, and to examine predictors for Internet addiction. The study included 437 (female 51%) eighth-graders, mean age 13.8Ā±0.5 years. An anonymous questionnaire was used to measure the participantsā Internet use, the functions for which they used Internet, their parentsā attitude towards the childās Internet use, and their signs of Internet addiction. Logistic regression was conducted to evaluate predictors for Internet addiction. The majority of children (71.5%) reported using Internet every day. Considering important risk factors of Internet addiction development, we found that 32% of children almost always stayed on-line longer than intended, 13% of boys and 4% of girls almost always neglected chores to spend more time on-line and 51.7% of children thought their life would be boring and uninteresting without the Internet. There was no signifi cant difference between urban and rural students. In terms of the function for which they used the Internet, they were mostly engaged in on-line community/chat websites (70%), to listen to music and watch movies (81%), and boys in gaming websites. Most of the students (43.4%) spent 1-2 hours daily on-line, 26.2% of students spent 3-4 hours on-line, and 9% spent more than 5 hours daily on-line. In conclusion, more public health preventive measures should be conducted to raise public awareness and concern about the negative effect of Internet use and Internet addiction, especially in the young population
Sedentary lifestyle and headaches in schoolchildren
Cilj rada je upozoriti na uÄestalost sjedilaÄkog ponaÅ”anja, odnosno nedovoljne tjelesne aktivnosti Å”kolske djece te na povezanostnavike predugog sjedenja i pojave glavobolja. Služili smo se hrvatskom bazom podataka meÄunarodnog istraživanja Health Behaviourof School-aged Children, 2013./2014. gdine. Za potrebe ovog rada primijenili smo pitanja koja opisuju sjedilaÄko ponaÅ”anje iglavobolje. StatistiÄka obrada je obavljena pomoÄu IBM SPSS Statistics 24,0 statistiÄkog programa. Za uzorak je uzet 5741 uÄenik(49,8% Ž, 50,2% M) 5. i 7. razreda osnovne Å”kole te 1. razreda srednje Å”kole (11, 13 i 15 godina), s podjednakom dobnom raspodjelom.Odaziv je bio 85,9%. Svaki dan je tjelesno aktivno 25,3% ispitanika. Dva sata slobodnog vremena uz ekrane dnevno provodi 23,9%ispitanika. Petina ispitanika odgovara kako igra igrice oko Ā½ sata na dan. Djeca koja su tjelesno aktivnija imaju manje glavobolje(OR 0,0905, p<0,001). ViÅ”e vremena provedenog uz ekrane povezano je s ÄeÅ”Äim glavoboljama (OR 1,082, p<0,003), a duže igranjeigrica je povezano sa manje glavobolja (OR=0,890, p<0,001). Analizom upuÄujemo na povezanost sjedilaÄko ponaÅ”anja i pojavuglavobolja, tako da su tjelesna aktivnost i igranje igrica zaÅ”titni Äimbenik, a vrijeme provedeno uz ekrane riziÄan.The aim of this paper is to show the prevalence of sedentary lifestyle, i.e. insufficient physical activity in schoolchildren, and theassociationof sedentary lifestyle and headache. We used Croatian database of the international research on Health Behaviour ofSchool-aged Children, 2013/2014. For the purpose of this paper, we used questions that describe sedentary lifestyle and headaches.Statistical processing was done using IBM SPSS Statistics 24.0 statistical program. The sample included 5741 students (49.8% F and50.2% M), primary school 5th and 7th grades and secondary school 1st grade (age 11, 13 and 15 years, respectively), with an equaldistribution. The response rate was 85.9%. Study results showed that 25.3% of students practiced daily physical activity. Spendingtwo hours of free time in front of screens daily was reported by 23.9% of respondents. One-fifth of the students answered that theyplayed games for about half an hour a day. Children who were more physically active had less headaches (OR 0.0905, p<0.001).More time spent in front of a screen was associated with more frequent headaches (OR 1.082, p<0.003), and playing games longerwas associated with less headaches (OR 0.890, p<0.001). Analyzing the relationship between sedentary lifestyle and headachesindicatedphysical activity and playing games as a protective factor, whereas the time spent in front of a screen was a risk facto