Youth and environmental protection: Research on the attitudes of the youth of Split on environmental awareness and habits and activities related to environmental protection

Ecological topics have been the focus of numerous studies in various scientific fields for years. The global problem of waste management is closely related to this topic. A constant increase in waste, which can be linked with mass consumption and economic development, is recorded in Croatia as well. Being observed as a global problem of the entire society, waste disposal can be also look at from an individual’s viewpoint who is responsible, after becoming ecologically aware, for reshaping its own behaviour and lifestyle in accordance with ecological values. The subject of the research is the ecological awareness of young people with the general aim of examining young people’s attitudes towards environment and youth awareness of environmental protection, and in order to determine this, it was necessary to determine the lifestyle habits, the frequency of recycling, the ways they contribute to environmental protection, their attitudes about the importance of environmental care and the impact of residents on the environment. Furthermore, an assessment of the citizens level of education on environmental protection was carried out. The online questionnaire included a convenience sample of 480 young people, 154 men and 326 women, in the city of Split, within the range of 18 to 29 years. From the results it is evident that, according to their assessment, the participants are conscientious toward the environment, often recycle paper and plastic, sometimes use eco products and dispose of waste in designated places. They criticize the (lack of) education of other citizens of Split when it comes to ecology, and they are also aware that waste disposal in Split is insufficient. When it comes to attitudes about waste disposal, air pollution and the education of other citizens, young people show that they are aware of the problems in the city Split. The ecological situation significantly affects the quality of life of an individual and society, so the results of this research can be understood within the framework of the set goals and results obtained from the conducted research. We can understand the research results as a guideline for work in the field of environmental awareness and environmental protection. Likewise, the results of the research are guidelines for the implementation of these topics through education and training of young people, but also of other age groups, so that the habits of young people (and citizens) of the city of Split, and accordingly their activities, change toward positive behavior in these areas in the future

Mladi i zaštita okoliša: Istraživanje stavova mladih grada Splita o ekološkoj osviještenosti te navikama i aktivnostima vezanim uz zaštitu okoliša

Ekološka tematika već je godinama u fokusu brojnih studija raznih znanstvenih područja. S tom tematikom je usko povezan globalni problem gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj se također bilježi stalan rast otpada što se može povezati s povećanom potrošnjom te gospodarskim razvojem. Iako se na problem otpada gleda kao na globalni problem, odnosno kao na problem čitavog društva, zbrinjavanje otpada može se sagledati i iz ugla pojedinca na kojem je da osvijesti spomenutu problematiku te usmjeri vlastito ponašanje i način života sukladno ekološkim vrijednostima. Predmet ovog istraživanja je ekološka osviještenost mladih te je cilj ispitati odnos mladih prema okolišu kao i svijest o zaštiti okoliša, a kako bi to utvrdili, potrebno je bilo ispitati životne navike mladih, učestalost recikliranja, načine kojima mladi pridonose zaštiti okoliša, stavove mladih o važnosti brige o okolišu te stavove o utjecaju stanovnika na okoliš kao i procjenu educiranosti građana grada Splita o zaštiti okoliša. Online anketnim upitnikom obuhvaćen je prigodni uzorak od 480 mladih, 154 muškaraca i 326 žena, na području grada Splita u dobi od 18 do 29 godina. Iz rezultata je vidljivo kako su sudionici/ce, prema svojoj procjeni, savjesni prema okolišu, učestalo recikliraju papir i plastiku, ponekad koriste ekoproizvode te otpad odlažu na predviđena mjesta za to. Kritiziraju (ne)educiranost ostalih građana grada Splita kada je riječ o ekologiji, ali imaju i stav prema broju mjesta za odlaganje otpada u Splitu kojih, prema njima, nema dovoljno. Kada je riječ o stavovima o odlaganju otpada, zagađenosti zraka te educiranosti građana, mladi pokazuju kako su svjesni problematike. Ekološka situacija znatno utječe na kvalitetu života pojedinca i društva, stoga rezultate ovog istraživanja možemo razumjeti u okviru postavljenih ciljeva i rezultata dobivenih provedenim istraživanjem. Upravo rezultate istraživanja možemo shvatiti kao smjernice za rad na području okolišne svijesti i zaštite okoliša. Isto tako, rezultati istraživanja smjernice su za implementaciju ovih tema kroz edukaciju i obrazovanje mladih, ali i drugih dobnih skupina kako bi se navike mladih (i građana) grada Splita, a shodno tome i aktivnosti, u budućnosti mijenjale ka pozitivnom ponašanju u ovim područjima

