STRUKTURA GOVORNO-JEZIČNOG SIGNALA I USPJEŠNOST ČITANJA GOVORA S LICA I USANA

Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost strukture govorno-jezicičnog signala i uspješnosti čitanja govora s lica i usana u djece s teškim oštećenjima sluha. Ispitivanje je provedeno na 55-ero gluhe i teško nagluhe djece, polaznika 3.-8. razreda osnovne škole. Rezultati su u skladu s rezultatima provedenim na engleskom govornom području. Djeca s teškim oštećenjem sluha bolje su očitavala vokale nego konsonante. Pri očitavanju konsonanata generirani su bilabijalni i labiodentalni vizem, s izraženom tendencijom grupiranja palatala i apikoalveolara u zasebne vizeme. Vokalska okružja značajno utječu na vidljivost slabije vidljivih konsonanata. Djeca s teškim oštećenjem sluha najuspješnije su očitavala izolirane riječi, potom čitave ečenice, a najneuspješnija bila su u očitavanju besmislenih slogova. Izolirane riječi uspješnije su očitavala od istih riječi u rečeničnom kontekstu. Neuspješnije su očitavala riječi u pseudorečenicama u odnosu na iste riječi u smislenim rečenicama, kao i čitave pseudorečenice u odnosu na čitave besmislene rečenice. Riječi s funkcijom subjekta u rečenici ospješnije su očitavala od riječi s funkcijom objekta, a također i subjekt na prvom mjestu u rečenici od istog subjekta na trećem mjestu u rečenici. Objekt su, zbog nedostatnih morfoloških znanja, podjednako neuspješno očitavala i na prvom i na trećem mjestu u rečenici. Analogno ovim rezultatima, uspješnije su očitavala i rečenice sa strukturom subjekt-predikat-objekt od rečenica sa strukturom objekt-predikat-subjekt

Present tense skills in hearing impaired secondary school students

Ispitivanje je provedeno na uzorku od 41 ispitanika oštećena sluha (gluhi s klasičnim slušnim aparatom, gluhi s umjetnom pužnicom te nagluhi ispitanici) zadacima nadopunjavanja jednostavnih rečenica glagolima u svim licima prezenta. Pokazalo se da slušnooštećeni srednjoškolci polovično vladaju prezentom glagola (prosječna uspješnost na testu iznosi 59%), da najbolje vladaju glagolima na ATI - am, ITI - im te ETI - im, a najslabije vladaju glagolima na NUTI - em i VATI - jem. Nadalje, najslabije vladaju III, pa zatim II licem množine, dok ostalim licima vladaju podjednako bolje, relativno najbolje I licem jednine. Nagluhi ispitanici postigli su značajno bolje rezultate u odnosu na ispitanike s umjetnom pužnicom, ali ne i od gluhih s klasičnim slušnim pomagalima. Gluhi ispitanici s klasičnim pomagalima nisu postigli slabije rezultate na testu u odnosu na ispitanike s umjetnom pužnicom. Radi se o poznatom učinku kasne ugradnje na govorno-jezični razvoj. Ispitanici uključeni u redovne škole značajno bolje vladaju prezentom ispitanih glagola od ispitanika iz posebne škole, kao što je bilo i za očekivati. Ispitanici s gluhim članovima obitelji nisu postigli bolje rezultate od ispitanika bez gluhih članova obitelji.The aim of this research was to examine verb morphology skills (present tense use) in Croatian language in hearing impaired secondary school students. Forty one hearing impaired students participated in the investigation (deaf with classical hearing aids, deaf with cochlear implants and hard of hearing students). The average achievement on the present tense skills test was 59%. Examinees achieved best results with ATI-am, ITI-im and JETI-im verb types, and worst results with NUTI-em and VATI-jem verb types. Errors they made reflect infection rules of their „preferred“ verb types. They achieved poorest results with III person plural, followed by II person plural, whereas the best results they achieved with I person singular. Hard of hearing students achieved better results than respondents with CI. Deaf respondents with classical hearing aids didn\u27t achieve worse results neither than respondents with cochlear implants, nor than hard of hearing respondents. As expected, hearing impaired students attending regular secondary schools achieved better results than students attending a special secondary school. Respondents having deaf family members didn\u27t achieve better results than those without them

The Structure of Teachers\u27 Attitudes Towards Integration of Deaf Children and Youth, Sign Language and Support Of Educational Interpreters in Regular Educational Settings

U clanku su prikazani rezultati ispitivanja stavova odgajatelja, ucitelja, nastavnika viših razreda osnovne škole i srednjoškolskih nastavnika prema ukljucivanju gluhe djece u redovne škole i vrtice, prema znakovnom jeziku i ukljucivanju tumaca za znakovni jezik u redovne ustanove. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 449 prosvjetnih djelatnika redovnih odgojno obrazovnih ustanova na podrucju grada Zagreba. U prostoru od 49 manifestnih varijabli, faktorskom analizom ekstrahirano je 6 faktora. Istraživanje je pokazalo da su stavovi na 5 faktora - faktoru stavova prema gluhima, prema socijalizacijskim,obrazovnim i emocionalnim efektima integracije, kao i prema dodatnoj edukaciji i znakovnom jeziku pretežno povoljni, dok su na 1 faktoru - faktoru stavova prema ukljucivanju tumaca za znakovni jezik neodređeni.The sample included alltogether 449 teachers of regular preschools and schools in Zagreb area. By using factor analysis, 6 factors were extracted. The investigation showed that teachers have had mainly positive attitudes towards socializational-, educational- and emotional effects of educational integration of deaf children and youth, as well as towards additional training of teachersand sign language, while the attitudes towards the inclusion of educational interpreters into regular pre/school settings were undetermined

