Temu "dizajniranja" (muzejskih izložaba) gledamo vrlo široko i otvoreno

Oblikovanje izložaba vidimo kao jedan od najpotentnijih alata za stvaranje i prezentaciju novog znanja na temelju akumulacije postojećih znanja. Radi komuniciranja izložbenog narativa, otvoreni smo za sve medije, materijale i pristupe oblikovanju, od ambijentalnih, tekstualno-informativnih, multimedijskih, grafičko-ilustrativnih ili pak participativnih. Balansiranje odnosa između odabira pristupa i korištenja medijima u odnosu prema temi određuje karakter konačnog rješenja

M8: The Adriatic Highway: Infrastructure as a Generator of Territory

Infrastruktura kao generator teritorija jest umjetničko istraživanje koje koristi likovnu analizu kao osnovu razvijanja kvalitativnih kartografskih metoda izvan egzaktnih okvira geoinformacijskih tehnologija. Uloga Jadranske magistrale ponajprije u turističkim transformacijama prethodno nepovezanog i nerazvijenoga agrikulturnog dužobalnog pojasa, analizirana kroz prvo sustavno korištenje aerofotogrametrijskih snimaka iz razdoblja uoči njezina dovršetka 1965., služi kao organizacijska i sadržajna potka valorizacije ovoga opsežnog obuhvata. Sekvencija prolaska magistralom iskustveno je oblikovala ovaj prostor, rekombinirajući njegove sastavnice na potpuno drugačiji način u odnosu na prethodne itinerere koji su ga obuhvaćali, poput shematizirane kasnoantičke Tabule Peutingeriane ili idealizirane kontinuirane panorame Giuseppea Riegera iz 1853. Transformacijom izvorne rute i izmještanjem prometa na trasu buduće Jadransko-jonske autoceste nastavlja se vizualna reorganizacija obalnog prostora. Postupkom bliskim klasičnim metodama sažimanja videosekvencija, magistrala je također podijeljena u sekvencije, a potom na arbitraran broj točaka koje čine nasuprotno snimljeni fotografski prikazi. Na njima se umjesto kontinuiteta analiziraju upravo prekidi i promjene u njemu, kao svojevrsni komprimirani zapis kojima se isključuju istovjetni podaci. Kroz niz jednostavnih odrednica koje ih karakteriziraju prate se transformacijski procesi, dominantno korištenje zemljišta, elementi prirodnog ili izgrađenog okoliša. Ovako se stvara otvorena matrica podataka koja omogućava rekombiniranje elemenata, ovisno o odabranoj metodi klasifikacije. Kroz statističku učestalost prevladava se inicijalna arbitrarnost i izgrađuju kartografske sekvencije kojima se detektiraju intrigantni obrasci i nova sagledavanja prostora.Infrastructure as a Generator of Territory is an art project that uses visual analysis in order to develop qualitative cartographic methods beyond the exact boundaries of geoinformatic technologies. The role of the Adriatic Highway in the transformations of the previously disconnected and underdeveloped agricultural litoral took place primarily owing to tourism. This has been analyzed by using, for the first time systematically, aerophotogrametric surveys from the period preceding its completiton (1965). The highway has been the organizational and conceptual basis for evaluating this extensive undertaking. The sequence of passage along the Magistral road has structured this space experientially by recombining its components in an entirely different way as compared to the previous itineraries, represented in the schematized late antique Peutingeriana or the idealized continuous panorama of Giuseppe Rieger from 1853. By transforming the original route and displacing the trafic to the future Adriatic-Ionian, motorway the visual reorganization of the literal was continued. By using a procedure similar to the classical methods of contracting video sequences, the Adriatic Highway has likewise been divided into sequences and then further to an arbitrary number of points rendered by the photographic scenes shot from the opposing angles. Rather than showing the continuities, they primarily analyze disruptions and transformations as a sort of comprimated recording that excludes identical data. A series of simple defining features makes it possible to observe the transformation processes, the prevalent uses of land, and the elements of natural or human-made environment. This creates a matrix of data that allows for a recombination of elements, depending on the selected method of classification. Statistical frequency helps overcome the initial arbitrariness and construct cartographic sequences that make it possible to detect intriguing patterns and to view space in a fresh way