Instagram: A Contribution to Sociological Research of Youth Activities on Social Networks

Instagram, kao jedna od platformi društvenih medija, prisutan je u društvu već cijelo jedno desetljeće. Od pojave društvenih mreža upravo je Instagram jedna od najbrže rastućih što ukazuje na važnost i utjecaj koju ima. Kao takva, donosi promjene u društvu na brojnim razinama. Premda je nastala s ciljem dijeljenja fotografija i videozapisa i to u svrhu zabave, Instagram kao društvena mreža pruža i mogućnosti komunikacije i interakcije među njezinim korisnicima. Time otvara prostor za istraživanje različitih (društvenih) aspekata ove platforme. Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva korištenja Instagrama među mladima u Splitu, s obzirom na nedostatak takvih istraživanja u Hrvatskoj. Posebnim istraživačkim ciljevima ispitivala se aktivnost mladih na Instagramu i razlike u komunikacijsko-interakcijskim aspektima Instagrama s obzirom na spol. Istraživanje je provedeno 2019. godine na području Splita i okolice na prigodnom uzorku (N=566). Rezultati istraživanja pokazali su kako većina mladih u Splitu posjeduje profil na Instagramu. S obzirom na to da pretežno imaju privatni profil, ne iznenađuje to da se interakcija i komunikacija odvijaju s korisniku bliskim i poznatim osobama. Među načinima komuniciranja među mladima, posebno se ističu objava sadržaja i reakcija lajkom na sadržaj drugih. Premda su većina mladih u Splitu aktivni akteri u virtualnoj stvarnosti jedne od najpotentnijih društvenih mreža, analiza je pokazala razlike s obzirom na spol, pri čemu žene učestalije objavljuju i reagiraju na tuđe objave (lajkom i komentarom). Ujedno, žene u većoj mjeri pripremaju pozadinu i namještaju pozu prije fotografiranja i uređuju fotografiju te koriste filtre što ukazuje na to da one daju više pozornosti o dojmu koji ostavljaju na Instagramu.As one of the most prominent social media platforms, Instagram has been present in society for a whole decade now. Since the very emergence of social media, Instagram has been one of the high growing networks, which speaks to its importance and influence. As such, it brings about changes in society on numerous levels. Although it was created for the purpose of sharing photos and videos for the fun of it, being a social network, Instagram also provides opportunities for communication and interaction among users, thus opening a space for exploring various (social) aspects of this platform. The objective of the research was to examine the experiences of young Instagram users from Split, since there has been little research in Croatia on this topic. Having specific research objectives in mind, the authors studied the activity of young people on Instagram and the differences in the communicational-interactional aspects of Instagram with regard to gender. The research was conducted in 2019, within the area of Split and its surroundings, on a convenience sample of 566 respondents. The results of the research have shown that most young people from Split have an Instagram profile. Usually these profiles are set to private, thus it is not surprising that interaction and communication mostly occurs between the user and their friends, family and acquaintances. Regarding the means of communication, young people usually post their own content and/or like and comment on other user’s posts. Although most young people from Split are active participants in this virtual reality, the analysis has noted certain differences according to gender, with women posting and reacting to other people’s posts (via likes and comments) more frequently. At the same time, women are more likely to take their time choosing a perfect background and adjust the pose before taking the photo, as well as edit the photo using filters, which indicates that they pay more attention to the impression they leave on Instagram

Aspects of Qualitative Research Ethics in Sociology: Theoretical-Methodological Discussion

