A Relative Unit Labor Cost: Case of Accession Countries

In this paper, framework of the relative labor cost has been used in order to analyze relative competitiveness of the economic agents in the Croatia and five accession countries. Therefore, unit labor costs have been calculated for the Croatia, Czech Republic, Hungary, Poland, Slovakia and Slovenia. All of the analyzed countries are transition countries, on the similar level of GDP per capita, and are or will be in the near future EU members. Therefore, it is more than obvious that all of the analyzed countries will be direct competitors in the common European markets. Our findings suggest that relative unit costs (competitiveness) of Croatia vis a vis analyzed countries increased since 1996.competitiveness, relative unit labor costs, productivity, wages, employment

GENDER DIFFERENCES IN ADVERTISING - MISUSE OF WOMEN

Advertisements are absolutely everywhere. They do exist in a huge quantity everywhere around us and many people do not notice them at all. Mut, It is very imortant to research them because they are very indicative and they represent, in a way, system in which we live. They have and influence on the construction of our identities but also on the notion of social roles and on the difference between women and men. In this context, it is interesting to watch advertisements in terms of gender stereotypes as well as the use of women\u27s bodies in the advertising industry. The aim of the analysis of advertising content to determine the extent to which a woman\u27s body used in advertising but also the violation of a law on gender equality in advertising content

GLOBALNA KRIZA, OPORAVAK I SVIJET KOJI SE MIJENJA

The global economic crisis that lasted mostly during the years 2008 and 2009 has been the worst since the Great depression. Although statisti-cally the crisis seems to be over in most regions, the way to recovery rea-ching the pre-crisis levels will be long, painful and uncertain. It has to be pointed out that in some countries around the globe not even by the year 2010 the crisis was not over. On the overall the rebound had been weak and globally uneven. There seems to be under way a strong shift of economic activities towards Asian countries. This is more than evident in the case of China and India. In order to evaluate the process of global development well, an under-standing of this process prior to the crisis, the sources of the crisis, the effects of the crisis and the recovery path should be analyzed. In this paper the focus is on some of those issues.In the fi rst chapter of the paper the global situation prior to the crisis and the effects of the crisis since its outbreak are examined. The scope are the main regions of the world and signifi cant countries underlining the dif-ferences in development approaches, main factors of growth and the broad levels of global linkages facing them. The following chapter focuses on the aspects and implicit polarization outcomes. In a world in which inequalities of income distribution and poverty are as it seems on the rise and have been aggravated by the crisis, invite for the reexamination of the basic theories at hand. This is being presented it the third chapter. The theories and espe-cially the neo-liberal approach are being confronted by the facts offered by economic reality. The concluding remarks of the last chapter of the paper provide further questions on global federalism, the constraints and possibi-lities under the implicit assumption that they might develop without drastic confrontations and radical nationalistic outbursts.Globalna ekonomska kriza koja je bila očitija tijekom godine 2008. i godine 2009. bila je najteža od Velike svjetske krize. Iako statistički izgleda da je najteže razdoblje krize prošlo, put oporavka iz krize na razine iz predkriznih vremena po svemu sudeći biti će dugotrajan, bolan i neizvjestan. Pri tome valja istaknuti da neke države svijeta nisu izašle iz krize niti u godini 2010. Promatrano u cjelini dosadašnji globalni oporavak bio je slab i neujednačen. Diferencijacija globalnog ekonomskog rasta ukazuje da se odvija snažan pomak gospodarskih aktivnosti u pravcu zemalja Azije. To je najočitije kada se promatraju države poput Kine i Indije.Da bi se donio sud o procesu globalnog razvitka, potrebno je razumjeti procese razvitka u razdoblju prije krize, utvrditi bitna izvorišta krize kao i procijeniti učinke krize te razmotriti mjere izlaska iz krize. Ovaj rad usredotočio se je na neka od ovih pitanja. U prvom se dijelu rada razmatraju prilike prije izbijanja krize kao i učinci krize po njenom izbijanju. Promatraju se glavne ekonomske regije svijeta kao i ključne države sa ciljem da se ukaže na razlike u pristupu razvitku, na glavne čimbenike rasta i bitne razine globalnih odnosa koji su uspostavljeni. U drugom poglavlju rada se razmatra pojavu globalne polarizacije i njene učinke. U svijetu u kojem dohodovne nejednakosti i siromaštvo čine konstantu, s pojavom krize i njenim posljedicama ove su se najednakosti samo pogoršale. Takvo je stanje izazov za preispitivanje prevladavajućih razvojnih teorija, o čemu se razmatra u trećem dijelu rada. U tom se dijelu neo-liberalna teorija sučeljava sa činjenicama iz ekonomske stvarnosti te se ukazuje na potrebu i načine revizije takvog pristupa. Zaključni dio razmatra neke ideje s pogledom unaprijed u kojem se traži drugačiji pristup razvojnoj teoriji kao i jasniji odnos države odnosno nacije u njenom širem okruženju. Moguće rješenje vidi se u globalnom federalizmu u svjetlu ograničenja i mogućnosti koje se mogu pojaviti na tom putu, a da se pri tom izbjegnu drastične konfrontacije i radikalne nacionalističke tendencije

