CRIMINAL LAW PROTECTION OF INTELLECTUAL PROPERTY RIGHTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Among the key obligations that must be fulfilled by the world states that aspire to become members of the World Trade Organization is to provide the holders of subjective intellectual property rights with an adequate form of judicial protection. With criminal offenses in the field of protection of intellectual property rights, criminal law protects both moral and property rights of authors and performers, rights of producers of sound recordings and rights related to radio broadcasts, ie rights of authorized distributors of encrypted satellite signals. The incriminations are also in line with the provisions of domestic law, primarily withthe law on copyright and related rights in Bosnia and Herzegovina. The object of protection in these criminal offenses are copyright and other related rights from the power of intellectual property. The aim of the paper is to consider the incriminations in the positive legal regulations in Bosnia and Herzegovina that protect these rights

Andragogical work of Cyril and Method

U članku su rasvetljeni andragoški aspekti rada Ćirila i Metodija i analizirane okolnosti i načini širenja slovenskog pisma. Takođe, predstavljena je prosvetiteljska delatnost Ćirila i Metodija i njen značaj za razvoj slovenske pismenosti.The article sheds light on andragogical aspects of Cyril and Method's work and analyzes circumstances and ways in which the Slav alphabet was spread. It also presents the educational work of Cyril and Method and its importance for the development of literacy among Slavs

Reputation of educational-pedagogical professions

Namera ovog rada je da ispita, kritički sagleda i interpretira odgovore ispitanika na jedno važno i složeno pitanje - šta misle o ugledu vaspitno-obrazovnih profesija. Dakle, cilj je bio da se utvrdi ugled vaspitno-obrazovnih profesija pa je sagledan i analiziran u istorijskoj i savremenoj perspektivi. U empirijskom istraživanju, korišćenjem deskriptivne metode, a u okviru nje tehnikom anketiranja i skaliranja, na prigodnom uzorku, došlo se do rezultata koji ukazuju na nizak ugled svih istraživanih vaspitno-obrazovnih profesija, izuzev profesije profesora univerziteta. Dobijeni nalazi verovatno mogu imati negativne implikacije na kvalitet aktuelnog i budućeg vaspitno-obrazovnog rada, a što se već ispoljava kroz izraženo nasilje nad nastavnim kadrovima, lošu selekciju nastavnog podmlatka, feminizaciju vaspitno-obrazovnih profesija, kao i lošu finansijsku situaciju prosvetara. Na osnovu analize istraživačkih rezultata i njihovih međusobnih odnosa, došli smo do zaključka da će se ovakav trend 'nezavidnog ugleda' vaspitno-obrazovnih profesija neumitno nastaviti, što predstavlja izazov, ne samo za dotične profesije, već i za društvo u celini.The intention of this paper is to study, critically observe and interpret replies of the interviewees on one crucial question - what is their opinion about the reputation of educational/pedagogical professions. So the aim was to observe analyse and determine the reputation of pedagogical-educational professions. Reputation of educational-pedagogical profession was seen and analysed in historical and contemporary perspective. The empirical research, using descriptive methods and within them techniques of questionnaires and scales at the suitable sample, there were the given results which show low reputation of educational-pedagogical professions, and the only one exception is the university professor profession. Given analyses can possibly have negative implications on the quality of actual and future pedagogical-educational work, and this is seen through violence on teachers, bad selection of young teachers, feminisation of pedagogical-educational profession, as well as bad financial situation of teachers. Based on the analysis of the researched results and their mutual relations we came to the conclusion that this trend of 'bad reputation' of pedagogical-educational profession is going to be continued, and this is challenge, not only for those professions but also for the society in general

Employee's education in context of locus control perception of employee's position in organization

U radu se na osnovu rezultata empirijskog istraživanja ukazuje na značaj percepcije lokusa kontrole sopstvenog položaja zaposlenog u organizaciji za andragošku teoriju i praksu. Navedena pojava, u zavisnosti od percepcije, deluje kao motivator ili barijera obrazovanju zaposlenih, uslovljavajući intenzitet, vrstu i obim obrazovnih aktivnosti zaposlenih. .This paper, based on empirical research results, tries to indicate on importance of control locus perception of employee's position in organization for andragogical theory and practice. These phenomenon, depending of perception, act as a motivator or obstacle of employee's education, stipulate intensity, category and extent of employee's educational activity.

