Denis Vokić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

IM/1995,1/4 Tema broja/Topic of this Volumepreventive protection and by updating them on recent techniques, thus encouraging them to apply this newly acquired knowledge in their collections.In the view o f the findings on the level o f training and awareness o f museum staff in this particular field during the review o f depots and galleries, it had been decided to give a rather comprehensive course on the basics o f preventive protection. The courses were organized with the assistance o f  Scottish Museums Council o f Edinburgh and The Institute fo r Restoration o f  Works o f A rt o f Zagreb, and the experience o f other specialized institutions, such as Smithsonian Institution o f  USA and Manitoba Heritage Conservation Service o f  Canada were also o f  great help.The program of procuring and introducing measuring devices and recent materials used in the preventive protection has been decided on  fo r  several reasons: the measuring devices and recent materials used in preventive protection are available only abroad; most o f  the museums failed to encumber sufficient funds fo r purchasing them; and the level o f  knowledge on recent devices and techniques has been generally insufficient fo r the museums to make the best choice when purchasing. The museums were issued thermometers, hygrometers, and psyhrometers fo r their galleries and depots, and a short course on gauging them was given to the staff in charge on condition that they be systematically monitored and the readings logged. M D C  also issued a quantity o f assorted recent materials used in the protection o f objects, such as acid free paper, foils, etc., together with the brief instructions on their use with the intention to introduce them to the staff.The improvement in preventive protection o f collections in the museums which were included in M D Cs programs has already become evident. But the author calls for the persistence in the effort to preserve collections, the priority o f  every museum which should never be let out o f  sight.MIŠLJENJE O ZAŠTITI OD MIKROKLIMATSKIH (I DRUGIH  NENAMJERNIH) U ZRO KA  OŠTEĆENJA U  M UZEJIM ADenis VokićZavod za restauriranje umjetnina Zagreb1. Kom isija je  pregledala kompletne ustanove: čuvaonice (depoe), prostorije za izlaganje i radne prostorije2. Skice za ilustraciju stanjaN a žalost, u nekim  muzejima se može naći po likrom irana skulptura koja je “ deponirana” u prostoriji s uključenim  centralnim  grijanjem bez ovlaživanja. K ro z  lacuna boje vid i se da se drveni temeljnik to liko  stisnuo zbog suhoće da između sloja boje i temeljnika ne samo da je pukla veza, već se nalazi m ilimetar pa i više šupljine. Svakim fiz ičk im  dodirom  boja će se rasuti.U  izložbenim  dvoranama u većini vitrina u kojima su umjetnine iz kategorije osjetljivih na oscilacije R V  nalazi se i reflektor. D ok  se umjetnina krivi, puca i ljuska zbog upaljenog ili ugašenog reflektora, lokaln ih  rasušivanja i oscilacija temperature i R V  koje iz toga proistječu, teško je još govoriti o načinima zaštite eksponata od svjetlosne energije, tj. fotokem ijskih promjena (za papir, tekstil, b o je ...). Reflek tor ne smije biti u vitrin i u kojoj je eksponat osjetljiv na promjene RV.Najviše se poboljšanja može napraviti u zaštiti od fiz ičk ih  oštećenja koja nastaju manipuliranjem umjetninama ili slaganjem (deponiranjem!) na način na koji se objekti fiz ičk i oštećuju. N a žalost, previše je primjera gdje je dvadeset ili trideset slika navaljeno jedna na drugu bez ikakva separatora, tako da se oštri bridovi jedne slike utiskuju u boju druge. B it će utrošene stotine (skupih!) sati m ukotrpnog i ne uvijek uspješnoga restauratorskog rada da b i se rekonstruiralo (= krivotvorilo!) ono što je oštećeno, a