Using socrates against today's education for labour market

U globalnom svijetu promjene se događaju svakodnevno i zahvaćaju odgojno-obrazovni sustav. Tome u prilog govori činjenica da se većina tradicionalnih smjernica odbacuje, te se teži novim ciljevima i metodama, onim izvanjskim koje zadovoljavaju neprestano mijenjajuće tržište rada. Svrha pojedinca u takvom sustavu jest prilagoditi mu se odgovarajući na njegove potrebe, dok Sokrat traži sreću unutar čovjeka – čovjeka koji posjeduje znanje i mudrost ne zbog drugih već zbog sebe i svoje slobode. Svojom metodom dijalektičkog govora traži istinu u sebi i drugima te nudi mnogo toga za promišljanje. Njegovo poučavanje koje ističe ljubav prema učenju i želju za istinskim znanjem koji stvaraju zrelog i autonomnog čovjeka svakako nadahnjuju već 25 stoljeća te bi ga trebalo uzeti u obzir kada se promišlja o budućnosti mladih generacija koje dolaze. U ovom radu uspoređujemo odgoj i obrazovanje danas s onim koje je bilo uvriježeno u Sokratovo doba te nastojimo ukazati na razlike. U radu se ističu promijene koje su zahvatile sveučilišta u vidu Bolonjske deklaracije ali i kako ih usmjerenost prema tržištu rada pretvara u poduzetničke centre. Što to znači za društvo znanja kojemu težimo i možemo li uopće tvrditi da zaista jesmo društvo znanja ukoliko stremimo isključivo znanjima diktiranima od strane neprestano mijenjajućeg tržišta rada? Uspoređujemo znanje kojemu težimo sa znanjem kojega je tražio Sokrat ukazujući pri tome na nedostatke današnjeg odgoja i obrazovanja te nudimo Sokratove ideje i mišljenja kao mogući pomak prema istinskoj mudrosti.In the global world, changes that strike our educational system, ocurr daily. In that matter, most of the traditional guidelines have been thrown away in order to strive new goals and methods, the external ones, which satisfy the constantly changing labor market. The purpose of an individual in that kind of a system is to adapt in order to satisfy its needs while Socrates searches for happiness inside a man itself- a man possesses knowledge and wisdom for himself and his own freedom, not others. With his method of dialect speech, he seeks his own truth and for others, and offers lots to think about. His teaching emphasizes love and desire for learning and true knowledge that leads to becoming an independent man inspires people for over 25 centurires and it should be taken into consideration when thinking about youth, younger generations and their future. In this paper, we are comparing and showing the differences in education today and the one in Socrates time. The changes through Bologna Declarationnare especially accented, so the directionality in the labor market makes the universities 4 entrepenurial centres. What does that mean for the knowledge economy we are thriving for? Can we even state that we really are the knowledge economy as we aspire the knowledge that is dictated by constantly changing labour market? We compare the knowledge to which we aspire with the knowledge which Socrates searches for and shows the disadvantages of today’s educational system. Here we offer Socrates ideas and opinions which lead to a possible progess to the genuine wisdom

