Onomatopoeic Words in Slovak: Everyday Use and Stylistic Function

Onomatopoeias — words that echo sounds from the extra-linguistic reality — are usually understood as units representing direct relationship between form and meaning. Lexical onomatopoeias are part of a language system and their meaning can be found in dictionaries. It is assumed that onomatopoeias are crucial in communication by and to infants and are also considered important stylistic devices in poetry. However, they seem to be only marginal in adults’ speech. This paper presents the results of an analysis of the understanding of Slovak onomatopoeias in everyday communication as well as of the stylistic dimension of these expressions in poetry. First, attention was paid to the comprehension of sound-imitating words in context by the sample of 30 native Slovak language speakers. Then, a sample of ten Slovak poems, well-known due to their usage of various sound-symbolic elements (onomatopoeias included) as stylistic devices, was examined to verify the supposed stylistic dimension of onomatopoeias in poetry. The results indicate that the understanding of the real meaning of lexical onomatopoeias depends on the specifics of the context and that onomatopoeias play a less important role in poetry than expected.Straipsnis skiriamas slovakų kalbos onomatopėjai kaip leksikos daliai. Onomatopėjiniai žodžiai yra garsažodinės kilmės, jais mėgdžiojami įvairūs nekalbinės tikrovės garsai. Šie žodžiai paprastai suprantami kaip vienetai, reprezentuojantys tiesioginį formos ir reikšmės ryšį. Straipsnyje daroma prielaida, kad onomatopėjiniai žodžiai yra svarbūs bendravimui su kūdikiais, suagusiųjų kalboje jie užima nežymią vietą. Onomatopėja taip pat laikoma populiaria poezijos stilistine priemone. Straipsnyje nagrinėjamos šios dvi onomatopėjinių žodžių vartosena, pateikiami onomatopėjinių žodžių pavyzdžių kasdienėje komunikacijoje analizė bei tokių žodžių poezijoje stilistinės dimensijos tyrimo rezultatai. 30 žmonių, kuriems slovakų kalba yra gimtoji, atkreipė dėmesį į garsą imituojančių žodžių supratimą kontekste. Be to, siekiant patikrinti tariamą onomatopėjos stilistinę dimensiją poezijoje, buvo ištirta dešimties slovakų recepcija gerai žinomų eilėraščių, kuriuose vartojami įvairūs garsiniai-simboliniai elementai (įskaitant onomatopėjinius) kaip stilistinė priemonė. Tyrimo rezultatai rodo, kad onomatopėjinių žodžių reikšmių supratimas priklauso nuo konteksto ir kad onomatopėjos vaidmuo poezijoje yra mažesnė nei tikėtasi. Onomatopoje v slovenčine: každodenné používanie a štylistická funkcia Onomatopoje — slová, ktoré imitujú zvuky z mimojazykovej skutočnosti — sú chápané ako jednotky reprezentujúce priamy vzťah medzi formou a obsahom. Lexikálne onomatopoje sú súčasťou jazyka ako systému a ich významy možno nájsť v slovníkoch. Predpokladá sa, že onomatopoje sú dôležité v komunikácii s dieťaťom, ako aj v reči dieťaťa, a sú vnímané aj ako významný štylistický prostriedok v poézii. Avšak, zdá sa, že v reči dospelých majú iba okrajové postavenie. Tento príspevok predstavuje výsledky výskumu zameraného na porozumenie slovenských onomatopojí v každodennej komunikácii, ako aj na štylistický rozmer týchto slov v poézii. Najprv sme pozornosť zamerali na analýzu významu zvuk imitujúcich slov v kontexte na vzorke 30 rodených hovoriacich. Následne sme skúmali vzorku desiatich slovenských básní, ktoré sú známe využívaním rôznych zvukovo-symbo­lických prvkov (vrátane onomatopojí) ako štylistických prostriedkov, aby sme overil predpokladané štylistické uplatnenie onomatopojí v poézii. Výsledky naznačujú, že pochopenie skutočného významu lexikálnych onomatopojí závisí od špecifikácie kontextu a že onomatopoje zohrávajú v poézii menej dôležitú úlohu, ako sa očakávalo. Kľúčové slová v slovenčine: spisovná slovenčina, onomatopoja, štylistický prostriedok, kontextové použitie, ustálenosť