European education policy and management of adult education system

U naukama o vaspitanju, teme istraživanja obrazovne politike, dugo su na srpskoj obrazovnoj sceni zaobilažene, kao oblast koja je pod isključivom nadležnošću jedne partije i jedne ideologije. Sa društvenim pluralizmom, razvija se potreba za promišljanjem alternativnih obrazovnih politika, a u obrazovanju odraslih se javljaju ideje, koncepcije i politike koje u svom dinamičnom dijalektičkom kretanju pokušavaju da daju odgovore na promenljiva društvena, demografska, bezbedonosna, ekonomska pitanja. Sveprisutni pokret globalizacije je postao realnost u privrednom i kulturnom životu nacionalnih država koje u tom procesu sve više gube suverenitet, sa neizvesnom vizijom budućnosti, kao arene u kojoj pobeĎuju i opstaju najjači i najkompetentniji. Paralelno, a često i isprepleteno sa procesom globalizacije, dešava se i proces evropeizacije, kao posledica stvaranja Evropske unije, tvorevine koja je više od meĎunarodne organizacije, a manje od jedinstvene države i koja u istoriji nema adekvatni pandan. Ovaj proces je vrlo zanimljiv i za naučnu zajednicu u Srbiji, s obzirom na to da Srbija ima ambiciju da postane trideseta zemlja u ovoj Uniji. Ono što je zanimljivo u odnosu Evropske unije kao supranacionalne zajednice i nacionalnih država koje je sačinjavaju je priroda, oblik i intenzitet uticaja, koji dolaze od strane EU, ali i povratni uticaji koje zemlje ostvaruju na ovu zajednicu. Za razliku od drugih politika kao što su odbrambena i ekonomska, u kojima EU ima zvanično pravo da interveniše i da je kreira, obrazovanje je zvanično „nacionalna stvar“, u okviru koje države imaju apsolutni suverenitet. Ova činjenica se nalazi u osnovi naučnog izazova koji smo postavili sebi, a to je pokušaj da odgovorimo na pitanja vezana za mehanizme, načine i intenzitet uticaja evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima odrazovanja odraslih. Kako bi pokušali da odgovorimo na ovo pitanje, u teorijskom delu rada smo se bavili fenomenima politike, kao generičkim pojmom iz kojega izvodimo pojam politike obrazovanja odraslih, a posebnu pažnju smo posvetili fenomenu upravljanja sistemom obrazovanja odraslih, kao ishodišta u kojem se operacionalizuje politika obrazovanja odraslih. U metodološkom pogledu, koristili smo istorijsku, deskriptivnu, komparativnu i hermeneutičku motodu, kako bi opisali fenomene koji nas interesuju, predstavili ih u njihovoj razvojnoj dimenziji, uporedili ih i objasnili, odnosno dali njihovo tumačenje. U radu smo koristili analizu dokumentacije kao alat za prikupljanje podataka, ali i različita tumačenja pojava koje su u fokusu našeg istraživanja. Kako bi transcendentirali pojavnoretorički nivo politika obrazovanja odraslih, poslužili smo se tehnikom intervjuisanja, kroz koju smo došli do mišljenja stručnjaka iz oblasti politika obrazovanja odraslih o evropskoj politici obrazovanja odraslih, nacionalnim politikama obrazovanja odraslih zemalja na osnovu kojih smo pokušali da utvrdimo evropski uticaj, kao i mehanizmima pomenutog uticaja. Kako bi realizovali cilj istraživanja, opisali smo nastanak EU i evropskih politika obrazovanja odraslih, koristeći istorijsku perspektivu, ali i aktuelne trendove, ciljeve i mehanizme ovih politika. Dominantna koncepcija je koncepcija celoživotnog učenja, a obrazovni ciljevi EU su u najvećoj meri vezani za ekonomske dimenzije EU, i u manjoj meri za graĎanske dimenzije, a u još manjoj za lični razvoj graĎana. U pokušaju da utvrdimo uticaj evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, analizirali smo sisteme obrazovanja tri evropske zemlje: Kraljevine Danske, Republike Slovenije i Republike Srbije, od kojih su prve dve članovi EU, a treća kandidat za članstvo. U analizi sva tri nacionalna sistema obrazovanja odraslih, utvrdili smo naglašenu konvergenciju evropskih politika obrazovanja odraslih sa nacionalnim politikama obrazovanja odraslih u sve tri analizirane zemlje. Što se tiče mehanizama uticaja putem kojih evropska politika obrazovanja odraslih utiče na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, utvrdili smo više mehanizama uticaja, kojima je uglavnom zajednička finansijska dimenzija, kroz koju se manifestuju i prelamaju uticaji evropskih programa (projekata) i uticaji istraživanja obrazovanja i učenja odraslih. Utvrdili smo da se kao intervenišuće varijable u uticajima evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih javljaju dužina članstva zemlje u EU, a naročito nacionalna tradicija obrazovanja odraslih

