„Nije špital nego škola gdje se pamet uči“ – štićenici Kraljevskog i zemaljskog Zavoda za umobolne u Stenjevcu

Kraljevski i zemaljski zavod za umobolne u Stenjevcu osnovan je 1879. godine kao prva psihijatrijska institucija na području Hrvatske. Od samog osnutka zavod su pratili problemi prenapučenosti, velikog broja kronično bolesnih i neizlječivih štićenika i štićenica, epidemija i velike smrtnosti. U ovom se članku istražuje socijalna struktura i život štićenika i štićenica, koji su u zavodu boravili od 1879. do 1918. godine. Uz pomoć članaka hrvatskih psihijatara objavljenih u „Liječničkom vjesniku“, psihijatrijskih publikacija i povijesti bolesti sačuvanih u arhivu Klinike za psihijatriju Vrapče (institucije koja je direktni nasljednik zavoda), istražen je međusobni odnos socijalnog statusa i roda štićenika i štićenica s njihovim dijagnozama i pretpostavljenom etiologijom bolesti. U radu se koristi posredovan govor štićenika kako bi se opisalo postupanje s duševno oboljelim osobama u njihovoj okolini izvan zavoda i nakon dolaska u zavod. Naglasak se stavlja na odnos liječnika i štićenika i način na koji se isti formirao pod utjecajem dominantnog psihijatrijskog diskursa, ali i na percepciju zavodskog liječenja od strane samih štićenika

Reports from "Balvanija": imagologic articulation of rebellion of Croatian Serbs in "Slobodna Dalmacija" and "Glas Slavonije"

Članak nudi imagološku analizu izvještavanja o pobuni Srba u Hrvatskoj u dva regionalno snažna dnevna lista: Slobodnoj Dalmaciji i Glasu Slavonije tijekom 1990. i 1991. godine. Izvještavanje i komentiranje samih početaka ratnih zbivanja u dnevnom tisku promatra se kroz tri česta i zastupljena skupa imagema preko koje se percipiralo Srbe u Hrvatskoj: imagem “Balkana” i “Europe” kao semantički suprotstavljenih pojmova kroz koje se percipiralo Srbe i Hrvate, imageme “hajdučiji” i “razbojništvu” i narativ o “zavjeraštvu”. Svi navedeni imagemi evocirali su etničke stereotipe i poticali strah i mržnju prema Srbima i s vremenom su postupno uklopljeni u dominantan nacionalistički narativ.This paper deals with imagological analysis of media reports on the Serb uprising in Croatia in two regionally strong dailies: “Slobodna Dalmacija” and “Glas Slavonije” during the years 1990 and 1991. Reporting and commenting on the events that immediately preceded start of the Yugoslav Wars in daily press is viewed through three frequently represented sets of imagems through which Serbs in Croatia were perceived: imagems of “Balkans” and semantically opposed term “Europe”, imagems of “Haiduks” and “brigandry”, and the imagological narrative of “conspiracy”. All these narratives evoked ethnic stereotypes and encouraged fear and hatred towards Serbs, and over time they gradually formed a part of imaginary of the dominant nationalist narrative

Društvo, tekst i čudovišta: ideologija u gotičkome romanu

U ovome radu pokušat ću analizirati odnos čudovišta, društva i moralnih tabua u engleskome gotičkom i neogotičkom romanu devetnaestoga stoljeća. Polazeći od pretpostavki Noela Carrolla i Phillipa J. Nickela da je ključni element estetike horora lik čudovišta koje prijeti uvriježenome društvenom ili epistemološkom poretku, nastojat ću u svjetlu povijesnoga i kulturnoga konteksta navedenih djela razložiti kompleksne odnose između čudovišta, društva i pojedinca u romanima Frankenstein ili moderni Prometej Mary Shelley i Drakula Brama Stokera. Prvo djelo možemo odrediti kao pozni gotički roman s faustijanskim likom znanstvenika koji prkosi zakonima prirode, dok je drugi roman predstavnik viktorijanske neogotike.In my work I will attempt to analyze the interweaving relations of monster, society and ethical taboos in English Gothic and neo-Gothic novel of the 19th century. Taking into account theories of Noel Carroll and Phillip J. Nickel about figure of a monster as a threat to current social and epistemological order, being a key element of horror aesthetic, I will try to discern complex relationship of monster, society and individual in the novels Frankenstein or the New Prometheus of Mary Shelley, and Dracula of Bram Stoker. First novel can be regarded as a late Gothic novel with overreaching Faustian scientist as its main character, while Dracula can be regarded as a classical example of Victorian neo-Gothic

Od Davyja Crocketta do Bonnie & Clyde: konstrukcija američke slike o sebi u modernoj pučkoj i popularnoj kulturi

In this thesis, I will attempt to analyse a specific set of autostereotypes that came to pass in the folklore and popular culture of 19-century United States of America. That set of autostereotypes relate to a character of frontier hero. Frontier hero was classical hero oft he early 19-century folklore and he was attributed with a set of characteristics that have reflected specific set of moral values typical for the early notions of American Self. This form of autosteretypisation has had a significant influence on American popular politics, especially at the grass-roots aspects of westward expansion and the accompanying set of beliefs that will become known as Manifest Destiny. In the late 19th century the image of the frontier hero will become distorted in the mirror of social and economic tensions of The Gilded Age and it will be transformed into the popular culture icon of the western gunslinger and outlaw. Those two images have helped form the popular idea of American nationhood that was more rooted in anarcho-primitivist conceptions of individualism and democracy than the strictly rationalist and capitalist ideas oft he mainstream political Americanism

Pojmovna analiza i intelektualna povijest: moralno ludilo i šteta u hrvatskoj psihijatriji fin de sièclea

We investigate whether the analysis of the concept of mental disorder, as carried out in analytic philosophy of psychiatry, can contribute significantly to the intellectual history of antisocial personality disorders. We discuss and address possible pitfalls of this interdisciplinary interaction. Using insights from analytic philosophy of psychiatry, we investigate whether there were significant differences in the explicit conceptualisation of the notion of harm in diagnoses of moral insanity in relevant texts of Austrian and Croatian psychiatrists at the turn of the 19th and 20th century. Our finding that different notions of harm were at the core of debates on moral insanity in early Croatian psychiatry indicates the fruitfulness of the interaction between analytic philosophy and intellectual history of psychiatry.Istražujemo može li analiza pojma mentalnog poremećaja kako se provodi u analitičkoj filozofiji psihijatrije značajno pridonijeti intelektualnoj povijesti antisocijalnih poremećaja ličnosti. Raspravljamo o mogućim opasnostima te interdisciplinarne interakcije. Koristeći se uvidima iz analitičke filozofije psihijatrije istražujemo postoje li značajne razlike u eksplicitnoj konceptualizaciji pojma štete prilikom dijagnoza moralnog ludila u relevantnim tekstovima austrijskih i hrvatskih psihijatara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Rezultat našeg istraživanja, prema kojemu su u središtu rasprave o moralnom ludilu u ranoj hrvatskoj psihijatriji bili različiti pojmovi štete, ukazuje na plodonosnost interakcije između analitičke filozofije i intelektualne povijesti psihijatrije