Diabetes mellitus in pathogenesis of periodontal diseases

Iz pregleda epidemioloških i kliničkih ispitivanja kao i eksperimentalnih studija, uočljivo je da je parodontna bolest izraženija u bolesnika oboljelih od neregulirane šećerne bolesti i da progresija parodontne bolesti brže napreduje u toj grupi oboljelih. U bolesnika s Tipom I šećerne bolesti resoprcija alveolne kosti u velikom broju slučajeva započinje već u doba puberteta i progredira s dobi. Također je dokazano da takvi bolesnici imaju jače izraženu upalu gingivnog tkiva. Mogući patogenetski mehanizmi odgovorni za intenzivniju i bržu destrukciju parodontnih tkiva su: oštećeni obrambeni mehanizmi koji primamo uključuju smanjenu fagocitozu i kemotaksu polimorfonukleamih leukocita, zatim promijenjenu mikrobiološku floru u parodontnim džepovima te poremećeni metabolizam kolagena i vaskularne promjene.A survey of the epidemiological, clinical and experimental studies has shown the periodontal disease to be more frequent in the patients suffering from uncontrolled diabetes mellitus and to progress more rapidly in this group of subjects affected by the disease. In a large number of type 1 diabetics, alveolar bone resorption begins as early as puberty, progressing with aging. Gingival tissue inflammation was also demonstrated to be more markedly present in these patients. The following pathogenetic mechanisms could possibly be responsible for a more intensive and faster destruction of the periodontal tissues: impaired protective mechanisms primarily involving diminished phagocytosis and chemotaxis of polymorphonuclear leukocytes, an altered microbiological flora in the periodontal pockets, an impaired metabolism of collagen, and vascular changes

Diabetes mellitus in pathogenesis of periodontal diseases

Iz pregleda epidemioloških i kliničkih ispitivanja kao i eksperimentalnih studija, uočljivo je da je parodontna bolest izraženija u bolesnika oboljelih od neregulirane šećerne bolesti i da progresija parodontne bolesti brže napreduje u toj grupi oboljelih. U bolesnika s Tipom I šećerne bolesti resoprcija alveolne kosti u velikom broju slučajeva započinje već u doba puberteta i progredira s dobi. Također je dokazano da takvi bolesnici imaju jače izraženu upalu gingivnog tkiva. Mogući patogenetski mehanizmi odgovorni za intenzivniju i bržu destrukciju parodontnih tkiva su: oštećeni obrambeni mehanizmi koji primamo uključuju smanjenu fagocitozu i kemotaksu polimorfonukleamih leukocita, zatim promijenjenu mikrobiološku floru u parodontnim džepovima te poremećeni metabolizam kolagena i vaskularne promjene.A survey of the epidemiological, clinical and experimental studies has shown the periodontal disease to be more frequent in the patients suffering from uncontrolled diabetes mellitus and to progress more rapidly in this group of subjects affected by the disease. In a large number of type 1 diabetics, alveolar bone resorption begins as early as puberty, progressing with aging. Gingival tissue inflammation was also demonstrated to be more markedly present in these patients. The following pathogenetic mechanisms could possibly be responsible for a more intensive and faster destruction of the periodontal tissues: impaired protective mechanisms primarily involving diminished phagocytosis and chemotaxis of polymorphonuclear leukocytes, an altered microbiological flora in the periodontal pockets, an impaired metabolism of collagen, and vascular changes

Hybrid drive of road vehicles

Cestovna motorna vozila su nastala kada se pojavio prvi automobil koji je bio pogonjen parnim strojem (1769. Francuz N. J. Cugnot), taj parni automobil je bio u mogućnosti povući 5t tereta i razvijao je brzinu od 5 km/h, ali se morao zaustavljati svakih 12 do 15 min kako bi se postigao potreban tlak pare i automobil nastavio gibati. Prvi automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem izgradio je Carl Benz 3. srpnja. 1886 godine u Mannheimu i od tada pa do danas razvijala se automobilska industrija u tom smjeru da današnja vozila koriste „moderne pogone“ kao što su: 1. motori s unutarnjim izgaranjem,2. elektromotori , 3. hibridni pogon. Potreba za hibridnim automobilom nastala je zbog: 1. iskorištavanja neobnovljivih oblika energije koji koriste motori s unutarnjim izgaranjem i zagađuju okoliš, 2. nepraktičnosti električnih automobila kojim je potrebna veća količina vremena za punjenje, te mali domet vozila. Hibridni pogon u cestovnom prometu je relativno novitet u automobilskoj industriji, odnosi se na vozila koji koriste dva ili više izvora energije za napajanje, umjesto da koristi jedan izvor napajanja kao tradicionalni automobil.Road motor vehicles were created when the first steam-powered car appeared. (1769. French N.J. Cugnot). The steam car could pull a load of 5 t and develop a speed of 5 km / h, but had to stop every 12 to 15 minutes to achieve the necessary pressure to operate the car. The first car with an internal combustion engine was built by Carl Benz on the 3rd July of 1886 in Mannheim. Since then, the automotive industry has evolved in the direction in which vehicles today use “modern propulsion,” such as: 1. Internal combustion engines, 2. Electric motors 3. Hybrid propulsion. The need for a hybrid car arose due to: 1. exploitation of non-renewable forms of energy that is on the earth, which internal combustion engines use and polute the environment 2. the impracticality of electric cars that require a larger amount of charging time and a small scope of vehicles. Hybrid propulsion in road traffic is relatively new in the automotive industry, but a hybrid vehicle refers to a vehicle that uses two or more energy sources instead of using one energy source like a traditional car. It is the most common combination of petrol or Diesel engines and electromotor