Education as a value in school culture

Vrednosti se nalaze u osnovi svake delatnosti, pa i obrazovne. Obrazovanje je od svog nastanka promovisalo različite vrednosti, a u isto vreme se, samo po sebi, smatralo vrednošću, što je i preduslov vršenja društvene funkcije obrazovanja. U krizi savremene civilizacije, od esencijalne važnosti je da škola kao vaspitno-obrazovna institucija i nastavnici kao njeni eksponenti sopstvenim primerom nedvosmisleno demonstriraju da obrazovanje doživljavaju kao vrednost, ne samo deklarativno, već i u svojim profesionalnim aktivnostima. Cilj istraživanja čije rezultate prezentujemo u ovom radu bio je da ispitamo i sagledamo nastavničku percepciju obrazovanja kao vrednosti u kulturi škole. Rezultati su ukazali na to da se obrazovanje (sagledavano preko percepcije obrazovanja kao mehanizma promocije zaposlenog u organizaciji i preko percepcije mera i postupaka u organizaciji koji za cilj imaju facilitaciju obrazovanja zaposlenih) ne smatra organizacionom vrednošću u kulturama škola koje smo ispitivali.Cennosti ležat v osnove lûboj deâtel'nosti, v tom čisle i obrazovatel'noj. S momenta svoego sozdaniâ obrazovanie populârizirovalo raznye cennosti, i v to že vremâ samo po sebe ono sčitalos' cennost'û i neobhodimym usloviem dlâ vypolneniâ social'noj funkcii obrazovaniâ. V usloviâh krizisa sovremennoj civilizacii pervostepennoe značenie imeet škola kak vospitatel'no-obrazovatel'noe zavedenie i učitelâ, kak ego predstaviteli, kotorye ličnym primerom demonstriruût svoi vospriâtiâ obrazovaniâ kak cennosti, i ne tol'ko deklarativno, no i v svoej professional'noj deâtel'nosti. Cel'û issledovaniâ, rezul'taty kotorogo predstavleny v dannoj stat'e, bylo izučenie vospriâtiâ obrazovaniâ kak cennosti v kul'ture školy. Rezul'taty pokazali, čto obrazovanie (rassmatrivaemoe čerez vospriâtie obrazovaniâ kak mehanizma prodviženiâ rabotnika v organizacii i čerez vospriâtie mer i procedur v organizacii, napravlennyh na sodejstvie v obrazovanii rabotnikov) ne sčitaetsâ organizacionnoj cennost'û v kul'ture issleduemyh škol.All activities, including education, are underpinned by values. Since its beginnings, education has promoted various values, and at the same time was itself perceived as a value, which is a prerequisite for performing its social function. The crisis of contemporary civilization makes it essentially important for school as an educational institution, and for teachers as its key actors, to demonstrate unequivocally by personal example that they perceive education as a value, not only declaratively but also through their professional activities. The current study aimed to explore teachers' perceptions of education as a value in school culture, specifically, their perceptions of education as a mechanism for promoting employees within an organization and their perceptions of measures and procedures in the organization aimed at facilitating employees' education. Our findings suggest that education is not regarded as an organizational value within the culture of the schools included in our stud

Information and communication technology (ICT) and educational management

Ovim radom pokušavamo da sagledamo međuodnos dva fenomena -informaciono- komunikacionih tehnologija (IKT) i menadžmenta u obrazovanju. IKT se u radu posmatra i kao sredstvo kojim se može unaprediti upravljačka delatnost, ali i kao sadržaj (predmet) obrazovne delatnosti, dok se upravljanje obrazovanjem razmatra na tri nivoa, sistemskom, institucionalnom i programskom. U radu smo identifikovali brojne uloge i funkcije koje IKT može nositi u upravljanju obrazovnom delatnošću, dok se kao obrazovni sadržaj javlja na svim nivoima, ali prvenstveno kao konstituent moderne koncepcije pismenosti, odnosno ključnih kompetencija. Posebna pažnja je posvećena potencijalnim rizicima koje IKT nosi u kontekstu upravljanja obrazovanjem, ali i mogućim benefitima, koji su akcentovani navedenim primerima dobre prakse. S obzirom na to da IKT menja način upravljanja obrazovanjem na svim nivoima (od sistemskog do didaktičkog), implementacijom tehnologija se mora upravljati obazrivo, uz uvažavanje holističkog, integrativnog pristupa, ali i osobenosti obrazovanja kao specifične delatnosti kojom se u društvu zadovoljavaju brojne potrebe i dostižu različiti ciljevi.This paper is on the attempt of observing the inter-relation between the two phenomena - information-communication technology (ICT) and educational management. ICT is seen in the paper as means which can improve the management work as well as the contents (subject) of the edauitonal work, whereas educational management is observed in three levels: systematical, institutional and programmed. We have identified many roles and functions which ICT can bear in management of educational work, and the educational contents can appear at all levels, but first of all as a constituent of modern literacy concept, i.e. key competences. Special attention was paid to potential risks which ICT carries in the context of educational management and possible risks which ICT carries in the context of educational management, and possible benefits which are stressed by the stated examples of the good praxis. Considering the fact that ICT changes the way of educational management at all levels (from the systematic one to the didactical one), technology implementation must be managed cautiously, considering holistic, integrative approach, but as well some particularities of education as specific area which serves for special needs and achieving different results