Kvalitativna istraživačka etika u sociologiji primarno je vezana uz brojne metodološke značajke kvalitativnih istraživanja, istraživački kontekst i interakcijski proces provedbe kvalitativnih istraživanja, ali i uz klasičan razvoj etičkih kodeksa socioloških društava i širih etičkih regulacija. Etička se pitanja, konvencionalno gledano, odnose na zaštitu sudionika u istraživanju i u Hrvatskoj su regulirana ponajprije na profesionalnoj i institucionalnoj razini. No imajući u vidu razvoj istraživačkih metoda, novih tehnologija i društvenih promjena koje uključuju sadašnje etičke regulacije, nekoliko je aspekata koji se problematiziraju i povezuju u ovom radu. U radu se kvalitativna istraživačka etika razmatra kroz analizu postojećih etičkih kodeksa u sociologiji, primjenu etičkih procedura u istraživanjima te izazove s kojima se istraživači pritom susreću. Etičke regulacije koje zadnjih godina impliciraju standardizaciju etičkih procedura i istraživačke prakse upućuju na važnost kontinuiranih teorijsko-metodoloških rasprava o istraživačkoj etici, posebice u kvalitativnim istraživanjima. Većina metodološke literature sadržava dio o etičkim procedurama (informiranom pristanku, anonimnosti i povjerljivosti, rizicima i sl.) koje se primjenjuju u sociološkim istraživanjima. Ipak, u njima se uočavaju argumenti da se spomenute procedure unutar kvalitativne istraživačke etike trebaju smjestiti sukladno značajkama kvalitativnih istraživanja koje u sociologiji mogu biti dodatno etički, metodološki i istraživački izazovne. U radu se zaključuje da se specifičnosti kvalitativne istraživačke etike očituju u etičkoj praksi kojom se u kvalitativnim istraživanjima etičke procedure primjenjuju na refleksivan način.Qualitative research ethics in sociology is primarily related to numerous methodological features of qualitative research, the research context and the interaction process of conducting qualitative research, but also to the classical development of ethical codes of sociological associations and broader ethical regulations. Conventionally speaking, ethical issues refer to the protection of research participants and are regulated primarily at the professional and institutional levels in Croatia. However, given the development of research methods, new technologies and social changes involving current ethical regulations, several aspects are problematised and connected in this paper. The paper therefore analyses qualitative research ethics through existing ethical codes in sociology, the application of ethical procedures in research, and the challenges that researchers face in doing so. Ethical regulations that in recent years imply the standardisation of ethical procedures and research practices point to the importance of continuous theoretical and methodological discussions on research ethics, especially in qualitative research. Most methodological literature contains a section on ethical procedures (informed consent, anonymity and confidentiality, risks, etc.) applied in sociological research. Nevertheless, there are arguments that they should be placed within qualitative research ethics in accordance with the features of qualitative research, which can be additionally challenging in sociology in terms of ethics, methodology and research. The paper concludes that the specifics of qualitative research ethics are reflected in the ethical practice that implies a reflexive application of ethical procedures in qualitative research