RELATIVNI JEDINIČNI TROŠKOVI RADA: SLUČAJ NOVOPRIDRUŽENIH ZEMALJA

In this paper, framework of the relative unit labor cost has been used in order to analyze relative competitiveness of the economic agents in Croatia and five new member countries. Unit labor costs have been calculated for Croatia, Czech Republic, Hungary, Poland, Slovakia and Slovenia. The cointegration tests and VAR methodology was used in order to estimate importance of relative unit labor costs vis-à-vis accession countries on industrial production in Croatia. Our findings suggest that relative unit labor costs (RULC-competitiveness) increased quite modestly (within the margin of error) during the observed period and that movements of RULC can explain short run movements in industrial production of Croatia.Konkurentnost Hrvatske i pet novopridruženih članica EU analizirana je u ovome radu u okviru teorije relativnih jediničnih troškova rada. Jedinični troškovi rada izračunani su za Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Testovi kointegracije i VAR metodologija je primijenjena u procjenjivanju utjecaja relativnih jediničnih troškova rada na industrijsku proizvodnju. Rezultati naših istraživanja su ukazali na činjenicu da su relativni jedinični troškovi rada (konkurentnost) neznatno porasli tijekom promatranog razdoblja i da njihovo kretanje može objasniti kratkoročna kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj

QUO VADIS CROATIA - Neke karakteristike momenta razvoja u svijetlu turbulentnih događanja u zemlji i svijetu - Kako dalje? - Hrvatska na putu u Europsku uniju -

Hrvatska je u predtranzicijskom razdoblju imala jedno od najrazvijenijih gospodarstava. U tranzicijskom razdoblju njen sporiji razvoj u odnosu na većinu ostalih tranzicijskih zemalja posljedica je rata i atipičnog modela privređivanja. Atipični model privređivanja stvorio je makroekonomsko okruženje u kojem su domaći proizvodi izgubili, ili nisu mogli steći konkurentsku prednost. Jeftinija strana roba i jeftini strani krediti rezultirali su većom potrošnjom od proizvodnje, što je Hrvatsku dovelo u položaj visoko zadužene zemlje. Visoki vanjski dug je glavna prepreka daljnjem razvoju Hrvatske. Rješavanje te prepreke nalazi se u usklađivanju makroekonomske politike s industrijskom politikom i politikom ravnomjernog regionalnog razvoja. Ove politike trebaju stvoriti uvjete u kojima će se isplatiti raditi, proizvoditi i izvoziti. Uvjeti koji potiču masovno poduzetništvo, kao temelj tržišne ekonomije, uz obrazovanje za nove tehnologije i očuvanje okoliša uvjeti su za dugoročni gospodarski rast i društveni razvoj Hrvatske