„This is a wonderful time to be a political economist“

Interview: prof. dr. Jonathan Zeitlin, University of Wisconsi

Public Opinion, the Working Class and the Dissolution of Yugoslavia

Ovaj rad analizira rezultate anketnoga ispitivanja javnog mnijenja koje je 1990. godine, prije prvih višestranačkih izbora i prije izbijanja rata, provedeno u svim republikama bivše Jugoslavije. Posebno se analiziraju stavovi radničke klase. Logističkim se regresijama analiziraju podatci za bivšu Jugoslaviju, te zatim za njezine tri politički najutjecajnije i ekonomski najrazvijenije republike, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. Pokazalo se da se, premda velika većina jugoslavenskih građana izražava projugoslavenske stavove, ispod površinskog konsenzusa može uočiti specifična fragmentacija javnog mišljenja uopće i radničke klase pogotovo. Jedino u Hrvatskoj radnici odskaču u izraženoj važnosti pripadnosti Jugoslaviji, u odnosu na druge društvene skupine. S druge strane, stavovi stručnjaka i »privatnika«, kao nositelja nastajuće ekonomske elite, obilježeni su slabijom vezanošću za jugoslavensku političku zajednicu. Najzad, jača vezanost uz Jugoslaviju kombinira se s većom skepsom oko prelaska na tržišnu privredu, dok se slabija vezanost uz Jugoslaviju kombinira sa sklonošću da se izrazi demokratska orijentacija. Utoliko se osjećaj vezanosti uz Jugoslaviju ponajprije povezivao sa socijalističkim uređenjem gospodarstva, a mnogo manje uz privrženost demokraciji, što je jugoslavensko zajedništvo učinilo još ranjivijim u kontekstu krize socijalizma u Istočnoj Europi i uspona liberalne demokracije kao jedinoga zamislivog oblika društvenog uređenja.This study analyses the results of a public opinion survey conducted in all the republics of the former Yugoslavia in 1990, before the first multi-party elections and the outbreak of war. Focus is placed on the attitudes of the working class. Logistic regression models are used to analyse the data for the former Yugoslavia and for three of its politically most influential and economically most developed republics, Slovenia, Croatia and Serbia. It was shown that, although a large majority of the Yugoslav citizens had pro-Yugoslav attitudes, this surface consensus concealed a particular fragmentation of public opinion in general and of the working class in particular. Relative to other social groups, it is only in Croatia that workers stand out in the expressed importance of belonging to Yugoslavia. On the other hand, experts and small-scale private employers, the basis of an emerging economic elite, had weaker attachments to the Yugoslav political community. Finally, a stronger attachment to Yugoslavia was combined with deeper scepticism regarding the transition to a market economy, while a weaker attachment to Yugoslavia was combined with a tendency to support a democratic orientation. Therefore, a pro-Yugoslav orientation was linked to a socialist economic model and far less to democratic values. This made Yugoslav unity even more vulnerable in the context of the crisis of socialism in Eastern Europe and the rise of liberal democracy as the only imaginable political system

Adam Smith and James Steuart: Opposing imageries of early capitalism

U ovom radu, analiziraju se dvije ilustracije ili vizualne metafore kojima su škotski društveni znanstvenici (prvenstveno politički ekonomisti) osamnaestog stoljeća, Adam Smith i James Steuart, pokušali prikazati i osvijetliti nastajući ekonomski i njemu pridruženi politički poredak. S jedne strane se nalazi slavna nevidljiva ruka, za koju se tvrdi da sama po sebi nije od velike važnosti za Smitha, iako njena logika jest. To otvara nekoliko interpretacijskih teškoća koje se pokušavaju rasvijetliti što je više moguće. S druge strane je Steuartova metafora o novom poretku kao finom i skupocjenom satu kojeg treba popravljati oprezno, ali često i samo stručno. Ova dva autora iz osamnaestog stoljeća mogu se danas uzeti, u ponešto pojednostavljenom shvaćanju, kao predstavnici dviju suprotstavljenih ideoloških orijentacija čiji je sukob od velikog značenja i za naš globalizirani svijet.This paper analyses two illustrations or visual metaphors used by the eighteenth century Scottish social thinkers (primarily political economists), Adam Smith and James Steuart, in an attempt to illuminate the emerging economic system as well as the political system associated with it. The f irst metaphor is the famous invisible hand, in itself not considered particularly relevant to Smith, although itʼs logic is. This issue imposes several diff iculties in interpretation that are resolved as much as possible. The other is Stuartʼs metaphor of the new social order as a delicate and fine watch that is to be adjusted cautiously, but frequently and by experts only. These two eighteenth century authors can be taken today, though in a somewhat simplif ied manner, as the embodiments of the two opposing ideological orientations the confrontation of which is also of great importance in our contemporary globalised world