Instagram: sociological approach to new marketing tools

Rad je podijeljen na dva dijela, kvantitativni i kvalitativni dio. U kvantitativnom dijelu bavili smo se Instagram-om općenito. Zanimalo nas je mišljenje mladih Grada Splita o pet dimenzija podijeljenih u dvije razine: grupnu/društvenu (komunikacijsku i interakcijsku dimenziju, ekonomsku i marketinšku dimenzija i tehničku dimenziju,) i individualnu (motivacijsku i emocionalnu dimenziju). Koristili smo anketu s upitnikom kao mjernim instrumentom. U kvalitativnom dijelu bazirali smo se na ekonomsku i marketinšku dimenziju Instagram-a i koristili smo polustrukturirani intervju. Za uzorak smo odabrali influencerice. U kvantitativnom dijelu rada, upitnikom na uzorku mladih Grada Splita su dobiveni rezultati koji ukazuju na to da je većina mladih ima Instagram te da poznaju njegove postavke jako dobro. Njihovo mišljenje je kako je složenost aplikacije niska, međutim za privatnost kažu da je srednja do visoka. Instagram im služi za razbibrigu i najčešće su aktivni kroz objave iako fotografije mijenjaju većinom na mjesečnoj bazi. Najčešće reagiraju na bliske osobe i to većinom like-om. Najčešće koriste emotikone kako bi iskazali emocije, a rezignirani su nakon pregleda fotografija drugih korisnika. Na Instagram-u provode manje od 1 sata dnevno. Što se tiče hipoteza, od pet postavljenih hipoteza, dvije smo potvrdili. U kvalitativnom dijelu rada, analizom provedenih intervjua s pet influencerica dobili smo, također, zajedničku sliku koju ne možemo generalizirati, ali možemo svakako bolje razumjeti fenomen Instagram-a u službi marketinga. Većina naših influencerica posjeduje profil duže od pet godina dok im u svrhu influencinga služi zadnjih do tri godine. Mišljenje naših influencerica je kako je Instagram iznimno konkurentan u poslovnom svijetu te ima veliku snagu i moć. Kao neke od prednosti navode poznanstva, poslovne suradnje, zaradu, učenje o marketingu, dok kao nedostatke navode nerealnost, nepriznavanje truda, savjetovanje o nečemu što se ne poznaje, gubitak privatnosti...Obzirom da je riječ o „manjim“ mikro profilima ne čudi kako naše sugovornice žele da im je profil personaliziran te pristaju samo na one suradnje koje se uklapaju u njihov životni stil. Kad je riječ o suradnjama, tada možemo govoriti o plaćenim suradnjama i o kompenzacijama. Naše sugovornice dale su nam svoju definiciju influencera/ice: Influencer/ica (utjecatelj/ica) je svaka osoba koja je svjesna sebe, svojih ljubavi i strasti i pretvara to u posao na način da utječe na druge samim iskazivanjem svojih interesa.The study is divided into two parts, the quantitative and qualitative. In the quantitative part, we dealt with Instagram in general. We were interested in the opinion of the youth of the City of Split on the five dimensions divided into two levels: group / social (communication and interaction dimension, economic and marketing dimension and technical dimension) and individual (motivational and emotional dimension). We used a survey with a questionnaire as a measuring instrument. In the qualitative part, we were based on the economic and marketing dimension of Instagram and we used a semi-structured interview. We have selected influencers as a sample. In the quantitative part of the study, a questionnaire on a sample of young people from the City of Split obtained results indicate that that the majority of young people have Instagram and that they know its settings very well. Their opinion is that the complexity of the application is low, however, for privacy, they claim that is medium to high. Instagram serves them as entertainment, and is most often active through posts, though they change their photos mostly on a monthly basis. Most often they react to a close person and mostly with a like. Most often they use emoticons to express emotions, and they are resigned after viewing other users photos. Daily, they spend less than 1 hour. Regarding the hypotheses, of the five hypotheses set, two were confirmed. In the qualitative part of the study, an analysis of interviews conducted with five influencers we got a common picture that we cannot generalize, but we can certainly better understand the phenomenon of Instagram in the marketing service. Most of our influencers have a profile for more than five years while for the purpose of influencing ut to three years. The opinion of our influencers is that Instagram is extremely competitive in the business world and has great strength and power. As some of the benefits, they mentioned acquaintances, business cooperation, earnings, learning about marketing, while deficiencies are cited as unreality, non-recognition of effort, counselling on something unknown, loss of privacy... Given that these are "smaller" micro profiles, it is not surprising that our female interlocutors want their profile personalized so they only agree to collaborations that fit their lifestyle. When it comes to collaborations, we can talk about paid collaborations and compensations. Our female interlocutors gave us their definition of influencer: An influencer is any person who is aware of himself/herself, his / her loves and passions, and turns that into a business by influencing others by expressing his / her interests