što bi se uz relativno malo ulaganja i relativno malo truda trebalo (sa)čuvati. Što je više restauratorskih rekonstrukcija, to je umjetnina dalje od svoje originalnosti.S obzirom  na sadašnji pregled muzeja te s obzirom  na donekle dobro poznavanje situacije otprije, činjenica je da je u većini muzeja ostavljeno jako puno prostora za poboljšanja glede preventivne zaštite zbirki.3. Zaključci koji bi trebali promijeniti stav prema preventivnoj zaštitia) Treba jasno shvatiti da restauracija nije alternativa prevencijib) Čuvanje treba b iti prioritetna djelatnost muzeja4. Dugoročne smjernice za ozdravljenje situacijeDugoročno djelovanje treba b iti usmjereno na promjenu stava prema preventivnoj zaštiti, i to na svim razinama odlučivanja u skladu s prethodno navedenim zaključcima i uz usavršavanje znanja odgovornoga muzejskog osoblja o kulturi čuvanja. Bez toga će dobar dio materijalnih ulaganja u muzeje i dalje b iti bačen novac. U  ovim  je slučajevima financiranje drugorazredni problem, jer se gotovo u svim ustanovama lako uvjeriti u vrlo skupe, a neprimjerene ili kontraproduktivne poteze.D a  bi se problem  mogao početi kvalitetno uklanjati, treba najprije detektirati uzroke sadašnjeg stanja. Bez djelovanja na uzroke sve tzv. “ hitne mjere” ostat će na razini loše improvizacije. U  svezi s tim, mogu se sugerirati neka pitanja o kojima bi trebalo m ultid iscip linarno raspraviti:9IM/1995,1/4 Tema broja/Topic of this Volumea) jesu li dosadašnjim načinom financiranja muzeja gradovi i Republika stimulirali izložbene programe (time = “deponiranje”, često manipuliranje umjetninama1, transportiranje, često na brzu ruku rađeno restauratorsko “šminkanje” - sve od reda rizične i često porazno destruktivne djelatnosti) - umjesto čuvanja? Ima li nakon dosadašnjeg iskustva sa stanjem umjetnina nakon galerijskog eksploatiranja baštine smisla stimulirati takvu djelatnost ako prethodno nisu osigurani uvjeti i financijska sredstva za pravilno čuvanje, održavanje i manipulaciju umjetninama, te ako pri tome premija osiguranja predmeta od oštećenja nije ugovorena na realan iznos?b) Je li problem možda školovanje? Činjenica je da se muzejsko osoblje o kojem ovisi odlučivanje i/ili koje je zaduženo za zbirku do sada školovalo gotovo isključivo s duhovnih aspekata promatranja umjetnine, bez ikakvih ozbiljnih proučavanja tehnologije i kemizma materijala od kojih su se radile umjetnine u pojedino doba i o odnosu (fizikalnom i kemijskom) tih materijala i vanjskih utjecaja koji na njih djeluju.Treba izričito definirati čiji je posao preventivna zaštita! Naime, većina kustosa se smatra dovoljno zaposlena i odbija od sebe sve što se tiče bilo kakve tehnologije, te sve u svezi s tim prebacuje na tehničku službu i restauratore. S druge strane, preventivnom zaštitom zbirke mora se baviti netko tko je svaki dan sa zbirkom i bez čijeg nadzora nitko ništa ne smije dirati od predmeta.5. Konkretni prijedlozi djelovanjaa) Pružiti muzejima informacije jer su informacije o preventivnoj zaštiti zbirki na hrvatskom jeziku vrlo šture, i postoje brojne mistifikacije i zablude. U  želji da se pridonese podizanju kulture preventivne zaštite u zbirkama, pripremljeni su sljedeći prilozi koji impliciraju praktične savjete i odgovore na pitanja kako? i zašto?1). N. Stollow: Konzervatorske smjernice i standardi u svezi s izložbama i transportima.2) D. Vokić: Relativna vlažnost zraka, utjecaj na zbirke i zaštita.3) D. Vokić: Sistemi slaganja slika u sobama za čuvanje.b) M D C  treba organizirati tečaj o preventivnoj zaštiti uz video projekciju koju je pripremio Savjet škotskih muzeja.c) Nabaviti veći broj odgovarajućih higrometara/higrografa. Potrebno bi bilo imati barem po jedan u svakoj prostoriji u kojoj se čuvaju eksponati osjetljivi na vlagu i osigurati njihovo praćenje.d) Kako nema nikakvog smisla