Primjenjivost Sokratove metode odgoja u odgoju i obrazovanju danas

In the global world, changes that strike our educational system occur daily. In that matter, most of the traditional guidelines have been thrown away in order to strive towards new goals and methods, the external ones, which satisfy the continually changing labor market. The purpose of an individual in that kind of a system is to adapt in order to satisfy its needs while Socrates searches for happiness inside a man itself - a man possesses knowledge and wisdom for himself and his freedom, not others. With his method of dialectic speech, he seeks his truth and that of others and offers lots to think about. His teaching, which emphasizes love and desire for learning and real knowledge that leads to becoming an independent man, has been inspiring people for over twentyfive centuries, and it should be taken into consideration when thinking about youth, younger generations, and their future. In this paper, we are comparing and showing the differences in education today and the one in Socrates’ time. This paper highlights changes brought by the Bologna Declaration, but also the directionality in the labor market today, which makes the universities entrepreneurial centers. What does that mean for the knowledge economy we are striving for? Can we even state that we really are a knowledge society if we only aspire to knowledge that is dictated by the constantly changing labour market? We compare the knowledge to which we aspire with the knowledge which Socrates searches for and show the disadvantages of today’s educational system along the way. Here we offer Socrates’ ideas and opinions, which lead to possible progress towards genuine wisdom.U globalnom svijetu promjene se događaju svakodnevno i zahvaćaju odgojnoobrazovni sustav. Tome u prilog govori činjenica da se većina tradicionalnih smjernica odbacuje, te se teži novim ciljevima i metodama, onim izvanjskim koje zadovoljavaju neprestano mijenjajuće tržište rada. Svrha pojedinca u takvom sustavu jest prilagoditi mu se odgovarajući na njegove potrebe, dok Sokrat traži sreću unutar čovjeka – čovjeka koji posjeduje znanje i mudrost ne zbog drugih već zbog sebe i svoje slobode. Svojom metodom dijalektičkog govora traži istinu u sebi i drugima te nudi mnogo toga za promišljanje. Njegovo poučavanje koje ističe ljubav prema učenju i želju za istinskim znanjem koji stvaraju zrelog i autonomnog čovjeka svakako nadahnjuju već 25 stoljeća te bi ga trebalo uzeti u obzir kada se promišlja o budućnosti mladih generacija koje dolaze. U ovom radu uspoređujemo odgoj i obrazovanje danas s onim koje je bilo uvriježeno u Sokratovo doba te nastojimo ukazati na razlike. U radu se ističu promijene koje su zahvatile sveučilišta u vidu Bolonjske deklaracije ali i kako ih usmjerenost prema tržištu rada pretvara u poduzetničke centre. Što to znači za društvo znanja kojemu težimo i možemo li uopće tvrditi da zaista jesmo društvo znanja ako stremimo isključivo znanjima diktiranima od strane neprestano mijenjajućeg tržišta rada? Uspoređujemo znanje kojemu težimo sa znanjem kojega je tražio Sokrat ukazujući pri tome na nedostatke današnjeg odgoja i obrazovanja te nudimo Sokratove ideje i mišljenja kao mogući pomak prema istinskoj mudrosti

Using socrates against today's education for labour market

U globalnom svijetu promjene se događaju svakodnevno i zahvaćaju odgojno-obrazovni sustav. Tome u prilog govori činjenica da se većina tradicionalnih smjernica odbacuje, te se teži novim ciljevima i metodama, onim izvanjskim koje zadovoljavaju neprestano mijenjajuće tržište rada. Svrha pojedinca u takvom sustavu jest prilagoditi mu se odgovarajući na njegove potrebe, dok Sokrat traži sreću unutar čovjeka – čovjeka koji posjeduje znanje i mudrost ne zbog drugih već zbog sebe i svoje slobode. Svojom metodom dijalektičkog govora traži istinu u sebi i drugima te nudi mnogo toga za promišljanje. Njegovo poučavanje koje ističe ljubav prema učenju i želju za istinskim znanjem koji stvaraju zrelog i autonomnog čovjeka svakako nadahnjuju već 25 stoljeća te bi ga trebalo uzeti u obzir kada se promišlja o budućnosti mladih generacija koje dolaze. U ovom radu uspoređujemo odgoj i obrazovanje danas s onim koje je bilo uvriježeno u Sokratovo doba te nastojimo ukazati na razlike. U radu se ističu promijene koje su zahvatile sveučilišta u vidu Bolonjske deklaracije ali i kako ih usmjerenost prema tržištu rada pretvara u poduzetničke centre. Što to znači za društvo znanja kojemu težimo i možemo li uopće tvrditi da zaista jesmo društvo znanja ukoliko stremimo isključivo znanjima diktiranima od strane neprestano mijenjajućeg tržišta rada? Uspoređujemo znanje kojemu težimo sa znanjem kojega je tražio Sokrat ukazujući pri tome na nedostatke današnjeg odgoja i obrazovanja te nudimo Sokratove ideje i mišljenja kao mogući pomak prema istinskoj mudrosti.In the global world, changes that strike our educational system, ocurr daily. In that matter, most of the traditional guidelines have been thrown away in order to strive new goals and methods, the external ones, which satisfy the constantly changing labor market. The purpose of an individual in that kind of a system is to adapt in order to satisfy its needs while Socrates searches for happiness inside a man itself- a man possesses knowledge and wisdom for himself and his own freedom, not others. With his method of dialect speech, he seeks his own truth and for others, and offers lots to think about. His teaching emphasizes love and desire for learning and true knowledge that leads to becoming an independent man inspires people for over 25 centurires and it should be taken into consideration when thinking about youth, younger generations and their future. In this paper, we are comparing and showing the differences in education today and the one in Socrates time. The changes through Bologna Declarationnare especially accented, so the directionality in the labor market makes the universities 4 entrepenurial centres. What does that mean for the knowledge economy we are thriving for? Can we even state that we really are the knowledge economy as we aspire the knowledge that is dictated by constantly changing labour market? We compare the knowledge to which we aspire with the knowledge which Socrates searches for and shows the disadvantages of today’s educational system. Here we offer Socrates ideas and opinions which lead to a possible progess to the genuine wisdom