Instagram Effect: The Sociological Analysis of New Social Interactions

Ovim radom pokušali smo analizom sadržaja utvrditi najčešći sadržaj na fotografijama objavljenim na Instagram profilima. Također ispitali smo ulogu i značenje Instagrama u svakodnevnom životu korisnica koristeći polustrukturirani intervju s korisnicama Instagrama. Obzirom da je Instagram društvena mreža kojom se osoba profilira putem fotografija fokus nam je bio upravo na tim objavljenim fotografijama te kakavim sadržajem se osobe profiliraju. Ono što najčešće objavljuju na fotografijama su oblici upadljive dokolice, a najčešće plaže, obale i mora, zatim restorana i putovanja. Osoba najzastupljenija na fotografijama su upravo vlasnice profila, i to najčešće popularni selfie ili portret vlasnice na kojem je najčešće osmijeh ili smiješak. Činjenica da su restorani među najzastupljenijim oblicima upadljive dokolice poklapa se sa činjenicom da su hrana i piće najzastupljeniji kao oblici upadljive potrošnje. Analizirani sadržaj na fotografijama dobio je na značenju nakon razgovora sa sugovornicama koje su naglasile kako je na Instagramu život prikazan idealan, bolji nego on u stvarnosti je te kako u pozadini objavljenih fotografija postoji mogućnost da se stvarnost ne poklapa sa prikazanim. Sve to ide u smjeru pridavanja važnosti tuđem mišljenju pa u skladu s time ostavljaju dojam o sebi putem fotografija. Zaključno možemo ustvrditi kako Goffmanov dramaturški prikaz, u kojem se on bavio svakodnevnim interakcijam kao predstavom na pozornici koja se priprema u pozadini, može biti prenesen na današnje virutalne svakodnevne interakcije koje djeluju jednako samo s jednom razlikom. Današnje su virtualneWith this paper we tried with content analysis to determine the most common content in photos published on Instagram profiles. Aslo, we examined the role and significance od Instagram in the daily life of the beneficiary using semi-structured interviews with users of Instagram. Considering that Instagram is social network which people use for profile themself by photos, our focus was on those published photos and by what content people profile themself. What is usually the most published on photos are forms of conspicious leisure, most often the beach, coast and sea, then restaurants and travels. The person most represented on the photos is the owner of profile, usually popular selfie or portrait of the owner which is usually smile or grin. The fact that the restaurants are among the most common forms of conspicious leisure considers with the fact that the food and drinks are the most common forms of conspicious consumption. Analyzed content of the photos was given importance after talks with interlocutors who emphasized that the Instagram life presents ideal, is better than it actually is and how behind the published photos is possible that the reality doesn´t match with shown. All this goes in direction of attribution someone else´s opinion, so they consequently give the impression of themselves through photos. In conclusion we can say that Goffman´s dramatic presentation, in which he dealt with the everyday interactions as the play on the stage, which is prepared in the background, can be transferred to the present virtual everyday interactions with only one difference. Today´s virtual

Instagram Effect: The Sociological Analysis of New Social Interactions

Ovim radom pokušali smo analizom sadržaja utvrditi najčešći sadržaj na fotografijama objavljenim na Instagram profilima. Također ispitali smo ulogu i značenje Instagrama u svakodnevnom životu korisnica koristeći polustrukturirani intervju s korisnicama Instagrama. Obzirom da je Instagram društvena mreža kojom se osoba profilira putem fotografija fokus nam je bio upravo na tim objavljenim fotografijama te kakavim sadržajem se osobe profiliraju. Ono što najčešće objavljuju na fotografijama su oblici upadljive dokolice, a najčešće plaže, obale i mora, zatim restorana i putovanja. Osoba najzastupljenija na fotografijama su upravo vlasnice profila, i to najčešće popularni selfie ili portret vlasnice na kojem je najčešće osmijeh ili smiješak. Činjenica da su restorani među najzastupljenijim oblicima upadljive dokolice poklapa se sa činjenicom da su hrana i piće najzastupljeniji kao oblici upadljive potrošnje. Analizirani sadržaj na fotografijama dobio je na značenju nakon razgovora sa sugovornicama koje su naglasile kako je na Instagramu život prikazan idealan, bolji nego on u stvarnosti je te kako u pozadini objavljenih fotografija postoji mogućnost da se stvarnost ne poklapa sa prikazanim. Sve to ide u smjeru pridavanja važnosti tuđem mišljenju pa u skladu s time ostavljaju dojam o sebi putem fotografija. Zaključno možemo ustvrditi kako Goffmanov dramaturški prikaz, u kojem se on bavio svakodnevnim interakcijam kao predstavom na pozornici koja se priprema u pozadini, može biti prenesen na današnje virutalne svakodnevne interakcije koje djeluju jednako samo s jednom razlikom. Današnje su virtualneWith this paper we tried with content analysis to determine the most common content in photos published on Instagram profiles. Aslo, we examined the role and significance od Instagram in the daily life of the beneficiary using semi-structured interviews with users of Instagram. Considering that Instagram is social network which people use for profile themself by photos, our focus was on those published photos and by what content people profile themself. What is usually the most published on photos are forms of conspicious leisure, most often the beach, coast and sea, then restaurants and travels. The person most represented on the photos is the owner of profile, usually popular selfie or portrait of the owner which is usually smile or grin. The fact that the restaurants are among the most common forms of conspicious leisure considers with the fact that the food and drinks are the most common forms of conspicious consumption. Analyzed content of the photos was given importance after talks with interlocutors who emphasized that the Instagram life presents ideal, is better than it actually is and how behind the published photos is possible that the reality doesn´t match with shown. All this goes in direction of attribution someone else´s opinion, so they consequently give the impression of themselves through photos. In conclusion we can say that Goffman´s dramatic presentation, in which he dealt with the everyday interactions as the play on the stage, which is prepared in the background, can be transferred to the present virtual everyday interactions with only one difference. Today´s virtual