Red and Black Croatia in the Long Run

Jedna od bolje utvrđenih činjenica hrvatske politike jest geografska podjela na sjeverozapadni dio zemlje koji glasa za lijeve opcije i jugoistočni dio zemlje koji glasa za desne opcije. Hrvatska u tom pogledu nije iznimka s obzirom na to da više zemalja u regiji i šire dijeli isto obilježje geografskog grupiranja različitih vrsta političkih identiteta. koji bi dugoročni faktori mogli objasniti taj prostorni raspored, podjelu zemlje na "crvenu" i "crnu" Hrvatsku? Ovaj rad koristi kvantitativnu analizu podataka na razini geografski definiranih jedinica kako bi istražio efekt triju grupa faktora: (1) razvojnog naslijeđa socijalističke Jugoslavije kakvo je ono bilo u trenutku raspada te države, (2) dubokih strukturnih, ekonomskih i demografskih promjena koje su se dogodile od kraja socijalističke Jugoslavije do danas i (3) dugoročnog naslijeđa Drugog svjetskog rata (1941-1945) i Domovinskog rata (1991-1995).Abstract one of the best established facts of Croatian politics is the geographical divide between the north-west part of the country which votes for left-wing options and the south-east part of the country which votes for right-wing options. Croatia is not an exception in this regard, as many countries in the region and beyond feature a similar geographical clustering of different political identities. What long-term factors can be used to explain this spatial distribution, the division of the country into a "red Croatia" and a "black Croatia"? this article uses a quantitative analysis of municipal data in order to investigate the impact of three groups of factors: (1) the developmental legacy of socialist Yugoslavia as it existed at the time of the country\u27s dissolution, (2) the deep structural, economic and demographic changes that took place since the end of socialist Yugoslavia until today and (3) the long-run legacies of World War II (1941-1945) and the Homeland War (1991-1995)

A Short Overview of the Political Economy Of Technological Change

Tehnološka je promjena jedna od najvažnijih sila koje oblikuju moderno društvo.‎ Koje perspektive postoje za razumijevanje tehnoloških promjena, prije‎ svega iz kuta političke ekonomije? U prvom se dijelu rada daje osnovni pregled ‎debata koje su oblikovale to znanstveno područje, počevši s klasičnom‎ britanskom političkom ekonomijom devetnaestog stoljeća. Liberalni politički‎ ekonomisti tog razdoblja i njihovi kritičari vidjeli su u pitanju strojeva prvorazredan ‎izazov tadašnjem britanskom društvu, prije svega kada je riječ o problemu ‎tehnološke nezaposlenosti. U drugom dijelu rad se okreće neoklasičnoj‎ ekonomiji i njenim konceptualnim alatima za razumijevanje tehnologije. Usto ‎se bavi i kritikama neoklasičnog pristupa, od kojih je najrelevantnija Schumpeterova. ‎U trećem se dijelu daje pregled suvremene literature o učinku digitalnih ‎tehnologija. Posebno mjesto zauzima teza o tehnološkoj promjeni koja ‎različito utječe na različite segmente tržišta rada, nagrađujući one koji imaju ‎vještine komplementarne digitalnoj tehnologiji, a kažnjavajući one koji takve‎ vještine nemaju.‎Technological change is one of the most important forces shaping modern‎ society. Which perspectives can help us understand technological change, especially ‎from a political economy lens? The first part of this article provides a ‎basic overview of debates that shaped this scientific field, starting with nineteenth ‎century British political economy. Liberal political economists as well ‎as their critics of the time both saw the machinery question as a paramount‎ challenge to British society, especially with regard to the problem of technological‎ unemployment. The second part of the article turns to neoclassical ‎economics and the conceptual tools that it uses to understand technology. Critiques ‎of the neoclassical approach are also included, of which Schumpeter’s‎ critique is the most important. The third part of the article turns to the contemporary‎ literature on “skill-biased technological change” which rewards those ‎that have the skills that complement digital technology and punishes those ‎that do not.

