Pilot-istraživanje djelotvornosti prirodne formulacije u zaštiti uskladištene pšenice i ječma protiv skladišnih kukaca

The stored-product insects are one of the major causes of losses in the stored cereals. Most of control measures still rely on a synthetic pesticide usage, but due to its negative side effects on the goods, human health, and the environment, there is an urgent need for an alternative control. A natural formulation based on the diatomaceous earth (DE) SilicoSec®, enhanced with the botanicals (essential oil lavender, corn oil, and bay leaves dust) and the silica gel was developed. The aim of the study was to test the activity of the developed formulation as a postharvest protectant of seed wheat and barley in the suppression Sitophilus oryzae (L.), Rhyzopertha dominica (F.) and Tribolium castaneum (Herbst). As a reference comparative value, the DE SilicoSec® was applied. Subsequent to the six months of storage under the simulated warehouse conditions, the formulation has completely suppressed the initial population development of all three tested insect species, both in wheat and barley. In wheat, a complete suppression was detected at the dose of 500 ppm against T. castaneum and 600 ppm against both R. dominica and S. oryzae. In barley, a complete suppression was detected at the doses of 500 ppm, 400 ppm, and 600 ppm against R. dominica, T. castaneum and S. oryzae, respectively. Conclusively, the results of this study indicate that the developed natural formulation based on the DE, botanicals, and silica gel was highly effective against the three major stored‐product insect species, providing a long-term safe storage of wheat and barley seeds.Skladišni kukci jedan su od glavnih uzroka nastanka gubitka uskladištenih žitarica. Većina mjera zaštite i dalje se oslanja na primjenu sintetičkih pesticida, ali zbog njihova negativnoga utjecaja na robu, ljudsko zdravlje i okoliš, velika je potreba za alternativnim mjerama zaštite. Razvijena je prirodna formulacija na bazi dijatomejske zemlje (DZ) SilicoSec®, obogaćena botaničkim komponentama (eteričnim uljem lavandina, kukuruznim uljem i prahom lovorova lišća) te silikagelom. Cilj istraživanja bio je testirati djelotvornost razvijene formulacije kao zaštitnoga sredstva uskladištenoga zrna pšenice i ječma u suzbijanju Sitophilus oryzae (L.), Rhyzopertha dominica (F.) i Tribolium castaneum (Herbst). Kao referentna usporedna vrijednost korištena je DZ SilicoSec®. Nakon šest mjeseci čuvanja u simuliranim skladišnim uvjetima, formulacija je u potpunosti suzbila razvoj početne populacije svih triju testiranih vrsta kukaca u pšenici i u ječmu. U pšenici je potpuna inhibicija postignuta pri dozi od 500 ppm kod T. castaneum te pri dozi od 600 ppm kod R. dominica i S. oryzae. U ječmu je potpuna inhibicija postignuta pri dozama od 500 ppm, 400 ppm i 600 ppm kod R. dominica T. castaneum i S. oryzae. Zaključno, rezultati ovoga istraživanja ukazuju na vrlo visoku učinkovitost razvijene prirodne formulacije na bazi dijatomejske zemlje, botaničkih komponenata i silikagela protiv triju glavnih vrtsa skladišnih kukaca, osiguravajući dugotrajnu zaštitu uskladištenoga zrna pšenice i ječma

APPLICATION OF INERT DUST DIATOMACEOUS EARTH IN CONTROL OF LESSER GRAIN BORER RHYZOPERTHA DOMINICA FAB. (COLEOPTERA: BOSTRICHIDAE) ON VARIETIES OF WHEAT, RYE AND OATS

