Online publishers and the Digital Archive of Croatian Web Resources : a survey

Rad u prvom dijelu opisuje način prikupljanja hrvatske mrežne građe, postupke koji su potrebni pri kataložnoj obradi i arhiviranju te komunikaciju s nakladnicima. U drugom dijelu rada analizirani su rezultati ankete poslane nakladnicima mrežnih publikacija. Cilj ankete bio je utvrditi koliko je arhiviranje u Digitalnom arhivu hrvatskih mrežnih publikacija utjecalo na vrijednost njihove publikacije na mreži, koriste li arhivirane primjerke, je li arhiviranje utjecalo na porast korisnika stranica, koji su bili izvori informacija o postojanju Digitalnog arhiva te koriste li materijale o izradi mrežnih stranica koji se nalaze na stranicama Arhiva.The first part of this work describes the way of collecting Croatian web resources and their cataloguing and archiving in Digital Archive of Croatian Web Resources. In the second part the survey sent to publishers has been analyzed. The aim of this survey is to determine how much archiving has influenced the value of their web publications, do they use archiving instances, did archiving effect the increase of web publication users, which were the sources of information of existing of the Digital Archive of Croatian Web Resources and whether they use the recommendation materials about making and improving their web pages

Interoperabilnost zapisa ocjenskih radova u Dabru

Cilj. Cilj je ovog rada upoznavanje knjižničarske zajednice sa sustavom za obradu, pohranu i objavu ocjenskih radova u digitalnom obliku. Posebno je naglašen radni proces za pohranjivanje radova u repozitorije u Dabru koji je baziran na automatiziranom preuzimanju velikog broja podataka iz različitih sustava kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri olakšao i ubrzao unos, osigurala točnost te smanjila redundantnost podataka. Za opis radova koristi se osnovni set elemenata Dublin Core te detaljnija, hijerarhijski organizirana metapodatkovna shema MODS koja se sastoji od elemenata, podelemenata i atributa koji ih dodatno opisuju. Kako bi se zapisi ocjenskih radova uspješno razmjenjivali s drugim sustavima, svaki zapis dostupan je putem OAI-PMH-sučelja pojedinog repozitorija u Dabru. Pristup/metodologija/dizajn. Rad je informativnog karaktera i objašnjava načine rada u sustavu Dabar, ali i zakonski okvir ustanova koje su obveznici dostave i pohrane radova. Rezultati. U radu su navedeni statistički podaci o količini pohranjenih i dostupnih ocjenskih radova kroz Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova (ZIR), odnosno Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih radova (DR), te statistički podaci posjećenosti navedenih repozitorija. Naveden je popis sustava iz kojih repozitoriji u sustavu Dabar preuzimaju metapodatke i radove, kao i popis sustava putem kojih su zapisi repozitorija dostupni. Praktična primjena. Rad je namijenjen svim knjižničarima i IT-stručnjacima koji su uključeni u rad s repozitorijima i imaju obavezu dostave i pohrane ocjenskih radova. Originalnost/vrijednost. Uz osnovne procese s kojima su knjižnice do sada bile upoznate, radom se željelo upoznati s naprednim mogućnostima razmjene koje sustav pruža, ali i dati informacije o vanjskim sustavima u kojima se mogu pronaći hrvatski ocjenski radovi u digitalnom obliku

Weryfikacja markerów insercyjno-delecyjnych (InDels) i mikrosatelitarnych (STR) jako narzędzi pomocniczych do wnioskowania o pochodzeniu populacji słowiańskiej