Hybrid drive of road vehicles

Cestovna motorna vozila su nastala kada se pojavio prvi automobil koji je bio pogonjen parnim strojem (1769. Francuz N. J. Cugnot), taj parni automobil je bio u mogućnosti povući 5t tereta i razvijao je brzinu od 5 km/h, ali se morao zaustavljati svakih 12 do 15 min kako bi se postigao potreban tlak pare i automobil nastavio gibati. Prvi automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem izgradio je Carl Benz 3. srpnja. 1886 godine u Mannheimu i od tada pa do danas razvijala se automobilska industrija u tom smjeru da današnja vozila koriste „moderne pogone“ kao što su: 1. motori s unutarnjim izgaranjem,2. elektromotori , 3. hibridni pogon. Potreba za hibridnim automobilom nastala je zbog: 1. iskorištavanja neobnovljivih oblika energije koji koriste motori s unutarnjim izgaranjem i zagađuju okoliš, 2. nepraktičnosti električnih automobila kojim je potrebna veća količina vremena za punjenje, te mali domet vozila. Hibridni pogon u cestovnom prometu je relativno novitet u automobilskoj industriji, odnosi se na vozila koji koriste dva ili više izvora energije za napajanje, umjesto da koristi jedan izvor napajanja kao tradicionalni automobil.Road motor vehicles were created when the first steam-powered car appeared. (1769. French N.J. Cugnot). The steam car could pull a load of 5 t and develop a speed of 5 km / h, but had to stop every 12 to 15 minutes to achieve the necessary pressure to operate the car. The first car with an internal combustion engine was built by Carl Benz on the 3rd July of 1886 in Mannheim. Since then, the automotive industry has evolved in the direction in which vehicles today use “modern propulsion,” such as: 1. Internal combustion engines, 2. Electric motors 3. Hybrid propulsion. The need for a hybrid car arose due to: 1. exploitation of non-renewable forms of energy that is on the earth, which internal combustion engines use and polute the environment 2. the impracticality of electric cars that require a larger amount of charging time and a small scope of vehicles. Hybrid propulsion in road traffic is relatively new in the automotive industry, but a hybrid vehicle refers to a vehicle that uses two or more energy sources instead of using one energy source like a traditional car. It is the most common combination of petrol or Diesel engines and electromotor

Short-term electricity load and price forecasting

Predviđanje potrošnje i cijene električne energije važno je za ispravno upravljanje elektro-energetskim sustavom i donošenje pravilnih ekonomskih odluka. Opisani je problem kratkoročnog predviđanja potrošnje i cijene električne energije. Predstavljena su moguća rješenja problema predviđanja i implementirano je vlastito rješenje koristeći neuronsku mrežu sa nasumično postavljenim težinama (ELM mreža). Opisan je rad ELM mreža i uspoređena je njihova učinkovitost sa drugim rješenjima za predviđanje.To correctly manage the electricity grid and to make sound economic decisions, it is important to make good predictions on price and demand of electricity. Problems of shot-term load and price forecasting are described. Possible solutions to the problem of prediction are presented and own solution using extreme learning machine (ELM) is offered. Operation of ELM is described and its performance is compared to other forecast solutions

Short-term electricity load and price forecasting

Predviđanje potrošnje i cijene električne energije važno je za ispravno upravljanje elektro-energetskim sustavom i donošenje pravilnih ekonomskih odluka. Opisani je problem kratkoročnog predviđanja potrošnje i cijene električne energije. Predstavljena su moguća rješenja problema predviđanja i implementirano je vlastito rješenje koristeći neuronsku mrežu sa nasumično postavljenim težinama (ELM mreža). Opisan je rad ELM mreža i uspoređena je njihova učinkovitost sa drugim rješenjima za predviđanje.To correctly manage the electricity grid and to make sound economic decisions, it is important to make good predictions on price and demand of electricity. Problems of shot-term load and price forecasting are described. Possible solutions to the problem of prediction are presented and own solution using extreme learning machine (ELM) is offered. Operation of ELM is described and its performance is compared to other forecast solutions

Short-term electricity load and price forecasting

Predviđanje potrošnje i cijene električne energije važno je za ispravno upravljanje elektro-energetskim sustavom i donošenje pravilnih ekonomskih odluka. Opisani je problem kratkoročnog predviđanja potrošnje i cijene električne energije. Predstavljena su moguća rješenja problema predviđanja i implementirano je vlastito rješenje koristeći neuronsku mrežu sa nasumično postavljenim težinama (ELM mreža). Opisan je rad ELM mreža i uspoređena je njihova učinkovitost sa drugim rješenjima za predviđanje.To correctly manage the electricity grid and to make sound economic decisions, it is important to make good predictions on price and demand of electricity. Problems of shot-term load and price forecasting are described. Possible solutions to the problem of prediction are presented and own solution using extreme learning machine (ELM) is offered. Operation of ELM is described and its performance is compared to other forecast solutions