Prijedlog novog usustavljenja konzervatorsko-restauratorske struke

Krovna europska strukovna organizacija ECCO u mapi konz.-rest. procesa dokumentaciju postavlja negdje „dolje lijevo sa strane” da statira i da ne rezultira ničim pa ni novim znanjima, ni širenjem informacija... ništa se ne rađa iz nje. Ako je tako, postavlja se pitanje: „Kako se informacije dobivene konzervatosko-restauratorskim aktivnostima materijaliziraju i kako postaju dio simboličnoga proizvoda kojeg se semantički označuje pojmom znanje?” U ovom se radu se na temelju teze da je metodološki usustavljena dokumentacija uvjet znanstvenosti konzervatorski-restauratorskog rada, predlaže nova rješenja i objašnjava u čemu bi bio kvalitativni napredak u novopredloženom usustavljenju. Da bi se mogle definirati konzervatosko-restauratorske. aktivnosti, potrebno je definirati jasnu semantičku oznaku za svaku pojedinu aktivnost konzervatora-restauratora. U tom smislu, sadašnje je definiranje preventivnog konzerviranja problem. Predlaže se redefiniranje pojma preventivno konzerviranje da bi se preventivno konzerviranje moglo opravdano prikazivati kao djelatnost konzervatora-restauratora. Predlaže se izmijenjeni prikaz konzervatorsko-restauratorskih aktivnosti, a prijedlog nove mape konz.-rest. procesa temelji se na tezi da je taj proces jedino dokazivo i jedino ispravno prikazati metodološki usustavljenom dokumentacijom. Ujedini li se u jednom prikazu prijedlog mape metodološki usustavljenog konzervatorsko-restauratorskog procesa i prijedlog mape rezultata toga procesa, dobit će se prikaz komplementaran mapi aktivnosti konzervatora-restauratora

FERDO GOGLIA AND ZVONIMIR WYROUBAL: PIONEERS IN A SYSTEMATIC MAINTENANCE OF RESTORATION DOCUMENTATION IN CROATIA

The HRZ archives of conservation-restoration documentation show the continuity from 1916 till the present day. A Zagreb’s restorer Ferdo Goglia started with a consistent documentation of the condition of paintings and restoration treatments in detail. His documentation was based on consistent written records but Goglia used photography and diagrams whenever he considered them as necessary illustration tools. By the end of his working life, i.e. 1941, Goglia treated and documented 1792 paintings. The regulations on the maintenance of records relating to conservation-restoration works in Croatia were passed by authorites in Vienna in 1853. The enactment of these regulations was not encouraged by the restoration experts themselves, but its reasons lied in the intention of the state authorities to monitor restorations and state expenses. Consequently, these records only sometimes present the state of preservation or treatment proposals in detail. According to the literature, the first professional guidelines for conservationrestoration documenting were published in the journal Museoin in 1932, while the authoritative Ruhemann’s and Stout’s articles were published in the journal Technical Studies in 1934 and 1935. However, the maintenance of such documentation was not obligatory part of the discipline until the mid sixties of the 20th century. Looking at Goglia’s documentation in wider context it is possible to conclude that his documentation is ahead of his time. In 1942 Goglia’s successor Zvonimir Wyroubal continued with the consistent maintenance of conservation-restoration documentation. From the beginning Wyroubal used typewriter for writing documentation. In 1942 he organised an archive of documentation Þ les and an archive of documentation photographs

O epistemologiji konzervatorsko-restauratorske struke

Epistemologija se bavi sredstvima proizvodnje znanja što je veže s konzervatorsko-restauratorskim dokumentiranjem. U raspravi će se pokušati demistificirati neusklađena međunarodna terminologija i usustavljenja struke te reevaluirati poziciju struke u društvu s obzirom na umjetnost i znanost. Konzervatorsko-restauratorski proces materijalizira se izvedbom, ali metodologija rada i opisi postupaka mogu se materijalizirati samo dokumentacijom. Prijedlog novoga znanstvenog usustavljenja struke polazište je za novo usustavljenje struke i novi grafički prikaz (mapu) konzervatorsko-restauratorskog procesa