An acoustic analysis of a sample of English and Ukrainian onomatopoeias: A pilot study

Much has been written about the position of onomatopoeias in languages nevertheless, sources dealing with the phonetic nature of these sound-echoing words are very rare. Some notes about the phonetic substance of onomatopoeias can be found in the work of Bredin and also Tsur who offers a more detailed phonetic investigation of sound-imitating expressions in relation to real sounds. On the basis of acoustic analysis of the onomatopoeic expression /ku:ku:/ and of the real sound the cuckoo produces, Tsur comes to the conclusion that such speech sounds are used as equivalents of natural sounds/noises whose phonetic properties best fit the imitated natural sounds. To evaluate this assumption, this pilot study includes acoustic analysis of onomatopoeias from English and Ukrainian. The selected English and Ukrainian verbal imitations of natural sounds (a cat’s meowing, an owl’s hooting, hitting two metal objects together and knocking on a door) were acoustically analyzed in terms of the structure of their sound spectra for comparison with the sound spectra of the natural sounds they imitate

Stress in compounds: An experimental research

The paper deals with the role of stress in distinguishing between compounds and phrases. An experimental laboratory research aims (a) to examine the nature of stress in N + N constructions in terms of its relative value, i.e., in relation to the values measured in neighbouring syllables; (b) to compare precise laboratory data with expectations of native speakers; (c) to compare precise laboratory measurement data with those obtained from native speakers who listened to a recording read by native speakers, in order to find out whether human ear perception corresponds to the results produced by computer technology; (d) to compare the laboratory data with the structural predictions using Giegerich’s criteria (2004); (e) to compare the laboratory data with the semantic predictions based on Olsen (2000). The laboratory data are analyzed and commented on with regard to the individual research tasks and objectives specified in points (a) to (e) above

Proizvodnja i percepcija govora

Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa

Proizvodnja i percepcija govora

Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa

ULOGA DISTINKTIVNIH OBELEŽJA U STRUKTURI SLOGA. KOMPARATIVNA ANALIZA ENGLESKOG I SLOVAČKOG

The placement of the syllable boundary in consonant clusters occurring word-medially is a perennial problem in phonological theory. The comprehension of the syllable as the “smallest binding unit of language” (Pauliny 1979: 101), as the unit necessary for the understanding of the phonological structure of the language, enables us to determine the boundaries of syllables on the basis of contrasts between the neighbouring phonemes in the syllable. The degree of contrast depends on the distinctive features of the given phonemes. To evaluate this approach, distinctive features of phonemes from two different languages – English and Slovak – were delimited according to two distinctive features theories – Feature Geometry and synthetic phonological theory. The sample analysis of the English and the Slovak words with word-medial consonant clusters indicates the validity of this approach for the demarcation of the syllable boundary in polysyllabic words.Određivanje granice sloga kod grupa suglasnika koji se javljaju u sredini reči predstavlja vekovni problem u fonološkoj teoriji. Poimanje sloga kao „najmanje vezivne jedinice jezika” (Pauliny 1979: 101), kao entiteta neophodnog za razumevanje fonološke strukture jezika, pomaže nam da odredimo granice slogova na osnovu razlika između susednih fonema u slogu. Stepen različitosti zavisi od distinktivnih obeležja datih fonema. Kako bi se dala procena ovakvog pristupa određivanju granice sloga, distinktivna obeležja fonema iz dva različita jezika – engleskog i slovačkog – analizirana su na osnovu dve teorije distinktivnih obeležja – Geometrije obeležja i Sintetičke teorije. Pilot-analiza  engleskih i slovačkih reči sa skupom suglasnika u sredini reči ukazuje na valjanost ovog pristupa kod određivanja granice sloga u višesložnim rečima