Temu "dizajniranja" (muzejskih izložaba) gledamo vrlo široko i otvoreno

Oblikovanje izložaba vidimo kao jedan od najpotentnijih alata za stvaranje i prezentaciju novog znanja na temelju akumulacije postojećih znanja. Radi komuniciranja izložbenog narativa, otvoreni smo za sve medije, materijale i pristupe oblikovanju, od ambijentalnih, tekstualno-informativnih, multimedijskih, grafičko-ilustrativnih ili pak participativnih. Balansiranje odnosa između odabira pristupa i korištenja medijima u odnosu prema temi određuje karakter konačnog rješenja

Kliničke upute za dijagnostiku, liječenje i praćenje bolesnika oboljelih od raka mokraćnog mjehura Hrvatskoga onkološkog društva i Hrvatskoga urološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora [Clinical guidelines for diagnosing, treatment and monitoring patients with bladder cancer - Croatian Oncology Society and Croatian Urology Society, Croatian Medical Association]

Urothelial cancer is the most common bladder cancer. Hematuria is the most common presenting symptom in patients with bladder cancer. The most common diagnostics of bladder cancer is performed by transurethral resection of bladder after which pathohistological diagnosis is set. It is necessary to determine whether the cancer penetrated in muscle layer (muscle-invasive cancer) or not (muscle-noninvasive cancer). Decision on therapeutic modality depends on the clinical stage of disease and on prognostic and risk factors. For muscle non-invasive bladder cancer transurethral resection is preferred with or without intravesical instillation of Bacillus Calmette-Guérin (BCG). For invasive cancer the method of choice is radical cystectomy. Radiotherapy is used in radical and palliative purposes. Metastatic disease is most frequently treated by chemotherapy metotrexate/vinblastine/doxorubicine/cisplatin (MVAC) or gemcitabine/cisplatin (GC). The purpose of this article is to present clinical recommendations to set standards of procedures and criteria in diagnostics, treatment and follow up of patients with bladder cancer in the Republic of Croatia

Clinical guidelines for diagnostics, treatment and monitoring of patients with testicular cancer

Rak testisa najčešći je solidni tumor u muškaraca u dobi od 15. do 34. godine. Incidencija raka testisa u svijetu udvostručena je u posljednjih 40 godina. Tumori zametnih stanica čine 95% svih tumora testisa, a podijeljeni su u dva osnovna histološka tipa: seminomi i neseminomi. Osobito značenje daje im velik postotak izlječivosti i u diseminiranoj fazi bolesti. Tom je uspjehu najviše pridonijela kemoterapija, ali kirurgija je i dalje neizostavan dio uspješnog liječenja. U znatnog dijela bolesnika danas se nastoji odrediti terapijski minimum kojim se izbjegava niz nuspojava, a dovodi do jednakog uspjeha kao i donedavno agresivniji terapijski pristup. U tekstu koji slijedi iznesene su kliničke upute radi standardizacije dijagnostike, liječenja i praćenja bolesnika s tumorima zametnih stanica testisa u Republici Hrvatskoj.Testicular tumors are the most common solid tumors in men between age 15- 34 years. The worldwide incidence of these tumors has doubled in the past 40 years. Germ cell tumors comprise 95% of malignant tumors arising in the testes and they are classified as seminoma and nonseminoma. Testicular cancer has high cure rates even in disseminated stage of disease. The chemotherapy mostly contributed to these results, but surgery is an unavoidable part of this success. In significant number of these patients treatment algorithms today have intention to offer the same cure rates with minimally aggressive therapy. The following text presents the clinical guidelines in order to standardize procedures and criteria for diagnosis, treatment, and follow-up of patients with testicular cancer in the Republic of Croatia

CLINICAL GUIDELINES FOR DIAGNOSING, TREATMENT AND MONITORING PATIENTS WITH TESTICULAR CANCER – CROATIAN ONCOLOGY SOCIETY AND CROATIAN UROLOGY SOCIETY, CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION

Tumori testisa najčešći su solidni tumori u muškaraca u dobi od 15. do 34. godine. Njihova je incidencija u svijetu podvostručena u posljednjih 40 godina. Tumori zametnih stanica obuhvaćaju 95% svih tumora testisa, a podijeljeni su u dva osnovna histološka tipa: seminomi i neseminomi. Osobito značenje daje im visok postotak izlječivosti i u diseminiranoj fazi bolesti. Ovom uspjehu najviše je pridonijela kemoterapija, ali i dalje je kirurgija neizostavni dio uspješnog liječenja. Kod znatnog dijela ovih bolesnika danas se nastoji odrediti terapijski minimum kojim se izbjegava niz nuspojava, a koji dovodi do jednakog uspjeha kao i donedavno agresivniji terapijski pristup. U tekstu koji slijedi iznesene su kliničke upute radi standardizacije dijagnostike, terapije i kontrole bolesnika s tumorima zametnih stanica testisa u Republici Hrvatskoj.Testicular tumors are the most common solid tumors in men between 15 and 34 years of age. The worldwide incidence of these tumors has doubled in the past 40 years. Germ cell tumors comprise 95% of malignant tumors arising in the testes and they are classified either as seminoma or nonseminoma. Testicular cancers have a high cure rates even in disseminated stage of the disease. The chemotherapy mostly contributed to these results but surgery is an inevitable part of successful treatment. In a significant number of these patients treatment algorithms with minimum side effects are designed with the intention to maintain same cure rates as previously used, more aggressive therapy. The following text presents the clinical guidelines in order to standardize the procedures and criteria for diagnosis, management, treatment and follow-up of patients with testicular cancer in Republic of Croatia

Clinical recommendations for diagnosis, treatment and monitoring of patients with bladder cancer

Rak mokraćnog mjehura (RMM) jest, u skladu s podatcima hrvatskog Registra za rak iz 2015. godine, drugi prema učestalosti tumor urinarnog sustava, odmah nakon raka prostate. U 90% slučajeva radi se o urotelnom karcinomu, a razlika u preživljenju kod bolesnika s mišićnoinvazivnim RMM-om (MIRMM) i nemišićnoinvazivnim RMM-om (NMIRMM) znatna je. Liječenje NMIRMM-a usmjereno je na smanjenje recidiva i sprječavanje napredovanja bolesti, a sastoji se od transuretralne resekcije (TUR) tumora i primjene intravezikalne terapije ovisno o procjeni rizika od povrata bolesti. Temelj liječenja bolesnika s MIRMM-om jest radikalno kirurško liječenje, tj. cistektomija kojoj u bolesnika koji su sposobni primiti cisplatinu prethodi neoadjuvantna kemoterapija (NKT). U trenutku postavljanja dijagnoze bolest je kod 4 – 6% bolesnika proširena, dok će se u 50% bolesnika razviti povrat bolesti nakon cistektomije. Metode liječenja proširenje bolesti uključuju: kemoterapiju temeljenu na cisplatini, imunoterapiju, palijativnu radioterapiju te simptomatsko i potporno liječenje. Važno obilježje RMM-a jest prisutnost visoke stope somatskih mutacija koje su omogućile promjenu paradigme u liječenju proširenog RMM-a i dovele do odobravanja niza novih lijekova koji pripadaju inhibitorima PD-1 i PD-L1, tj. inhibitorima nadzornih točaka imunosnog odgovora posredovanog T-stanicama .Bladder cancer is the second most common malignancy of urinary system according to data from the Croatian National Cancer Registry for 2015. In 90% of cases the underlying histology is urothelial carcinoma. Difference in survival in patients with muscle-invasive disease (MIBC) compared to the survival of patients with non-muscle invasive disease (NMIBC) is enormous. Management of NMIBC, traditionally, has been focused on the reduction of subsequent bladder recurrence and prevention of disease progression and is primarily based on transurethral resection (TUR) of the tumor, followed by intravesical therapy based on estimated individual risk of recurrence. Conversely, in patients with MIBC radical cystectomy remains the corne stone of the treatment, optimally in conjunction with neoadjuvant platinum-based chemotherapy in cisplatin-eligible patients. At the moment of diagnosis, 4–6% of patients already have distant metastases, and post cystectomy recurrence could be expected in 50% of patients. Treatment options in metastatic disease range from cisplatin-based chemotherapy, immunotherapy, palliative radiotherapy and finally supportive care. Landmark feature of bladder cancer is the high prevalence of somatic mutations which enabled profound change for decades held treatment paradigm for advanced bladder cancer leading to regulatory approval of whole array of novel immunotherapy agents. These emerging therapeutics (programmed death ligand-1 (PD-L1) and programmed cell death protein-1 (PD-1)) belong to the class of inhibitors of checkpoint proteins, which are key targets that regulate T-cell mediated immune response