The intriguing measurement data of microclimatic conditions in the microclimate box with the painting The Martyrdom Of St Vincent in the Museum of the Dominican Monastery in Dubrovnik

U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja koji pokazuju da mikroklimatske komore imaju pozitivan utjecaj na stabiliziranje relativne vlažnosti zraka za čuvanje starih, osjetljivih slika na drvu. Zabilježene su dvije intrigantne, nagle oscilacije uvjeta u jednoj mikroklimatskoj komori u dva navrata u razmaku od 4 mjeseca. S obzirom da takvih oscilacija nije bilo tijekom ostalih gotovo 14 godina mjerenja u istom prostoru – proučene su okolnosti takvih mjernih rezultata u svrhu definiranja pouke i djelovanja ubuduće.This paper presents results of measurements that show the benefit of the microclimate chambers at the stabilisation of relative humidity. Intriguing, data logger in the Museum of the Dominican Monastery in Dubrovnik registered two sudden, strange oscillations in the microclimate chamber that protects one of the renaissance paintings on wood. Since oscillations happened twice in the four months and nothing similar happened during 14 years of measurements in the same place, it was found worth of investigation. The purpose of the present paper is to explore the circumstances of such measurement results and find out what happened and what to do to avoid such oscillations in the future

The intriguing measurement data of microclimatic conditions in the microclimate box with the painting The Martyrdom Of St Vincent in the Museum of the Dominican Monastery in Dubrovnik

U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja koji pokazuju da mikroklimatske komore imaju pozitivan utjecaj na stabiliziranje relativne vlažnosti zraka za čuvanje starih, osjetljivih slika na drvu. Zabilježene su dvije intrigantne, nagle oscilacije uvjeta u jednoj mikroklimatskoj komori u dva navrata u razmaku od 4 mjeseca. S obzirom da takvih oscilacija nije bilo tijekom ostalih gotovo 14 godina mjerenja u istom prostoru – proučene su okolnosti takvih mjernih rezultata u svrhu definiranja pouke i djelovanja ubuduće.This paper presents results of measurements that show the benefit of the microclimate chambers at the stabilisation of relative humidity. Intriguing, data logger in the Museum of the Dominican Monastery in Dubrovnik registered two sudden, strange oscillations in the microclimate chamber that protects one of the renaissance paintings on wood. Since oscillations happened twice in the four months and nothing similar happened during 14 years of measurements in the same place, it was found worth of investigation. The purpose of the present paper is to explore the circumstances of such measurement results and find out what happened and what to do to avoid such oscillations in the future

Prijedlog novog usustavljenja konzervatorsko-restauratorske struke

Krovna europska strukovna organizacija ECCO u mapi konz.-rest. procesa dokumentaciju postavlja negdje „dolje lijevo sa strane” da statira i da ne rezultira ničim pa ni novim znanjima, ni širenjem informacija... ništa se ne rađa iz nje. Ako je tako, postavlja se pitanje: „Kako se informacije dobivene konzervatosko-restauratorskim aktivnostima materijaliziraju i kako postaju dio simboličnoga proizvoda kojeg se semantički označuje pojmom znanje?” U ovom se radu se na temelju teze da je metodološki usustavljena dokumentacija uvjet znanstvenosti konzervatorski-restauratorskog rada, predlaže nova rješenja i objašnjava u čemu bi bio kvalitativni napredak u novopredloženom usustavljenju. Da bi se mogle definirati konzervatosko-restauratorske. aktivnosti, potrebno je definirati jasnu semantičku oznaku za svaku pojedinu aktivnost konzervatora-restauratora. U tom smislu, sadašnje je definiranje preventivnog konzerviranja problem. Predlaže se redefiniranje pojma preventivno konzerviranje da bi se preventivno konzerviranje moglo opravdano prikazivati kao djelatnost konzervatora-restauratora. Predlaže se izmijenjeni prikaz konzervatorsko-restauratorskih aktivnosti, a prijedlog nove mape konz.-rest. procesa temelji se na tezi da je taj proces jedino dokazivo i jedino ispravno prikazati metodološki usustavljenom dokumentacijom. Ujedini li se u jednom prikazu prijedlog mape metodološki usustavljenog konzervatorsko-restauratorskog procesa i prijedlog mape rezultata toga procesa, dobit će se prikaz komplementaran mapi aktivnosti konzervatora-restauratora