Laboratorijski je ispitan insekticidni učinak dijatomejske zemlje na skladišnog štetnika, žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica Fab. zaprašivanjem tri različite sorte pšenice (Divana, Kraljica i Vulkan), zobi (BC Marta, Winnipeg i Winsent) i raži (Albedo, Marcelo i Picasso). Cilj je bio utvrditi ima li dijatomejska zemlja jednaku djelotvornost kod različitih sorti žitarica, te utvrditi utjecaj prašiva na fizikalna svojstva sorata. Pri dozi od 500 ppm nakon 7 dana ekspozicije, najviši prosječni mortalitet kukuljičara je postignut kod raži (98,5%), zatim kod pšenice (95,9%), te najniži kod zobi (84,2%). Značajna razlika u djelotvornosti uočena je jedino kod zobi; između sorti Winsent i BC Marta, te u vremenu ekspozicije (između 7 i 21 dan kod sorata BC Marta i Winnipeg, te između 7 i 14 dana kod sorte Winsent). Dijatomejska zemlja je kod svih ispitivanih sorti žitarica djelovala na sniženje hektolitarske mase, posebice kod sorti pšenice (za 4,3-5,0 kg hl-1). Najmanje sniženje hektolitarske mase uočeno je kod raži, kod sorte Marcelo (za 0,3 kg hl-1). Također je kod tretiranih sorti žitarica (osim kod sorte zobi Winsent) zabilježeno blago sniženje vlage zrna (za 0,2 do 1,0%), kao i promjena temperature zrna od ± 0,1 do 0,4 °C. Temeljem dobivenih rezultata, vidljivo je da djelotvornost dijatomejske zemlje značajno varira ovisno o sorti žitarica.Insecticidal effect of the commercial inert dust based on diatomaceous earth was tested in laboratory conditions against stored product pest, lesser grain borer Rhyzopertha dominica Fab. on three different varieties of wheat (Divana, Kraljica i Vulkan), oats (BC Marta, Winnipeg i Winsent) and rye (Albedo, Marcelo i Picasso). The aim of this study was to determine whether diatomaceous earth has the same efficacy at different varieties of cereals, and to determine the impact of dust on physical properties of varieties. At dose of 500 ppm after 7 days of exposure, the highest average mortality of lesser grain borer was achieved in rye (98.5%), followed by wheat (95.9%), and oats (84.2%). A significant difference in efficacy was observed only in oats; between varieties Winsent and BC Marta, and in the exposure time (between 7 and 21 days in BC Martha and Winnipeg, and between 7 and 14 days at variety Winsent). Diatomaceous earth reduced test weight of all tested varieties of cereals, especially of wheat varieties (by 4.3 to 5.0 kg hl-1). A minimum test weight reduction was observed in rye, at Marcelo variety (by 0.3 kg hl-1). Further, reduction in grain moisture (0.2 to 1.0%) and oscillation in grain temperature (± 0.1 to 0.4 °C) was noticed in all treated varieties of cereals (except for varieties Winsent). Results of this study showed that the efficiency of ditomaceous earth significantly depend on variety of cereals which is treated

Frequency dependent effect of selective biphasic left vagus nerve stimulation on heart rate and arterial pressure

Activation of the parasympathetic pathway leads to negative chronotropic, dromotropic, and inotropic changes of heart function. The ability to selectively stimulate certain superficial compartments of peripheral nerves has been demonstrated previously. The aim of the present study was to find a clinically acceptable selective biphasic vagus nerve stimulation technique, which could allow gradual regulation of heart rate and systemic arterial pressure. In two patients, the left vagus nerve was stimulated with a combination of quasi-trapezoidal cathodic and rectangular anodic current pulses with different stimulation frequencies (10Hz, 20Hz, 30Hz) and increasing current. The heart rate and systemic arterial pressure decreased with increasing current at all different stimulation frequencies (p<0.05). The heart rate and arterial pressure response was more gradual with 10Hz compared to 20Hz/30Hz vagus nerve stimulation (p<0.05). In conclusion, selective vagus nerve stimulation, with a combination of quasi-trapezoidal cathodic and rectangular anodic current pulses at 10Hz, offers gradual heart rate and systolic arterial pressure control

INFLUENCE OF pH AND TEMPERATURE ON GERMINATION ENERGY, GERMINATION, ROOT AND SEEDLINGS HYPOCOTIL LENGTH OF VARIOUS ALFALFA CULTIVARS (Medicago sativa L.)

Istraživanja su provedena u klima komori na temperaturama 10 i 20oC i pH razinama 4,00 i 6,00 sa sjemenom domaćih kultivara lucerne Slavonka, Stela i Vuka, metodom rolanoga filter papira. Istraživana su svojstva energije klijanja i klijavosti sjemena te dužina korijena i hipokotila klijanaca. Značajna razlika između kultivara utvrđena je za svojstva energije klijanja, klijavosti i dužine hipokotila (p=0,01 i p=0,05). Kultivar Slavonka imao je najveću prosječnu energiju klijanja i klijavosti, a najmanju dužinu hipokotila. Kultivar Vuka imao je najnižu energiju klijanja, po klijavosti se nije razlikovao od Stele, ali je imao najduži hipokotil. Klijavost, dužina korijena i hipokotila značajno su ovisili o pH vrijednosti vodene otopine (p=0,01). Osim energije klijanja, sva ispitivana svojstva sjemena i klijanaca imala su više prosječne vrijednosti na pH 4. Temperatura je značajno utjecala na sva ispitivana svojstva (p=0,01), pri čemu su veće vrijednosti dobivene na višoj temperaturi. Interakcije kultivar x pH i kultivar x temperatura bile su značajne za sva proučavana svojstva (p=0,01), a pH x temperatura za sva svojstva osim klijavosti sjemena (p=0,01).The traits of germination energy, seed germination, as well as root and hypocotyls length of domestic alfalfa cultivars (Slavonka, Stela, Vuka) were investigated in a climate chamber. The experiment was set up at two pH levels of water solution (4.00 and 6.00) and temperature levels of 10°C and 20°C using rolled filter paper method. Significant difference between cultivars (p=0.01, p=0.05) was determined for germination energy, seed germination and hypocotyls length. Cultivar Slavonka had the highest average values for germination energy and seed germination, and the lowest for hypocotyls length. Cultivar Vuka had the lowest germination energy (but with the same germination as Stela) and the longest hypocotyls. Seed germination as well as root and hypocotyl length significantly depended (p=0.01) on pH of water solution. The higher average values of all traits were found at pH 4.00, except for germination energy. Temperature also significantly affected on all investigated traits (p=0.01), whilst the higher values were attained at higher temperature. Interactions cultivar x pH and cultivar x temperature were significant (p=0.01) for all traits, while pH x temperature interaction was not significant only for seed germination