Instagram: sociological approach to new marketing tools

Rad je podijeljen na dva dijela, kvantitativni i kvalitativni dio. U kvantitativnom dijelu bavili smo se Instagram-om općenito. Zanimalo nas je mišljenje mladih Grada Splita o pet dimenzija podijeljenih u dvije razine: grupnu/društvenu (komunikacijsku i interakcijsku dimenziju, ekonomsku i marketinšku dimenzija i tehničku dimenziju,) i individualnu (motivacijsku i emocionalnu dimenziju). Koristili smo anketu s upitnikom kao mjernim instrumentom. U kvalitativnom dijelu bazirali smo se na ekonomsku i marketinšku dimenziju Instagram-a i koristili smo polustrukturirani intervju. Za uzorak smo odabrali influencerice. U kvantitativnom dijelu rada, upitnikom na uzorku mladih Grada Splita su dobiveni rezultati koji ukazuju na to da je većina mladih ima Instagram te da poznaju njegove postavke jako dobro. Njihovo mišljenje je kako je složenost aplikacije niska, međutim za privatnost kažu da je srednja do visoka. Instagram im služi za razbibrigu i najčešće su aktivni kroz objave iako fotografije mijenjaju većinom na mjesečnoj bazi. Najčešće reagiraju na bliske osobe i to većinom like-om. Najčešće koriste emotikone kako bi iskazali emocije, a rezignirani su nakon pregleda fotografija drugih korisnika. Na Instagram-u provode manje od 1 sata dnevno. Što se tiče hipoteza, od pet postavljenih hipoteza, dvije smo potvrdili. U kvalitativnom dijelu rada, analizom provedenih intervjua s pet influencerica dobili smo, također, zajedničku sliku koju ne možemo generalizirati, ali možemo svakako bolje razumjeti fenomen Instagram-a u službi marketinga. Većina naših influencerica posjeduje profil duže od pet godina dok im u svrhu influencinga služi zadnjih do tri godine. Mišljenje naših influencerica je kako je Instagram iznimno konkurentan u poslovnom svijetu te ima veliku snagu i moć. Kao neke od prednosti navode poznanstva, poslovne suradnje, zaradu, učenje o marketingu, dok kao nedostatke navode nerealnost, nepriznavanje truda, savjetovanje o nečemu što se ne poznaje, gubitak privatnosti...Obzirom da je riječ o „manjim“ mikro profilima ne čudi kako naše sugovornice žele da im je profil personaliziran te pristaju samo na one suradnje koje se uklapaju u njihov životni stil. Kad je riječ o suradnjama, tada možemo govoriti o plaćenim suradnjama i o kompenzacijama. Naše sugovornice dale su nam svoju definiciju influencera/ice: Influencer/ica (utjecatelj/ica) je svaka osoba koja je svjesna sebe, svojih ljubavi i strasti i pretvara to u posao na način da utječe na druge samim iskazivanjem svojih interesa.The study is divided into two parts, the quantitative and qualitative. In the quantitative part, we dealt with Instagram in general. We were interested in the opinion of the youth of the City of Split on the five dimensions divided into two levels: group / social (communication and interaction dimension, economic and marketing dimension and technical dimension) and individual (motivational and emotional dimension). We used a survey with a questionnaire as a measuring instrument. In the qualitative part, we were based on the economic and marketing dimension of Instagram and we used a semi-structured interview. We have selected influencers as a sample. In the quantitative part of the study, a questionnaire on a sample of young people from the City of Split obtained results indicate that that the majority of young people have Instagram and that they know its settings very well. Their opinion is that the complexity of the application is low, however, for privacy, they claim that is medium to high. Instagram serves them as entertainment, and is most often active through posts, though they change their photos mostly on a monthly basis. Most often they react to a close person and mostly with a like. Most often they use emoticons to express emotions, and they are resigned after viewing other users photos. Daily, they spend less than 1 hour. Regarding the hypotheses, of the five hypotheses set, two were confirmed. In the qualitative part of the study, an analysis of interviews conducted with five influencers we got a common picture that we cannot generalize, but we can certainly better understand the phenomenon of Instagram in the marketing service. Most of our influencers have a profile for more than five years while for the purpose of influencing ut to three years. The opinion of our influencers is that Instagram is extremely competitive in the business world and has great strength and power. As some of the benefits, they mentioned acquaintances, business cooperation, earnings, learning about marketing, while deficiencies are cited as unreality, non-recognition of effort, counselling on something unknown, loss of privacy... Given that these are "smaller" micro profiles, it is not surprising that our female interlocutors want their profile personalized so they only agree to collaborations that fit their lifestyle. When it comes to collaborations, we can talk about paid collaborations and compensations. Our female interlocutors gave us their definition of influencer: An influencer is any person who is aware of himself/herself, his / her loves and passions, and turns that into a business by influencing others by expressing his / her interests