CLINICAL GUIDELINES FOR DIAGNOSING, TREATMENT AND MONITORING PATIENTS WITH BLADDER CANCER – CROATIAN ONCOLOGY SOCIETY AND CROATIAN UROLOGY SOCIETY, CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION

Urotelni rak najčešći je rak mokraćnog mjehura. Hematurija je najčešći simptom pri prezentaciji bolesti. Dijagnoza raka mokraćnog mjehura postavlja se uglavnom transuretralnom resekcijom nakon čega slijedi patohistološka dijagnoza. Nužno je utvrditi je li rak zahvatio mišićni sloj (mišićnoinvazivni rak) ili nije (mišićnoneinvazivni rak). Odluka o terapijskome modalitetu ovisi o kliničkom stadiju bolesti, prognostičkim čimbenicima i čimbenicima rizika. Za mišićnoneinvazivni rak mokraćnog mjehura uglavnom se preferira transuretralna resekcija tumora mokraćnog mjehura s intravezikalnom instilacijom Calmette-Guérinova bacila (BCG) ili bez nje. Za invazivni je rak metoda izbora radikalna cistektomija. Radioterapija se rabi u radikalne i palijativne svrhe. Metastatska bolest najčešće se liječi kemoterapijom metotreksat/vinblastin/doksorubicin/cisplatinom (MVAC) ili gemcitabin/cisplatinom (GC). Svrha je ovog članka predstavljanje kliničkih uputa s ciljem standardizacije postupaka i kriterija postavljanja dijagnoze, liječenja te praćenja bolesnika s rakom mokraćnog mjehura u Republici Hrvatskoj.Urothelial cancer is the most common bladder cancer. Hematuria is the most common presenting symptom in patients with bladder cancer. The most common diagnostics of bladder cancer is performed by transurethral resection of bladder after which pathohistological diagnosis is set. It is necessary to determine whether the cancer penetrated in muscle layer (muscle-invasive cancer) or not (muscle-noninvasive cancer). Decision on therapeutic modality depends on the clinical stage of disease and on prognostic and risk factors. For muscle non-invasive bladder cancer transurethral resection is preferred with or without intravesical instillation of Bacillus Calmette-Guérin (BCG). For invasive cancer the method of choice is radical cystectomy. Radiotherapy is used in radical and palliative purposes. Metastatic disease is most frequently treated by chemotherapy metotrexate/vinblastine/doxorubicine/cisplatin (MVAC) or gemcitabine/cisplatin (GC). The purpose of this article is to present clinical recommendations to set standards of procedures and criteria in diagnostics, treatment and follow up of patients with bladder cancer in the Republic of Croatia

CLINICAL GUIDELINES FOR DIAGNOSING, TREATMENT AND MONITORING PATIENTS WITH BLADDER CANCER – CROATIAN ONCOLOGY SOCIETY AND CROATIAN UROLOGY SOCIETY, CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION

Urotelni rak najčešći je rak mokraćnog mjehura. Hematurija je najčešći simptom pri prezentaciji bolesti. Dijagnoza raka mokraćnog mjehura postavlja se uglavnom transuretralnom resekcijom nakon čega slijedi patohistološka dijagnoza. Nužno je utvrditi je li rak zahvatio mišićni sloj (mišićnoinvazivni rak) ili nije (mišićnoneinvazivni rak). Odluka o terapijskome modalitetu ovisi o kliničkom stadiju bolesti, prognostičkim čimbenicima i čimbenicima rizika. Za mišićnoneinvazivni rak mokraćnog mjehura uglavnom se preferira transuretralna resekcija tumora mokraćnog mjehura s intravezikalnom instilacijom Calmette-Guérinova bacila (BCG) ili bez nje. Za invazivni je rak metoda izbora radikalna cistektomija. Radioterapija se rabi u radikalne i palijativne svrhe. Metastatska bolest najčešće se liječi kemoterapijom metotreksat/vinblastin/doksorubicin/cisplatinom (MVAC) ili gemcitabin/cisplatinom (GC). Svrha je ovog članka predstavljanje kliničkih uputa s ciljem standardizacije postupaka i kriterija postavljanja dijagnoze, liječenja te praćenja bolesnika s rakom mokraćnog mjehura u Republici Hrvatskoj.Urothelial cancer is the most common bladder cancer. Hematuria is the most common presenting symptom in patients with bladder cancer. The most common diagnostics of bladder cancer is performed by transurethral resection of bladder after which pathohistological diagnosis is set. It is necessary to determine whether the cancer penetrated in muscle layer (muscle-invasive cancer) or not (muscle-noninvasive cancer). Decision on therapeutic modality depends on the clinical stage of disease and on prognostic and risk factors. For muscle non-invasive bladder cancer transurethral resection is preferred with or without intravesical instillation of Bacillus Calmette-Guérin (BCG). For invasive cancer the method of choice is radical cystectomy. Radiotherapy is used in radical and palliative purposes. Metastatic disease is most frequently treated by chemotherapy metotrexate/vinblastine/doxorubicine/cisplatin (MVAC) or gemcitabine/cisplatin (GC). The purpose of this article is to present clinical recommendations to set standards of procedures and criteria in diagnostics, treatment and follow up of patients with bladder cancer in the Republic of Croatia

Recikliraj, ideje iz prošlosti

Znanstvena monografija Recikliraj, ideje iz prošlosti posvećena je temi recikliranja i ponovne upotrebe u prošlosti, a nastala je u sklopu istoimene izložbe. Monografija sadrži 17 tekstova u okviru kojih se razmatraju ponovna upotreba predmeta i recikliranje različitih vrsta materijala poput kamena, keramike, kosti, metala, stakla i tekstila kroz sva vremenska razdoblja. Tekstovi monografije, koji prate koncept izložbe, pokazuju da su reciklirani predmeti imali vrlo aktivnu ulogu u društvu, da nisu izolirani slučajevi ponovne upotrebe određenog materijala te da je ideološka pozadina, ponovne upotrebe i recikliranja, imala mnogo složenije značenje za društvo. Prateći osnovnu misao izložbe tekstovi u monografiji usmjereni su na podizanje svijesti o dugovječnom i neprekinutom ciklusu ponovne upotrebe predmeta kako bi se čitatelja potaklo na razmišljanje o konceptu recikliranja u odnosu na suvremeni način života.Znanstvena monografija Recikliraj, ideje iz prošlosti posvećena je temi recikliranja i ponovne upotrebe u prošlosti, a nastala je u sklopu istoimene izložbe. Monografija sadrži 17 tekstova u okviru kojih se razmatraju ponovna upotreba predmeta i recikliranje različitih vrsta materijala poput kamena, keramike, kosti, metala, stakla i tekstila kroz sva vremenska razdoblja. Tekstovi monografije, koji prate koncept izložbe, pokazuju da su reciklirani predmeti imali vrlo aktivnu ulogu u društvu, da nisu izolirani slučajevi ponovne upotrebe određenog materijala te da je ideološka pozadina, ponovne upotrebe i recikliranja, imala mnogo složenije značenje za društvo. Prateći osnovnu misao izložbe tekstovi u monografiji usmjereni su na podizanje svijesti o dugovječnom i neprekinutom ciklusu ponovne upotrebe predmeta kako bi se čitatelja potaklo na razmišljanje o konceptu recikliranja u odnosu na suvremeni način života