ŠTO POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČI ZNAJU O PROBLEMU REZISTENTNOSTI?

Poznavanje problema rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja od velike je praktične važnosti za poljoprivredne proizvođače jer se poznavanjem problema na vrijeme mogu primijeniti učinkovite strategije suzbijanja štetnih organizama da se pritom odgodi ili uspori pojava rezistentnosti. U okviru projekta „Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja“ koji financira Ministarstvo poljoprivrede provedena je anketa među poljoprivrednim proizvođačima sa sljedećim ciljevima: a) dobivanje povratne informacije o svjesnosti poljoprivrednih proizvođača o problemu rezistentnosti, b) primjenjuju li poljoprivredni proizvođači i nekemijske mjere suzbijanja štetnih organizama ili primjenjuju samo kemijske mjere suzbijanja te c) jesu li primijetili smanjenu učinkovitost nekih sredstava za zaštitu bilja koja su u početku primjene imala zadovoljavajuću učinkovitost. Anketa je provedena tijekom 2018. godine na ukupno 204 ispitanika (172 poljoprivredna proizvođača i 32 izvođača obveznih DDD mjera) uz pomoć djelatnika Savjetodavne službe te djelatnika tvrtka Syngenta i Bayer. Pitanja u anketi za poljoprivredne proizvođače bila su kategorizirana u četiri grupe: općenita pitanja (obradive površine, dominantne kulture u proizvodnji, primjena plodoreda, na koji način suzbijaju štetne organizme…), specifična pitanja u vezi s primjenom herbicida i specifična pitanja u vezi s primjenom insekticida. Anketa za izvršitelje obveznih DDD mjera bila je podijeljena u dvije grupe pitanja: općenita pitanja i pitanja u vezi s primjenom sredstava u skladištima. Rezultati ankete pokazali su da se većina ispitanika bavi ratarskom proizvodnjom čija je veličina posjeda manja od 20 ha. Na pitanje poznaju li problem rezistentnosti, čak je 91 % ispitanika odgovorilo pozitivno, 81 % ispitanika poduzima mjere kojima se usporava pojava rezistentnosti. Slabiju učinkovitost sredstava za zaštitu bilja 20 % ispitanika pripisuje lošoj kvaliteti sredstava za zaštitu bilja, a samo 12 % smatra da je razlog smanjene učinkovitosti učestala primjena aktivnih tvari istog mehanizma djelovanja. Svega 33 % ispitanika primjenjuje plodored (istodobno 51% priznaje da uzgaja neku od kultura ponekad ili često u monokulturi), a samo 31 % ispitanika rotira sredstva za zaštitu bilja različita mehanizma djelovanja. Ankete pokazuju i da se rabe sredstva za zaštitu bilja koja nemaju dozvolu za određene namjene. Slabiju učinkovitost sredstava za zaštitu bilja poljoprivredni su proizvođači uočili za sljedeće štetne organizme: Ambrosia artemisiifolia (pelinolisni limundžik), Sorgum halapense (divlji sirak), Leptinotarsa decemlineata (krumpirova zlatica), Brassicogethes aeneus (repičin sjajnik) i Cercospora beticola (pjegavost lista šećerne repe) u poljoprivrednoj proizvodnji te štetnika Rhyzopertha dominica (žitni kukuljičar) u skladištima. Provedena anketa dokazuje da su poljoprivredni proizvođači svjesni problema rezistentnosti , ali i da postoji izvjesna doza neznanja o opisanu problemu, kao i kontradiktorni odgovori