Instagram: sociological approach to new marketing tools

Rad je podijeljen na dva dijela, kvantitativni i kvalitativni dio. U kvantitativnom dijelu bavili smo se Instagram-om općenito. Zanimalo nas je mišljenje mladih Grada Splita o pet dimenzija podijeljenih u dvije razine: grupnu/društvenu (komunikacijsku i interakcijsku dimenziju, ekonomsku i marketinšku dimenzija i tehničku dimenziju,) i individualnu (motivacijsku i emocionalnu dimenziju). Koristili smo anketu s upitnikom kao mjernim instrumentom. U kvalitativnom dijelu bazirali smo se na ekonomsku i marketinšku dimenziju Instagram-a i koristili smo polustrukturirani intervju. Za uzorak smo odabrali influencerice. U kvantitativnom dijelu rada, upitnikom na uzorku mladih Grada Splita su dobiveni rezultati koji ukazuju na to da je većina mladih ima Instagram te da poznaju njegove postavke jako dobro. Njihovo mišljenje je kako je složenost aplikacije niska, međutim za privatnost kažu da je srednja do visoka. Instagram im služi za razbibrigu i najčešće su aktivni kroz objave iako fotografije mijenjaju većinom na mjesečnoj bazi. Najčešće reagiraju na bliske osobe i to većinom like-om. Najčešće koriste emotikone kako bi iskazali emocije, a rezignirani su nakon pregleda fotografija drugih korisnika. Na Instagram-u provode manje od 1 sata dnevno. Što se tiče hipoteza, od pet postavljenih hipoteza, dvije smo potvrdili. U kvalitativnom dijelu rada, analizom provedenih intervjua s pet influencerica dobili smo, također, zajedničku sliku koju ne možemo generalizirati, ali možemo svakako bolje razumjeti fenomen Instagram-a u službi marketinga. Većina naših influencerica posjeduje profil duže od pet godina dok im u svrhu influencinga služi zadnjih do tri godine. Mišljenje naših influencerica je kako je Instagram iznimno konkurentan u poslovnom svijetu te ima veliku snagu i moć. Kao neke od prednosti navode poznanstva, poslovne suradnje, zaradu, učenje o marketingu, dok kao nedostatke navode nerealnost, nepriznavanje truda, savjetovanje o nečemu što se ne poznaje, gubitak privatnosti...Obzirom da je riječ o „manjim“ mikro profilima ne čudi kako naše sugovornice žele da im je profil personaliziran te pristaju samo na one suradnje koje se uklapaju u njihov životni stil. Kad je riječ o suradnjama, tada možemo govoriti o plaćenim suradnjama i o kompenzacijama. Naše sugovornice dale su nam svoju definiciju influencera/ice: Influencer/ica (utjecatelj/ica) je svaka osoba koja je svjesna sebe, svojih ljubavi i strasti i pretvara to u posao na način da utječe na druge samim iskazivanjem svojih interesa.The study is divided into two parts, the quantitative and qualitative. In the quantitative part, we dealt with Instagram in general. We were interested in the opinion of the youth of the City of Split on the five dimensions divided into two levels: group / social (communication and interaction dimension, economic and marketing dimension and technical dimension) and individual (motivational and emotional dimension). We used a survey with a questionnaire as a measuring instrument. In the qualitative part, we were based on the economic and marketing dimension of Instagram and we used a semi-structured interview. We have selected influencers as a sample. In the quantitative part of the study, a questionnaire on a sample of young people from the City of Split obtained results indicate that that the majority of young people have Instagram and that they know its settings very well. Their opinion is that the complexity of the application is low, however, for privacy, they claim that is medium to high. Instagram serves them as entertainment, and is most often active through posts, though they change their photos mostly on a monthly basis. Most often they react to a close person and mostly with a like. Most often they use emoticons to express emotions, and they are resigned after viewing other users photos. Daily, they spend less than 1 hour. Regarding the hypotheses, of the five hypotheses set, two were confirmed. In the qualitative part of the study, an analysis of interviews conducted with five influencers we got a common picture that we cannot generalize, but we can certainly better understand the phenomenon of Instagram in the marketing service. Most of our influencers have a profile for more than five years while for the purpose of influencing ut to three years. The opinion of our influencers is that Instagram is extremely competitive in the business world and has great strength and power. As some of the benefits, they mentioned acquaintances, business cooperation, earnings, learning about marketing, while deficiencies are cited as unreality, non-recognition of effort, counselling on something unknown, loss of privacy... Given that these are "smaller" micro profiles, it is not surprising that our female interlocutors want their profile personalized so they only agree to collaborations that fit their lifestyle. When it comes to collaborations, we can talk about paid collaborations and compensations. Our female interlocutors gave us their definition of influencer: An influencer is any person who is aware of himself/herself, his / her loves and passions, and turns that into a business by influencing others by expressing his / her interests