In service in educational policy of Serbia

Na deklarativnom nivou stručno usavršavanje nastavnika je kamen temeljac sveobuhvatne obrazovne politike Republike Srbije, bez kojeg se ne može zamisliti sprovođenje nijedne od pojedinačnih obrazovnih politika (kao što su npr. politika inkluzivnog obrazovanja, obrazovanja odraslih i sl.). INSET-om, kao prioritetnim područjem, bavila se država kroz intenzivnu zakonodavnu aktivnost tokom proteklih dvanaest godina. Te promene nisu bile konzistentne i nisu se uvek kretale u istom pravcu. Kao posledica takvih lutanja javila se potreba za istraživanjem koje bi se bavilo stepenom sprovođenja (realizacije) formulisane obrazovne politike stručnog usavršavanja nastavnika. Ova obrazovna politika predviđa obaveznost stručnog usavršavanja nastavnika pod pretnjom gubitka nastavničke licence, nudi mogućnost napredovanja nastavnika u profesiji, određuje jedinicu lokalne samouprave kao instancu odgovornu za finansiranje INSET-a, kao i načine regulisanja ponude obrazovnih programa stručnog usavršavanja. Kako sprovođenje politike obaveznog stručnog usavršavanja nastavnika izgleda u praksi, kao i moguće razloge za takvo stanje, pokušali smo da predstavimo ovim radom.At the declarative level, in-service of teachers is a cornerstone of the whole educational policy of the Republic of Serbia, and without it, there is no managing of any of single educational policies (such as policy of inclusive education, adult education, etc.). INSET, as the priority area, was the concern of the state through intensive legislative activates in recent twelve years. Those changes were not coexistent and did not go in the same direction. As the consequence of such searching, there was the need for the research which would deal with the degree of managing (realisation) of the formulated educational policy of in-service of teachers. This educational policy predicts compulsory in-service of teachers with warning of losing the teacher's licence, and it offers possibilities for teacher's professional development, determines the unit of local management as an instance responsible for financing INSET, as well as measures of regulating offers of educational programmes of professional development. The policy of managing policy of compulsory professional development in praxis and possible reasons for this state are presented in this paper

Использование фильма как образовательного средства в высшем образовании

Rad je nastao kao rezultat empirijskog, kvalitativnog istraživanja koje je sprovedeno sa ciljem da se sagleda i shvati doprinos primene filma kao obrazovnog medija u visokoškolskoj nastavi u domenima ostvarivanja obrazovnih ishoda, emocionalnog i kognitivnog pobuđivanja i angažovanja studenata, podsticanja refleksivnosti i samorefleksivnosti u odnosu sa filmom kao specifičnim nosiocem obrazovnog sadržaja, koji se dešavaju u virtuelnim obrazovnim okruženjima. Prigodan uzorak je činilo dvanaest studenata koji su 2017/2018. akademske godine pohađali predmet onlajn obrazovanje odraslih, a koji su bili intenzivno angažovani u aktivnostima iz tematske celine kursa koja se odnosila na teorije učenja i onlajn obrazovanje odraslih. Konkretan nastavni materijal pomenute jedinice učenja bio je film „Rašomon“ režisera Akire Kurosave iz 1950. godine. U dve istraživačke faze: diskusiona faza, koja je ujedno bila i faza prikupljanja podataka, i faza analize narativa, diskursa i sadržaja, kao i grupisanja i tematske analize podataka dobijenih diskusijom, došli smo do rezultata koji istovremeno mogu da se shvate kao svojevrsne praktične obrazovne implikacije, a koji nedvosmisleno govore o tome da upotreba filma kao obrazovnog medija podstiče: emocionalno i kognitivno pobuđivanje studenata, imalo ono pozitivan ili negativan predznak; istrajnost studenata u realizaciji zadatka i konačnom ostvarenju obrazovnih ciljeva; introspektivnost, koja dalje definiše kvalitet saznajnih uvida, refleksiju i samorefleksiju usmerenu ka ostvarivanju konkretnih obrazovnih ciljeva predefinisanih jedinicama učenja.This paper is the result of empirical, qualitative research conducted with the aim of studying and gaining an understanding of the benefits of using film as an educational medium in higher education in terms of achieving educational outcomes, providing students with emotional and cognitive stimulation and engagement, and encouraging reflection and self-reflection through a relationship with film as a specific carrier of educational content, which occur in virtual learning environments. The convenience sample consisted of twelve students who attended the course Online Adult Education in 2017-18, and who were intensively engaged in activities that were part of the course’s thematic unit Theories of Learning and Online Adult Education. The instructional material used as part of this unit was Akira Kurosawa’s film Rashomon (1950). Through two research phases: the discussion phase, which was also the phase of data collection, and the phase of narrative, discourse and content analysis, as well as the grouping of the data obtained through discussion and their thematic analysis, we arrived at results which can also be understood as practical educational implications, and which unequivocally indicate that the use of film as an educational medium encourages: the emotional and cognitive stimulation of students, whether positive or negative; students’ perseverance in carrying out assignments and the eventual achievement of learning objectives; introspection, which further defines the quality of learning insights, reflection and self-reflection aimed at attaining concrete learning objectives predefined by learning units.Данная работа является результатом эмпирического, качественного исследования, проведенного с целью осознания и понимания роли фильма как образовательного средства в высшем образовании в области образовательных результатов, эмоционального и когнитивного возбуждения и вовлеченности студентов, поощрения рефлексии и самореф- лексии в отношении фильма как особого носителя образовательного содержания, происходящего в виртуальных образовательных средах. Соответствующая выборка состояла из двенадцати студентов, которые в течение 2017/2018 учебного года посещали предмет Онлайн-обучение взрослых и активно участвовали в мероприятиях в рамках тематического блока курса, связанного с теориями обучения и онлайн-обучением взрослых. Конкретным учебным материалом в рамках упомянутой учебной единицы стал фильм «Расёмон» режиссера Акиры Куросавы 1950 года. Через два этапа исследования: этап обсуждения, который был одновременно этапом сбора данных и этап анализа нарратива, дискурса и содержания, а также группировки и тематического анализа данных, полученных в ходе обсуждения, мы пришли к результатам, которые можно понимать как практические образовательные последствия, и которые однозначно утверждают, что использование фильма как средства обучения способствует: эмоциональному и познавательному возбуждению студентов, независимо от того, имеет ли оно положительное или отрицательное значение; настойчивости студентов в реализации поставленной задачи и окончательном достижении учебных целей; интроспективности, которая дополнительно определяет качество когнитивных результатов, рефлексии и саморефлексии, направленных на достижение конкретных образовательных целей, заранее определенных учебной программой.UDK 3

Clinical and Demographic Characteristics of Patients with Molluscum Contagiosum Treated at the University Dermatology Clinic Maribor in a 5-year period

Molluscum contagiosum virus (MCV) is a common skin pathogen in both adults and children. In this prospective study, we clinically evaluated consecutive patients with molluscum contagiosum (MC) who had been examined during a 5-year period at the second-largest dermatology clinic in Slovenia and described their main demographic and clinical characteristics, concomitant diseases, and treatment success. The study included 188 patients, of which 121 (64%) were men and 67 (36%) were women. A total of 135 (72%) patients were adults, with lesions that were most commonly located in the anogenital region (98%) and were probably sexually acquired. Two adult patients were diagnosed with concurrent human immunodeficiency virus (HIV) infection. Fifty-three (28%) patients were children with a mean age of 5.7 years, most commonly presenting with lesions on the torso and extremities (85%). In adults, the infection most commonly occurred in male patients, while in children it was slightly more common in female patients. At presentation, 58% of patients had more than 5 MC lesions. A total of 30% of the included children had concomitant atopic dermatitis. We did not observe an increased occurrence of MCV infection in patients with atopic dermatitis. All patients were treated with curettage of the lesions. The cure rate at the first follow-up visit after 2 months was relatively high (63%), and recurrences were not associated with the number or site of lesions at presentation or with concomitant atopic dermatitis. </p