Genetic markers for the prediction of biogeographical ancestry have proved to be effective tools for law enforcement agencies for many years now. In this study, we attempted to assess the potential of insertion-deletion markers (InDel) and microsatellites (STRs) as subsidiary polymorphisms for inference of Slavic population ancestry. For that purpose, we genotyped Slavic-speaking populations samples from Belarus, the Czech Republic, Poland, Serbia, Ukraine and Russia in 46 InDels and 15 STRs by PCR and capillary electrophoresis and analyzed for between-population differentiation with the use of distance-based methods (FST, principal component analysis and multidimensional scaling).Additionally, we studied a sample from a Polish individual of well-documented genealogy whose biogeographic ancestry had previously been inferred by commercial genomic services using autosomal single nucleotide polymorphisms (SNPs), mitochondrial DNA and Y-SNP markers. For comparative purposes, we used genotype data collected in the “forInDel” browser and allele frequencies from previously published papers. The results obtained for InDels and STRs show that the Slavic populations constitute a genetically homogeneous group, with the exception of the Czechs differing clearly from the other tested populations. The analysis of the known Polish sample in the Snipper application proves the usefulness of the InDel markers on the continental level only. Conversely, microsatellites not only improve prediction, but are also informative if considered as an independent set of ancestry markers.Markery genetyczne do przewidywania pochodzenia biogeograficznego od wielu lat okazują się skutecznymi narzędziami dla organów ścigania. W tym badaniu podjęliśmy próbę oceny potencjału markerów insercyjno-delecyjnych (InDel) i mikrosatelitarnych (STR) jako pomocniczych polimorfizmów do wnioskowania o pochodzeniu populacji słowiańskiej. W tym celu genotypowaliśmy próbki populacji słowiańskojęzycznych z Białorusi, Czech, Polski, Serbii, Ukrainy i Rosji w w zakresie 46 markerów InDel oraz 15 loci STR za pomocą PCR i elektroforezy kapilarnej oraz analizowaliśmy pod kątem różnicowania między populacjami za pomocą metod bazujących na dystansach genetycznych (FST, analiza głównych składowych i skalowanie wielowymiarowe). Dodatkowo zbadaliśmy próbkę mężczyzny z populacji polskiej o dobrze udokumentowanej genealogii, którego pochodzenie biogeograficzne zostało wcześniej ustalone przez komercyjne usługi genomiczne przy użyciu autosomalnych polimorfizmów pojedynczych nukleotydów (SNP), mitochondrialnego DNA i markerów Y-SNP. Do celów porównawczych wykorzystaliśmy dane genotypowe zebrane w przeglądarce „forInDel” i częstości alleli z wcześniej opublikowanych artykułów. Uzyskane wyniki dla InDels i STR wskazują, że populacje słowiańskie stanowią grupę genetycznie jednorodną, z wyjątkiem Czechów wyraźnie różniących się od pozostałych badanych populacji. Analiza znanej polskiej próbki w aplikacji Snipper dowodzi przydatności markerów InDel jedynie na poziomie kontynentalnym. Z kolei, mikrosatelity nie tylko poprawiają wyniki predykcji, ale są informatywne jako niezależny zestaw markerów pochodzenia biogeograficznego

Online publishers and the Digital Archive of Croatian Web Resources : survey

Rad u prvom dijelu opisuje način prikupljanja hrvatske mrežne građe, postupke koji su potrebni pri kataložnoj obradi i arhiviranju te komunikaciju s nakladnicima. U drugom dijelu rada analizirani su rezultati ankete poslane nakladnicima mrežnih publikacija. Cilj ankete bio je utvrditi koliko je arhiviranje u Digitalnom arhivu hrvatskih mrežnih publikacija utjecalo na vrijednost njihove publikacije na mreži, koriste li arhivirane primjerke, je li arhiviranje utjecalo na porast korisnika stranica, koji su bili izvori informacija o postojanju Digitalnog arhiva te koriste li materijale o izradi mrežnih stranica koji se nalaze na stranicama Arhiva.The frst part of this work describes the way of collecting Croatian web resources and their cataloguing and archiving in Digital Archive of Croatian Web Resources. In the second part the survey sent to publishers has been analyzed. The aimof this survey is to determine how much archiving has influenced the value of theirweb publications, do they use archiving instances, did archiving effect the increaseof web publication users, which were the sources of information of existing of the Digital Archive of Croatian Web Resources and whether they use the recommendation materials about making and improving their web page

Uspostava Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost : aktivnosti Radne skupine za definiranje strukture i načela HR-OOZ-a

Vijeće Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) uspostavilo je Radnu skupinu za definiranje strukture i načela HR-OOZ-a sa sljedeća tri cilja: definiranje održive organizacijske i upravljačke strukture HR-OOZ-a, definiranje načela i kriterija uključivanja usluga u HR-OOZ i uspostava kataloga usluga HR-OOZ-a. Katalog usluga HR-OOZ-a okupit će, u organizacijskom i tehničkom smislu, kvalitetne usluge koje podupiru otvorenu znanost i na koje se znanstvena i istraživačka zajednica može dugoročno osloniti. Kao prvi korak prema uspostavi Kataloga, Radna skupina je definirala skup od četrnaest kriterija koje usluge moraju zadovoljiti kako bi bile uvrštene u Katalog usluga HR-OOZ-a. Kriteriji sadrže opće kriterije, kriterije koji se odnose na otvoreni pristup i podršku otvorenoj znanosti, kriterije vezane uz razinu usluge te tehničke i sigurnosne kriterije. Pravilnikom HR-OOZ-a bit će definirana načela HR-OOZ-a, njegova organizacijska i upravljačka struktura, održivost te način uspostave i ažuriranja Kataloga usluga HR-OOZ-a. Uz navedene aktivnosti, Radna skupina prikuplja informacije o uslugama koje će inicijalno biti uključene u Katalog usluga HR-OOZ-a za koji je do ljeta 2022. planirana implementacija u okviru Informacijskog sustava znanosti RH (CroRIS)

Uspostava Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost : aktivnosti Radne skupine za definiranje strukture i načela HR-OOZ-a

Vijeće Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) uspostavilo je Radnu skupinu za definiranje strukture i načela HR-OOZ-a sa sljedeća tri cilja: definiranje održive organizacijske i upravljačke strukture HR-OOZ-a, definiranje načela i kriterija uključivanja usluga u HR-OOZ i uspostava kataloga usluga HR-OOZ-a. Katalog usluga HR-OOZ-a okupit će, u organizacijskom i tehničkom smislu, kvalitetne usluge koje podupiru otvorenu znanost i na koje se znanstvena i istraživačka zajednica može dugoročno osloniti. Kao prvi korak prema uspostavi Kataloga, Radna skupina je definirala skup od četrnaest kriterija koje usluge moraju zadovoljiti kako bi bile uvrštene u Katalog usluga HR-OOZ-a. Kriteriji sadrže opće kriterije, kriterije koji se odnose na otvoreni pristup i podršku otvorenoj znanosti, kriterije vezane uz razinu usluge te tehničke i sigurnosne kriterije. Pravilnikom HR-OOZ-a bit će definirana načela HR-OOZ-a, njegova organizacijska i upravljačka struktura, održivost te način uspostave i ažuriranja Kataloga usluga HR-OOZ-a. Uz navedene aktivnosti, Radna skupina prikuplja informacije o uslugama koje će inicijalno biti uključene u Katalog usluga HR-OOZ-a za koji je do ljeta 2022. planirana implementacija u okviru Informacijskog sustava znanosti RH (CroRIS)

Croatian Web Archive : an overview

The National and University Library in Zagreb (Library) established the Croatian Web Archive (HAW) in 2004 in collaboration with the University of Zagreb Computing Centre (Srce). The objective of the HAW is to collect, preserve and provide access to web resources that are considered an important part of Croatian cultural heritage. This paper presents the Library’s practice in archiving Croatian web resources. Croatian Web Archive started with a selective approach of collecting web resources. In order to enlarge and improve the national collection of archived resources, in 2011 the National and University Library in Zagreb decided to undertake the whole national domain harvesting. In addition, thematic harvestings focusing on particular subjects or events (e.g. national elections, sport events or natural disasters, etc.) were conducted as part of the HAW’s activities

Putovanje kroz vrijeme : od prihvata do vizualizacije online publikacija

U izlaganju će se predstaviti najvažnije aktivnosti Hrvatskoga arhiva weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) u upravljanju online publikacijama u posljednjih šesnaest godina. Poznato je da je web iznimno dinamičan medij sa sadržajem koji se mijenja iz minute u minutu. Prema nekim istraživanjima ponekad nestaje u vrlo kratkome roku stoga je očuvanje takve vrste sadržaja od iznimnog značenja. Zakonska je obveza Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu da provodi prihvat, obradu i trajnu pohranu online publikacija. Za provedbu te obveze od 2004. zadužen je Hrvatski arhiv weba (HAW). U radu će se dati pregled najnovijih razvojnih aktivnosti u području vizualizacije arhiviranog sadržaja te upoznati s planovima za suradnju s drugim knjižnicama