39 research outputs found
O sintaktiÄkim kategorijama (SintaktiÄke kategorije, uredio Branko Kuna, Osijek: Filozofski fakultet ā Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2007.)
Faux amis roumaino-croate
U radu se iznose tzv. lažni parovi (prijatelji), leksemi u hrvatskom i rumunjskom jeziku koji zbog svoje izrazne podudarnosti navode na pogreÅ”no prevoÄenje. Navode se znaÄajke koje su dovele do takvih pojava. S obzirom na podrijetlo, najÄeÅ”Äe je rijeÄ o leksemima naslijeÄenima iz latinskoga jezika ili kasnijim romanizmima te dakako slavenskima, kojih je u rumunjskome nezanemariv broj. Izdvojeni se leksemi razvrstavaju u tablicu koja omoguÄuje njihovu prozirniju usporedbu i lakÅ”e prepoznavanje.Lāarticle traite des faux amis en croate et roumain, mots qui ont la mÄme forme dans les deux langues mais pas le mÄme sens. On cherche Å trouver parmi ces deux langues les marques principales attribuĆ©es Å cette notion. On constate que la plupart de ces mots proviennent soit du latin soit du vieux slave. Lāarticle comporte un tableau qui prĆ©sente la liste des faux amis accompagnĆ©e de dĆ©finitions
Prosjaci i sinovi ā An illustration of the formation and markings of anthroponyms in Imotska krajina
General principles of the classification into conjugational types in Croatian compared to some closely related languages
U prvom se dijelu rada usporeÄuju osnovne podjele glagola na konjugacijske
vrste u hrvatskom jeziku od prvih gramatiÄkih opisa do danas. Gledaju se
njihova opÄa naÄela podjele: hijerarhijska složenost i broj kategorija te opÄi
redoslijed. Potom se hrvatske podjele usporeÄuju s onima u nekim slaven-
skim jezicima: bosanskome (boÅ”njaÄkome), srpskome, slovenskome, make-
donskome, ruskome i ÄeÅ”kome. Iznose se sliÄnosti i razlike koje proizlaze
iz teorijskoga i metodoloŔkoga pristupa s jedne strane i samih morfoloŔkih i
fonoloŔkih obilježja svojstvenih pojedinomu jeziku s druge.In the first part of the paper the author briefly presents basic classifica-
tions of verbs into conjugational classes (types) in Croatian from the ear-
liest grammatical descriptions which divided verbs into three conjugational
classes according to the present morphemes (KaÅ”iÄ 1604, Della Bella 1728,
VoltiÄ 1803, StarÄeviÄ 1812), through BabukiÄās grammar (1836) where Do-
brovskiās classification according to the infinitive morphemes was applied
and other 19th and 20th century grammatical classifications to the latest:
Jelaska (2003, 2005) where three groups (present morpheme) with ten types
(infinitive vs. present morphemes) and nine classes for athematic verbs were
introduced; and BoŔnjak Botica (2011) where all but the first two types were
complemented by additional classes (morpho-semantic criteria). A few clas-
sifications from their general principles of classification have been analyzed:
hierarchical complexity, number of category and order. In the second part of
the paper, the Croatian classifications are compared to those in some other
Slavic languages: Bosnian (JahiÄ, HaliloviÄ, PaliÄ (2000), Serbian (BeliÄ
1956, 2006, Klajn 2005), Slovenian (ToporiÅ”iÄ 2004), Macedonian (Koneski
1981), Russian (Russkaja gramatika AN 1980, Rozentalā i dr. 2003, Bud-
mani 1920) and Czech (KomƔrek i dr. 1986). Similarities and differences
are presented, those that arise from various theoretical and methodological
approaches and those that stem from the morphological and phonological
features inherent to every language
Novi prijedlozi u hrvatskom rjeÄotvorju
Ivan Branko Å amija: Hrvatski rjeÄotvornik, DruÅ”tvo LovreÄana Zagreb: Zagreb 2011, 429 str