Open source applications for use in libraries

Aplikacije otvorenog koda su aplikacije koje nude pristup kodu. Korisnici imaju pravo i mogućnost modificiranja i prilagodbe aplikacije svojim potrebama te pravo na daljnje dijeljenje. Mnogo je aplikacija otvorenog koda koje je moguće koristiti za unapređenje knjižničnog poslovanja. VuFind je open source zamjena za OPAC, Evergreen je zanimljiv velikim knjižničnim sustavima jer svojom funkcionalnošću svakoj knjižnici pruža mogućnost postavljanja vlastitih postavki i pravila rada. SubjectPlus je pomagalo kojim se knjižnicama omogućuje stvaranje, održavanje i povezivanje različitih sadržaja mrežne stranice knjižnica, ePrints i Fedora su aplikacije za izradu digitalnih repozitorija, Invenio je primjer aplikacije koja se može koristiti za izgradnju repozitorija ili digitalne knjižnice.Open source software offers free access to the source code. Users have the right and possibility to modify software and adapt it to their own needs, and also the right of further distribution. There are numerous examples of open source software which can be used to improve the functioning of library work and services. For instance, VuFind is an open source replacement for the OPAC, Evergreen is interesting to larger library systems because of its functionality which can offer each library the ability to control their own settings and rules. SubjectPlus is a tool which enables libraries to create, maintain and connect different resources on their web pages, ePrints and Fedora are repository software that provide a web interface for archiving documents. Invenio is an example of an open source program which can be used to build a repository or a digital library

Research Data of Croatian Authors on the Web of Science Platform

Otvoreni pristup istraživačkim podatcima važan je dio koncepta otvorene znanosti. Cilj ovoga članka je identificirati hrvatske autore/ustanove koji su prepoznali važnost dijeljenja istraživačkih podataka i koji su im omogućili pristup u nekom od podatkovnih repozitorija zastupljenom u citatnom indeksu Data Citation Index. U bazi podataka je ukupno pronađeno 265 takvih dokumenata. Analizirani su i podatkovni članci hrvatskih autora dostupni na platformi Web of Science Core Collection. Pronađeno ih je 29, najvećim dijelom multidisciplinarnog usmjerenja. Autori najvećeg broja podatkovnih dokumenata pripadaju Sveučilištu u Zagrebu. Hrvatski znanstvenici arhiviraju podatke u međunarodne repozitorije, jer je infrastruktura za njihovu pohranu na nacionalnoj razini tek razvijena i tek se počinje koristiti. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.Open access to research data is an important part of the concept of open science. The aim of this article was to identify Croatian authors/institutions that have recognized the importance of sharing research data, and that have given them access via one of the data repositories covered by Data Citation Index. A total of 265 documents were found in the database. Data papers by Croatian authors available on the Web of Science Core Collection platform were also analysed. Twenty-nine of them were found, mostly of multidisciplinary orientation. The authors of the largest number of data documents are affiliated to the University of Zagreb. Croatian researchers are archiving data in international repositories, because the infrastructure for their archiving at the national level has only recently been developed, and is just beginning to be used. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License

Historic survey of the Croatian technical journals development

Istaknuti su uloga i značenje znanstveno-stručnih časopisa u kulturnom i tehnološkom razvoju društva. Prikazan je razvoj hrvatskih tehničkih časopisa kroz različita povijesna razdoblja, tj. od tiskanja prvog časopisa VIESTI KLUBA INŽINIRAH I ARHITEKTAH 1851. godine do 1. svjetskog rata, između dva svjetska rata, u FNRJ i SFRJ te nakon 1991. godine u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Posebno je naglašena uloga časopisa tiskanih u vrijeme industrijalizacije bivše Jugoslavije. Dan je osvrt na časopis RAD JAZU, koji je počeo izlaziti 1867. godine kao glasilo svih razreda Akademije, i na časopis RAD JAZU, Tehničke znanosti, koji izlazi od 1982. godine kao zaseban niz, te pregled tekućih hrvatskih tehničkih časopisa pretežno međunarodnoga karaktera koji pokrivaju gotovo sva tehnička područja i pružaju podršku tehnološkom razvoju suvremenog društva.Role and significance of scientific and professional journals in cultural and technological society development is pointed out. An overview of the Croatian technical journals during different historical periods, i.e. from issuing of the first journal VIESTI KLUBA INŽINIRAH I ARHITEKTAH in 1851 until the WWI, in the period between the WWI and WWII, in ex Yugoslavia, and after 1991 in the independent Republic of Croatia, is presented. A special attention is paid to journals printed during the industrialization period of the ex Yugoslavia. An overview of the Journal RAD of the Croatian Academy of Sciences and Arts, started in 1867 as a common organ of all Academy Departments, and special series of the Department for Technical Sciences which appeared in 1982, is given. An overview of the actual Croatian technical journals, which are dominantly of international profile and cover most of the technical fields, is impressive and in trend with contemporary technological development

Projektni menadžment u informacijskim znanostima : menadžment vremena informacijskih stručnjaka

U ovom radu je proučavana problematika projektnog menadžmenta s fokusom na menadžmentu vremena informacijskih stručnjaka. Objašnjeno je kako projektni menadžment sačinjavaju procesi koji su u medusobnoj interakciji i svrstavaju se u grupe i područja projektnog menadžmenta i kako su informacijske znanosti prilagodile projektni menadžment svojim potrebama. Naglasak u ovom radu je stavljen na informacijsku službu koja je relativno nova usluga koju knjižnica pruža i čija je zadaća zadovoljiti potrebe svojih korisnika i osigurati im željene podatke. Pružajući takvu uslugu informacijski stručnjaci/knjižničari moraju se suočiti s preopterećenjem informacijama te, kako bi pružili kvalitetnu uslugu, ovladati služenjem referentnim materijalima i nadograđivati svoje znanje. Uočena je velika važnost pronalaska ravnoteže između osobnog pristupa i trenutačne tehnologije u knjižnicama. Tradicionalne referentne usluge podrazumijevaju verbalnu komunikaciju s korisnikom za informacijskim pultom, dok se online referentne usluge odvijaju na daljinu uz podršku informacijske tehnologije uz očuvanje korespondencije između knjižničara i korisnika, na primjer online referentna usluga „Pitajte knjižničare“. Menadžment vremena je tehnika kojom se organizira upotreba vremena u svrhu bolje iskoristivosti i efikasnosti bez koje kvalitetno obavljanje i stizanje ispunjavanja svih obaveza knjižničara ne bi bili mogući. Prikazani su rezultati nestrukturiranog intervjua na malom uzorku knjižnicara informatora Gradske knjižnice u Zagrebu iz kojeg je dobiven uvid u njihovu upoznatost s konceptom menadžmenta vremena, sagledavanja brojnih poslova koje obnašaju, načina koje su samostalno razvili za upravljanje svojim vremenom te poboljšanja koja bi se mogla provesti u online referentnoj usluzi „Pitajte knjižničare“ i u zaprimanju tema za informacijskim pultom u svrhu manje utrošenog vremena.This paper discusses the problem of project management with a focus on the time management of information experts. It is explained how project management consists of mutually related processes which are combined into groups and project management fields and how information sciences adjust project management to their needs. The focus of this paper is given to the information service, a relatively new library service with a goal to meet the user needs and give the users the requested data. While providing such a service, information experts/librarians have to deal with information surplus and, in order to give a quality service, they have to be acquainted with reference materials and consistently update their knowledge. A great importance for balancing the individual approach and contemporary technologies in the libraries is recognized. Traditional reference services rely on verbal communication with the user at the information desk, whereas the online reference services happen remotely through information technologies and have the option of storing the userlibrarian correspondence, for example the online reference service “Ask librarians’. Time management is a technique which organizes the time usage for the purpose of better utilization and efficiency without which the librarians could not do their obligations accurately and timely. Also, the results of a non-structured interview of a small sample of the reference librarians of the Zagreb City Library are presented in order to identify their level of familiarity with time management, obligations, self-time-management and suggestions for improvements in the online and traditional reference services and their time management