Slika parobroda Adria pronađena u Dubrovniku i neka usputna opažanja

Slika je pronađena u privatnom vlasništvu u Dubrovniku u stanju znatne oštećenosti. Izrađena je u tehnici gvaša na papiru. Vlasnik nije znao ništa o portretiranom brodu, podrijetlu slike, ni autoru. Jedina identifikacijska oznaka je natpis Adria na pramcu. Člankom se prezentira zatečeno stanje slike i promjene napravljene konzervatorsko-restauratorskim zahvatom te istraživanja u svrhu spoznavanja koji je brod prikazan i tko je autor slike. Za fizičko očuvanje i prezentaciju slike trebalo je sliku kvalitetno konzervirati i restaurirati, te je uokviriti na konzervatorski i estetski prihvatljiv način. Konzervatorsko-restauratorski zahvat ne donosi nikakvu novost u smislu tehnološke inovacije, ali je znanstvenim pristupom i visokom razinom izvedbe rezultirao iznova vjerodostojnim i atraktivnim djelom. Pretraživanjem brodarskih, brodogradilišnih i osiguravateljskih baza podataka i usporedbama osobina parobroda, a nadasve usporedbom s razglednicama i fotografijama utvrđeno je o kojemu se brodu radi. Prikazani brod je jedan od trinaest parobroda koje se može povezati s nazivom Adria. Istraživanjem slika srodnoga slikarskog rukopisa u potrazi za autorom, na Trsatu je pronađena slika identičnoga slikarskog rukopisa, identičnih materijala i ugođaja… potpisana imenom Vincenza Luzza i datirana 1893. godinom. Još nekoliko potvrda istom autoru našlo se na temelju komparacije načina slikanja. Tako su ranije nepoznatoj slici kontekstualizirani značaj i značenje: koji je to brod, kakve su mu bile osobine, kakva je bila povijest i sudbina broda, tko je slikar, kakva je bila i kakva je danas reputacija toga slikara. U literaturi se navodi kako je slikarske rukopise unutar obitelji Luzzo teško razlikovati, ipak, ovim istraživanjem su uočene neke osobine slikarskog rukopisa kojima se razlikuju Giovanni-otac, Giovanni-unuk, Vincenzo i Antonio. Na temelju tih opservacija, ovim člankom se uz sliku parobroda Adria još neke slike usputno atribuira ili deatribuira ili se dodatno precizira ranije objavljeno

FERDO GOGLIA AND ZVONIMIR WYROUBAL: PIONEERS IN A SYSTEMATIC MAINTENANCE OF RESTORATION DOCUMENTATION IN CROATIA

The HRZ archives of conservation-restoration documentation show the continuity from 1916 till the present day. A Zagreb’s restorer Ferdo Goglia started with a consistent documentation of the condition of paintings and restoration treatments in detail. His documentation was based on consistent written records but Goglia used photography and diagrams whenever he considered them as necessary illustration tools. By the end of his working life, i.e. 1941, Goglia treated and documented 1792 paintings. The regulations on the maintenance of records relating to conservation-restoration works in Croatia were passed by authorites in Vienna in 1853. The enactment of these regulations was not encouraged by the restoration experts themselves, but its reasons lied in the intention of the state authorities to monitor restorations and state expenses. Consequently, these records only sometimes present the state of preservation or treatment proposals in detail. According to the literature, the first professional guidelines for conservationrestoration documenting were published in the journal Museoin in 1932, while the authoritative Ruhemann’s and Stout’s articles were published in the journal Technical Studies in 1934 and 1935. However, the maintenance of such documentation was not obligatory part of the discipline until the mid sixties of the 20th century. Looking at Goglia’s documentation in wider context it is possible to conclude that his documentation is ahead of his time. In 1942 Goglia’s successor Zvonimir Wyroubal continued with the consistent maintenance of conservation-restoration documentation. From the beginning Wyroubal used typewriter for writing documentation. In 1942 he organised an archive of documentation Þ les and an archive of documentation photographs