imati higrometre, a ne baždariti ih svaka dva mjeseca, za svaki muzej koji ima higrometre nabaviti 1 psihrometar i osposobiti nekoga za baždarenja; ili jednog čovjeka za baždarenja u svim muzejima.e) Nakon tečaja i nakon što odgovorni za čuvanje predmeta u muzejima prouče priložene informativne tekstove, treba ponovno zatražiti od muzeja njihove prijedloge za poboljšanje uvjeta čuvanja.Ilustracije radi, zabrinjavajući broj kustosa u sada podijeljenom upitniku/ formularu ili u razgovoru traži ovlaživače zraka da bi ovlaživali zrak za ljetnih vrućina. To pokazuje dvije stvari:1. odgovorno muzejsko osoblje nema precizne higrometre na temelju kojih bi vidjeli da je ljeti u prostorijama (generalno) RV zraka vrlo visoka.2. Zbog nepoznavanja mikroklimatskih zakonitosti i načina utjecaja mikroklime na materijale mnogi su odgovorni ljudi u stanju ovlaživati zrak u zbirkama onda kada bi ga trebalo odvlaživati. Udovoljavanjem takvim traženjima grad/Republika će pomoći vlazi u destruiranju baštine.Prijedloge za poboljšanja treba tražiti od osoba koje su (ili će biti) zadužene za preventivnu zaštitu. Nestručne prijedloge za poboljšanja treba korigirati kvalitetnim primjerima i sugestijama, a odgovarajuće prijedloge trebamaterijalno podržati. Nitko izvan muzeja ne bi trebao (bez poziva muzeja!) nametati rješenja iz više razloga:1. čuvanje je disciplina, ne improvizacija, zato prijedloge treba tražiti od ljudi koji bi ih trebali provoditi ili održavati a ujedno najbolje poznaju svoju zgradu i zbirku;2. pretpostavka je da će se one pozitivne smjernice i prijedlozi koje iznesu osobe koje ih trebaju provoditi - zdušnije provoditi. Poznato je da se nametnuta rješenja ne cijene - nametnuta rješenja će se radije kritizirati.Ova će komisija imati smisla samo ako će sljedeće godine ponovno obići iste ustanove i svojim skromnim snagama i kontinuiranim djelovanjem pomoći u guranju kotača napretka. S tim u svezi Zavod za restauriranje umjetnina će pružiti savjetodavnu i drugu pomoć u okviru naših mogućnosti, svim ustanovama koje to žele.Zagreb, 1994.'U nekim ustanovama fizičko manipuliranje umjetninama u pripremama za izložbe obavljaju nestručne osobe uglavnom zaposlene preko student-servisa. Buduči da nemaju osnovnih spoznaja o baratanju s umjetninama - događa se svašta.SUMMARYOpinion on the Protection against Micro-environ- mental (and other Unintentional) Causes of Dam- age in MuseumsBy Denis VokićMr. Vokić took part in M D C s program o f the review o f museum depots and galleries as specialist restorer on the reviewing team, and his Opinion is the summary o f his findings. H is diagnosis is that the present situation in museums can be greatly improved by the change o f  attitude towards the preventive protection o f collections. He believes that by safe keeping, rather than depositing, most o f the museums could immediately upgrade the present situation o f  their collections. Preventive protection has to become museum priority. The wide spread belief that restoration can be the alternative to protection and that "the restorers w ill fix  it” in the case o f  damage by negligence has to be abandoned. Museum staff mostly ignorant about the essentials on the preventive protection, have to be encouraged to acquire necessary training in this field.The author strongly recommends consultation with specialists when planning on the preventive protection in order to avoid mistaken and possibly destructive actions and to give them chance to be improved. However, centralized decisions have to be avoided; preventive protection is a discipline and not an improvisa- tion, and therefore best implemented by the staff who approves o f  it.10

Mišljenje o zaštiti od mikroklimatskih (i drugih nenamjernih) uzroka oštećenja u muzejima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals