The role of magnetic resonance imaging in early recognition of breast cancer

Karcinom dojke i dalje je prvi po incidenciji karcinoma u ženskoj populaciji. Unatoč napretku dijagnostičkih i terapijskih metoda, te uvođenju skrininga mortalitet je dosta visok zbog često prekasnog dijagnosticiranja bolesti. Zlatni standard u otkrivanju karcinoma je uređaj za mamografiju, dok je magnetska rezonancija pomoćna dijagnostička metoda. Cilj ovog rada bio je opisati ulogu magnetske rezonancije u procesu dijagnosticiranja karcinoma dojke, analizirati morfološke i kinetičke karakteristike malignih lezija i usporediti ih s benignim lezijama. Orijentirali smo se na invazivne duktalne karcinome do 1 cm veličine i analizirali nalaze nakon provedenog snimanja. U istraživanju je sudjelovalo 19 pacijentica sa sumnjom na invazivni duktalni karcinom do 1 cm veličine i 20 pacijentica sa sumnjom na fibroadenom kao kontrolna skupina. Snimanja magnetskom rezonancijom učinjena su preoperativno, te je nakon postoperativne patohistološke analize dobivena konačna dijagnoza. Rezultati su potvrdili hipotezu rada, odnosno analizom morfoloških i kinetičkih karakteristika lezija kod svih pacijentica nalaz je upućivao na malignost lezije, dok je kod kontrolne skupine nalaz upućivao na benignost lezije. Dokazali smo kako su maligne lezije nepravilna ili ovalna oblika, spikuliranih rubova, inhomogene ili rubne imbibicije s tip II ili tip III krivuljom imbibicije, dok su benigne lezije okruglog ili ovalnog oblika, pravlinih rubova uz homogenu imbibiciju i krivulju tipa I. Zaključak ovog rada jest da je magnetska rezonancija bitna dijagnostička metoda kod otkrivanja invazivnih duktalnih karcinoma. Na temelju snimki moguće je analizirati lezije najmanjih veličina i zaključiti radi li se o malignoj ili benignoj leziji. Glavni nedostaci magnetske rezonancije su nedostupnost, cijena i dugi postupak snimanja. No, napretkom tehnologije magnetska rezonancija u budućnosti će sigurno imati veću ulogu u dijagnostičkom postupku.Breast carcinoma is the most common cancer in female population. Despite the improvement in diagnostic and therapeutic procedures and introducing screening in national programs for early recognition of breast cancer, mortality is still high because of delayed disease diagnosis. The golden standard for the detection of breast carcinoma is mammography, while magnetic resonance imaging is an auxiliary method. The aim of this study was to describe the role of the magnetic resonance imaging in diagnostic process of breast carcinoma and to analyze morphologic and kinetic characteristics of malignant lesions and to compare them with benign lesions. Our study was based on 1 cm invasive ductal carcinomas and we analyzed the results after conducted recording. The study included 19 female patients with suspected invasive ductal carcinoma up to 1 cm and 20 female patients with suspected fibroadenoma up to 1 cm as a control group. Recordings were done before the operation and final diagnosis was given after the operations and pathohistological analyzes. We confirmed the hypothesis of this study. The results have shown that morphologic and kinetic characteristics in patients with suspected invasive ductal carcinoma guided to malignancy and in control group results guided to benignancy of lesions. We proved that malignant lesions are irregular or oval shaped with spiculated edges, inhomogeneous or edge imbibition and with type II or III imbibition curves. Benign lesions are round or oval shaped with regular edge, homogeneous imbibition and type I imbibition curve. The conclusion of this study was that magnetic resonance imaging is an important diagnostic procedure in detection of invasive ductal carcinoma. Based on results it is possible to analyze the smallest lesions and to conclude if they are malignant or benign. The main disadvantages are unavailability, high price and long-term recording, but with development in the future, magnetic resonance imaging will surely have greater role in diagnostic procedure