Aspekti kvalitativne istraživačke etike u sociologiji: teorijsko-metodološka rasprava

Kvalitativna istraživačka etika u sociologiji primarno je vezana uz brojne metodološke značajke kvalitativnih istraživanja, istraživački kontekst i interakcijski proces provedbe kvalitativnih istraživanja, ali i uz klasičan razvoj etičkih kodeksa socioloških društava i širih etičkih regulacija. Etička se pitanja, konvencionalno gledano, odnose na zaštitu sudionika u istraživanju i u Hrvatskoj su regulirana ponajprije na profesionalnoj i institucionalnoj razini. No imajući u vidu razvoj istraživačkih metoda, novih tehnologija i društvenih promjena koje uključuju sadašnje etičke regulacije, nekoliko je aspekata koji se problematiziraju i povezuju u ovom radu. U radu se kvalitativna istraživačka etika razmatra kroz analizu postojećih etičkih kodeksa u sociologiji, primjenu etičkih procedura u istraživanjima te izazove s kojima se istraživači pritom susreću. Etičke regulacije koje zadnjih godina impliciraju standardizaciju etičkih procedura i istraživačke prakse upućuju na važnost kontinuiranih teorijsko-metodoloških rasprava o istraživačkoj etici, posebice u kvalitativnim istraživanjima. Većina metodološke literature sadržava dio o etičkim procedurama (informiranom pristanku, anonimnosti i povjerljivosti, rizicima i sl.) koje se primjenjuju u sociološkim istraživanjima. Ipak, u njima se uočavaju argumenti da se spomenute procedure unutar kvalitativne istraživačke etike trebaju smjestiti sukladno značajkama kvalitativnih istraživanja koje u sociologiji mogu biti dodatno etički, metodološki i istraživački izazovne. U radu se zaključuje da se specifičnosti kvalitativne istraživačke etike očituju u etičkoj praksi kojom se u kvalitativnim istraživanjima etičke procedure primjenjuju na refleksivan način