PAVAO RITTER VITEZOVIĆ, NATIONAL IDENTITY AND POLITICAL SCIENCE

Polazeći od metodoloških naputaka Quentina Skinnera i Johna Pococka, autor interpretira spis Pavla Rittera Vitezovića Oživljena Hrvatska kao spis kojem je predmet proučavanja ponajprije identitet. U tom se spisu utemeljuje etnički identitet, a istodobno Vitezović daje “alate” budućim “konstruktorima nacije” u stvaranju nacionalnog identiteta. Zbog ove pionirske naravi Oživljene Hrvatske autor sugerira da bi Pavao Ritter Vitezović, prema predmetu kojim se bavio – a to je bio identitet – trebao biti uvršten u hrvatsku politološku tradiciju.Using Quentin Skiner’s and John Pocock’s methodological guidelines, the author argues that the topic of the text by Pavao Ritter Vitezović, Oživljena Hrvatska /The Revived Croatia/ is – identity. The text establishes ethnic identity, and at the same time provides the “tools” for the future “constructors of the nation” in their creation of the national identity. Because of this, the author suggests that Pavao Ritter Vitezović, due to the subject he covered – identity – should be considered as part of the Croatian political science tradition

Who Supports a Property Tax in Croatia?

Ovaj se rad bavi analizom podrške porezu na nekretnine u Hrvatskoj. Tko podržava taj porez, a tko mu se protivi? Analiza se služi anketama Fakulteta političkih znanosti iz 2016. i 2020. godine. Na taj se način može usporediti struktura javnoga mišljenja prije i poslije velike javne rasprave iz 2017. godine, koja je rezultirala odgađanjem poreza. Rad se nastavlja na prijašnje analize, koje su pokazale povezanost stranačke identifikacije i podrške porezu na nekretnine. Rad širi te analize novim podacima. Pokazuje se da 2016. godine ta veza i dalje postoji, ali da ona nestaje 2020. godine. Rad ispituje i kakva je priroda ekonomskih stavova samih građana te postavlja pitanje može li se nakon rasprave o porezu na nekretnine govoriti o eventualnoj novoj liberalnoj orijentaciji u strukturi javnoga mišljenja u Hrvatskoj. Analiza sugerira da u Hrvatskoj i dalje pretežu umjereno lijevi ekonomski stavovi, ali da se nakon burne javne diskusije o porezu na nekretnine događaju određene promjene ekonomskih stavova, u kojima se liberalni i intervencionistički stavovi međusobno isprepleću.This article analyses public support for a property tax in Croatia. Who supports this tax and who opposes it? The analysis uses public opinion polls conducted by the Faculty of Political Science in 2016 and 2020. This makes it possible to compare the structure of public opinion before and after the large public debate from 2017 which resulted in a postponement of the tax. The article relies on previous work that showed a link between party identification and support for property taxation and extends this analysis with new data. The article shows that this link still existed in 2016 but that it disappeared in 2020. The article also examines the nature of citizens\u27 economic views and asks if a new liberal orientation arose in the structure of public opinion in Croatia, following the debate on the property tax. The analysis suggests that moderately left-wing opinions still prevail in Croatia, but following the turbulent public discussion of the property tax, new combinations of economic views appear in which liberal and interventionist views intermingle

Does Croatia Need a House of Counties?

U ovom radu bavim se analizom političke institucije Županijskog doma. Iznosim tezu da Županijski dom nije bio potreban u političkom ustrojstvu Republike Hrvatske. Kroz rad dajem teorijsku pozadinu debate o unikameralizmu i bikameralizmu kako je ona iznesena u političkoj znanosti kao i povijesni pregled razvoja bikameralizma i pregled parlamentarnih ustrojstava zemalja središnje i istočne Europe koje prolaze kroz proces demokratske tranzicije kao i Hrvatska. U opisu hrvatskog iskustva sa Županijskim domom prikazujem Ustavom definirani položaj tog doma, samo ukidanje i reagiranja političkih aktera Republike Hrvatske. Zatim kratko navodim i mogućnosti ponovnog uvođenja gornjeg parlamentarnog doma kroz najave Goranske deklaracije.This essay analyses the political institution of the upper house of the Croatian Parliament, House of Counties. I put forward a thesis that the House of Counties was not necessary within the political system of the Republic of Croatia. I present the theoretical background of the debate about unicameralism and bicameralism in political sciences, the historical overview of the development of bicameralism, and a sketch of parliamentary systems in the countries of Central and Eastern Europe which are, like Croatia, currently undergoing the process of democratic transition. I describe the Croatian experience with the constitutional framework of the House of Counties, the process of its abolishing and subsequent reactions of Croatian political protagonists. I then briefly present the possibilities of reinstating the upper parliamentary house through the Goran Declaration