The role of magnetic resonance imaging in early recognition of breast cancer

Karcinom dojke i dalje je prvi po incidenciji karcinoma u ženskoj populaciji. Unatoč napretku dijagnostičkih i terapijskih metoda, te uvođenju skrininga mortalitet je dosta visok zbog često prekasnog dijagnosticiranja bolesti. Zlatni standard u otkrivanju karcinoma je uređaj za mamografiju, dok je magnetska rezonancija pomoćna dijagnostička metoda. Cilj ovog rada bio je opisati ulogu magnetske rezonancije u procesu dijagnosticiranja karcinoma dojke, analizirati morfološke i kinetičke karakteristike malignih lezija i usporediti ih s benignim lezijama. Orijentirali smo se na invazivne duktalne karcinome do 1 cm veličine i analizirali nalaze nakon provedenog snimanja. U istraživanju je sudjelovalo 19 pacijentica sa sumnjom na invazivni duktalni karcinom do 1 cm veličine i 20 pacijentica sa sumnjom na fibroadenom kao kontrolna skupina. Snimanja magnetskom rezonancijom učinjena su preoperativno, te je nakon postoperativne patohistološke analize dobivena konačna dijagnoza. Rezultati su potvrdili hipotezu rada, odnosno analizom morfoloških i kinetičkih karakteristika lezija kod svih pacijentica nalaz je upućivao na malignost lezije, dok je kod kontrolne skupine nalaz upućivao na benignost lezije. Dokazali smo kako su maligne lezije nepravilna ili ovalna oblika, spikuliranih rubova, inhomogene ili rubne imbibicije s tip II ili tip III krivuljom imbibicije, dok su benigne lezije okruglog ili ovalnog oblika, pravlinih rubova uz homogenu imbibiciju i krivulju tipa I. Zaključak ovog rada jest da je magnetska rezonancija bitna dijagnostička metoda kod otkrivanja invazivnih duktalnih karcinoma. Na temelju snimki moguće je analizirati lezije najmanjih veličina i zaključiti radi li se o malignoj ili benignoj leziji. Glavni nedostaci magnetske rezonancije su nedostupnost, cijena i dugi postupak snimanja. No, napretkom tehnologije magnetska rezonancija u budućnosti će sigurno imati veću ulogu u dijagnostičkom postupku.Breast carcinoma is the most common cancer in female population. Despite the improvement in diagnostic and therapeutic procedures and introducing screening in national programs for early recognition of breast cancer, mortality is still high because of delayed disease diagnosis. The golden standard for the detection of breast carcinoma is mammography, while magnetic resonance imaging is an auxiliary method. The aim of this study was to describe the role of the magnetic resonance imaging in diagnostic process of breast carcinoma and to analyze morphologic and kinetic characteristics of malignant lesions and to compare them with benign lesions. Our study was based on 1 cm invasive ductal carcinomas and we analyzed the results after conducted recording. The study included 19 female patients with suspected invasive ductal carcinoma up to 1 cm and 20 female patients with suspected fibroadenoma up to 1 cm as a control group. Recordings were done before the operation and final diagnosis was given after the operations and pathohistological analyzes. We confirmed the hypothesis of this study. The results have shown that morphologic and kinetic characteristics in patients with suspected invasive ductal carcinoma guided to malignancy and in control group results guided to benignancy of lesions. We proved that malignant lesions are irregular or oval shaped with spiculated edges, inhomogeneous or edge imbibition and with type II or III imbibition curves. Benign lesions are round or oval shaped with regular edge, homogeneous imbibition and type I imbibition curve. The conclusion of this study was that magnetic resonance imaging is an important diagnostic procedure in detection of invasive ductal carcinoma. Based on results it is possible to analyze the smallest lesions and to conclude if they are malignant or benign. The main disadvantages are unavailability, high price and long-term recording, but with development in the future, magnetic resonance imaging will surely have greater role in diagnostic procedure

Reforma zakona o radu i promjena indeksa zakonske zaštite zaposlenja

U članku se razmatraju promjene indeksa zakonske zaštite zaposlenja (Employment Protection Legislation – EPL) zbog reforme Zakona o radu. Izmjenama je postignut pad EPL indeksa za 23%, s 3,58 na 2,76. Svi su se osnovni elementi EPL indeksa izmijenili u smjeru fleksibilizacije radnog zakonodavstva, no najveći je dio pomaka učinjen zakonskom regulacijom rada agencija za privremeno zapošljavanje. Prijašnji prijedlog izmjena Zakona o radu smanjio bi EPL indeks na 2,25, ali je intervencijom socijalnih partnera spriječen veći dio izmjena u području stalnog zapošljavanja i ugovora na određeno vrijeme. Ovom se reformom Hrvatska odmaknula od grupe zemalja s najvišim EPL indeksom – iako se još nalazi među zaštićenijim tranzicijskim tržištima rada

Indeks zakonske zaštite zaposlenja u Hrvatskoj i međunarodna usporedba

Cilj ovog rada bio je analiza trenutačnog stanja hrvatskoga radnog zakonodavstva te prilike na tržištu rada uopće, kao i uočavanje mogućih ekonomskih posljedica prouzročenih analiziranim čimbenicima. Prvi dio rada upućuje na kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj i ostalim tranzicijskim zemljama. Drugi dio obuhvaća izračunavanje indeksa zakonske zaštite zaposlenja u Hrvatskoj i usporedbu sa stanjem u drugim promatranim zemljama. Na kraju rada nastoji se prikazati utjecaj rigidnosti radnog zakonodavstva na dinamiku zaposlenosti, nezaposlenosti, dobne i spolne strukture nezaposlenosti, stopa participacije te udjela neslužbene ekonomije