Present tense skills in hearing impaired secondary school students

Ispitivanje je provedeno na uzorku od 41 ispitanika oštećena sluha (gluhi s klasičnim slušnim aparatom, gluhi s umjetnom pužnicom te nagluhi ispitanici) zadacima nadopunjavanja jednostavnih rečenica glagolima u svim licima prezenta. Pokazalo se da slušnooštećeni srednjoškolci polovično vladaju prezentom glagola (prosječna uspješnost na testu iznosi 59%), da najbolje vladaju glagolima na ATI - am, ITI - im te ETI - im, a najslabije vladaju glagolima na NUTI - em i VATI - jem. Nadalje, najslabije vladaju III, pa zatim II licem množine, dok ostalim licima vladaju podjednako bolje, relativno najbolje I licem jednine. Nagluhi ispitanici postigli su značajno bolje rezultate u odnosu na ispitanike s umjetnom pužnicom, ali ne i od gluhih s klasičnim slušnim pomagalima. Gluhi ispitanici s klasičnim pomagalima nisu postigli slabije rezultate na testu u odnosu na ispitanike s umjetnom pužnicom. Radi se o poznatom učinku kasne ugradnje na govorno-jezični razvoj. Ispitanici uključeni u redovne škole značajno bolje vladaju prezentom ispitanih glagola od ispitanika iz posebne škole, kao što je bilo i za očekivati. Ispitanici s gluhim članovima obitelji nisu postigli bolje rezultate od ispitanika bez gluhih članova obitelji.The aim of this research was to examine verb morphology skills (present tense use) in Croatian language in hearing impaired secondary school students. Forty one hearing impaired students participated in the investigation (deaf with classical hearing aids, deaf with cochlear implants and hard of hearing students). The average achievement on the present tense skills test was 59%. Examinees achieved best results with ATI-am, ITI-im and JETI-im verb types, and worst results with NUTI-em and VATI-jem verb types. Errors they made reflect infection rules of their „preferred“ verb types. They achieved poorest results with III person plural, followed by II person plural, whereas the best results they achieved with I person singular. Hard of hearing students achieved better results than respondents with CI. Deaf respondents with classical hearing aids didn\u27t achieve worse results neither than respondents with cochlear implants, nor than hard of hearing respondents. As expected, hearing impaired students attending regular secondary schools achieved better results than students attending a special secondary school. Respondents having deaf family members didn\u27t achieve better results than those without them

Hearing impairment issues

U radu se objašnjavaju pojmovi vezani uz oštećenja sluha koji su bitni za bolje razumijevanje IFLA-inih Smjernica za pružanje knjižničnih usluga gluhima. Definiraju se osnovni pojmovi vezani uz oštećenja sluha: prenatalni, perinatalni i postnatalni uzroci oštećenja sluha, različite vrste oštećenja sluha: po stupnju (gluhoća, nagluhost), po vremenu nastanka (prelingvalna, postlingvalna) te po lokaciji oštećenja (provodna, perceptivna i mješovita oštećenja sluha). Zatim su prikazane osobitosti komunikacije osoba oštećena sluha, s posebnim osvrtom na vidove komunikacije specifične upravo za ove osobe: čitanje s usta i manualne oblike komunikacije – ručne abecede, simultanu znakovno-govornu komunikaciju i znakovni jezik. Nadalje, prikazana su osnovna obilježja dvaju glavnih pristupa u edukaciji gluhe djece – onog koji zabranjuje upotrebu manualnih oblika komunikacije i onoga koji je dopušta i potiče, čije pristalice intenzivno polemiziraju od početaka organiziranog školovanja gluhe djece, već 200 godina. Iznimna heterogenost populacije osoba oštećena sluha unazad 15-ak godina još se više povećala pojavom kohlearnih implantata. Heterogenost populacije svakako zahtijeva postojanje više različitih alternativa u edukaciji djece oštećena sluha. Na kraju su izloženi načini kojima se gluhima može omogućiti jednak pristup informacijama kakav imaju i čujuće osobe, što je imperativ u suvremenom svijetu glede ostvarivanja ljudskih prava osoba oštećena sluha, kako ih preporuča Svjetska federacija gluhih. Suština prilagodbi koje je potrebno učiniti jest da gluha osoba treba primiti potpunu informaciju i to s lakoćom, i u jeziku/modalitetu percepcije kojega preferira.The paper discusses the basic concepts connected with the hearing impairment which are important for better understanding of the IFLA Guidelines for Libraries serving persons with a hearing impairment. The basic terms connected with the causes of hearing impairments (prenatal, perinatal, and postnatal ones) are defined, as well as the types of hearing loss with respect to the degree of loss (deafness, hard of hearing), the time of hearing impairment onset (pre-lingual, post-lingual), and the location of hearing impairment (conductive, perceptive, and mixed). Furthermore, specific features of the hearing impaired persons communication are presented, with an emphasis on lip-reading skills and manual forms of communication (finger-spelling, simultaneous communication and sign language), as well as basic characteristics of the two main approaches in deaf children’s education – the one which forbids the use of manual forms of communication in educational settings and the one which supports it. During the last 15 to 20 years, the huge heterogeneity of the population of hearing impaired people has been even more enlarged by the use of cochlear implants. The heterogeneity of this population demands the availability of diverse educational alternatives, in order to fully satisfy their diverse communicational and educational needs. At the end of the article we elaborate the ways of providing an access to information for hearing impaired people equal to the one of the people with good hearing. Equal access to information for hearing impaired people is an imperative in the contemporary world, supported by recommendations of the World Federation of the Deaf. The essence of achieving such an access to information is to enable hearing impaired persons to receive complete information, with easiness and in the modality she/he prefers