Using socrates against today's education for labour market

U globalnom svijetu promjene se događaju svakodnevno i zahvaćaju odgojno-obrazovni sustav. Tome u prilog govori činjenica da se većina tradicionalnih smjernica odbacuje, te se teži novim ciljevima i metodama, onim izvanjskim koje zadovoljavaju neprestano mijenjajuće tržište rada. Svrha pojedinca u takvom sustavu jest prilagoditi mu se odgovarajući na njegove potrebe, dok Sokrat traži sreću unutar čovjeka – čovjeka koji posjeduje znanje i mudrost ne zbog drugih već zbog sebe i svoje slobode. Svojom metodom dijalektičkog govora traži istinu u sebi i drugima te nudi mnogo toga za promišljanje. Njegovo poučavanje koje ističe ljubav prema učenju i želju za istinskim znanjem koji stvaraju zrelog i autonomnog čovjeka svakako nadahnjuju već 25 stoljeća te bi ga trebalo uzeti u obzir kada se promišlja o budućnosti mladih generacija koje dolaze. U ovom radu uspoređujemo odgoj i obrazovanje danas s onim koje je bilo uvriježeno u Sokratovo doba te nastojimo ukazati na razlike. U radu se ističu promijene koje su zahvatile sveučilišta u vidu Bolonjske deklaracije ali i kako ih usmjerenost prema tržištu rada pretvara u poduzetničke centre. Što to znači za društvo znanja kojemu težimo i možemo li uopće tvrditi da zaista jesmo društvo znanja ukoliko stremimo isključivo znanjima diktiranima od strane neprestano mijenjajućeg tržišta rada? Uspoređujemo znanje kojemu težimo sa znanjem kojega je tražio Sokrat ukazujući pri tome na nedostatke današnjeg odgoja i obrazovanja te nudimo Sokratove ideje i mišljenja kao mogući pomak prema istinskoj mudrosti.In the global world, changes that strike our educational system, ocurr daily. In that matter, most of the traditional guidelines have been thrown away in order to strive new goals and methods, the external ones, which satisfy the constantly changing labor market. The purpose of an individual in that kind of a system is to adapt in order to satisfy its needs while Socrates searches for happiness inside a man itself- a man possesses knowledge and wisdom for himself and his own freedom, not others. With his method of dialect speech, he seeks his own truth and for others, and offers lots to think about. His teaching emphasizes love and desire for learning and true knowledge that leads to becoming an independent man inspires people for over 25 centurires and it should be taken into consideration when thinking about youth, younger generations and their future. In this paper, we are comparing and showing the differences in education today and the one in Socrates time. The changes through Bologna Declarationnare especially accented, so the directionality in the labor market makes the universities 4 entrepenurial centres. What does that mean for the knowledge economy we are thriving for? Can we even state that we really are the knowledge economy as we aspire the knowledge that is dictated by constantly changing labour market? We compare the knowledge to which we aspire with the knowledge which Socrates searches for and shows the disadvantages of today’s educational system. Here we offer Socrates ideas and opinions which lead to a possible progess to the genuine wisdom