Contribution of contemporary entrepreneurial education to the increase of employability in the Republic of Croatia - case Study of Vern\u27

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u čijoj se ekonomskoj politici malim i srednjim poduzećima poklanja posebna važnost, djelatnost ovoga dijela hrvatskoga poslovnog entiteta postaje važnija nego ikad. Istodobno, povećanje broja zaposlenih i povećenje broja visokoobrazovanih dva su od ukupno pet izrijekom navedenih ciljeva u aktualnome strategijskom dokumentu Europa 2020. Međutim, dugogogodišnja neusklađenost kompetencija koje se stječu u sustavima visokoga obrazovanja i potreba tržišta rada rezultirala je iznimno visokom stopom nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj. Upravo je stoga sustav visokoga obrazovanja s izraženom poduzetničkom usmjerenošću prepoznat kao alat za rješenje aktualnih ekonomskih problema. Cilj je ovoga rada prepoznati ključne kompetencije u poduzetničkome obrazovanju i njihov doprinos u povećanju zapošljivosti u Republici Hrvatskoj. U svrhu ostvarenja navedenog cilja, podaci su prikupljeni iz primarnih (strukturirani intervju s voditeljima studija i predstojnicima katedre Veleučilišta VERN’ - N=6) i sekundarnih izvora (javno dostupne informacije Veleučilišta VERN’ i relevantna stručna i znanstvena literatura). Rezultati istraživanja pokazuju da postoji uzročno-posljedična veza između poduzetničkoga obrazovanja i povećanja zapošljivosti. Podaci koji se odnose na tri studijska programa poduzetničkoga obrazovanja (ekonomiju poduzetništva, turizam i novinarstvo) i rezultati analize sadržaja sekundarnih izvora pokazuju da poduzetničko obrazovanje stvara poduzetničke kompetencije koje doprinose povećanju zapošljivosti u Republici Hrvatskoj.With Croatia’s accession to the European Union, whose economic policy gives special attention to small and medium-sized enterprises, performance of this part of Croatian business entity becomes more important than ever. At the same time, two of the explicitly mentioned goals of the current strategic document Europa 2020 are higher employability and a bigger number of people with the higher education. However, lack of coordination between the competences that are gained through higher education and the needs of the labour market, i.e. their incompatibility, resulted in exceptionally high unemployment rates in young people in Croatia. This is why the higher education with a strong entrepreneurial orientation is recognized as a tool for solving current economic problems. The goal of this paper is to detect key competences in entrepreneurial education and their contribution to increasing employment rates in the Republic of Croatia. With the purpose of achieving this goal the data will be collected through primary sources (structured interviews with heads of departments and head of studies at VERN’ University of Applied Sciences – N=6) and secondary sources (public information about VERN’ University of Applied Sciences and relevant professional and scientific literature). The results of the research indicate that there is a cause- effect relationship between entrepreneurial education and the increase of employment rate. The data from three study programs (Economy of Entrepreneurship, Tourism and Journalism) and the results of the analysis of the secondary sources demonstrate that entrepreneurial education creates entrepreneurial competences that are contributing to the higher employment rates in the Republic of Croatia

Relevance and reasons for incorporating education for media entrepreneurship into the curriculums of media studies

Elementi poduzetničkih procesa – inovacija, preuzimanje rizika i kreacija ključni su atributi uspjeha medijskih proizvoda i usluga. Ovo pokazuje da su mediji i poduzetništvo, čak i na konceptualnom nivou, čvrsto povezani. Cilj ovoga rada je postaviti teorijski okvir važnosti i razloga za uključivanje obrazovanja za medijsko poduzetništvo u kurikulume medijskih studija u Hrvatskoj. Temeljeno na pregledu programa visokog obrazovanja u području medija i novinarstva, u Hrvatskoj rezultati istraživanja jasno pokazuju da obrazovanje u području poduzetništva te razvoja odgovarajućih kompetencija gotovo ne postoji. U vremenu maksimalne demokratizacije i potpune trivijalizacije medijskih proizvoda, koje prate brze tehnološke promjene, poduzetničke su inicijative od najvećeg značaja, kako za medije tako i u širem društvenom kontekstu. U zaključku se preporučuje uključivanje obrazovanja za poduzetništvo u programe medijskih studija te razvoj poduzetništva u medijskoj industriji u cjelini s implikacijama na tradicionalne medije kao i na nove poslovne pothvate u ovom području.Elements of the entrepreneurial processes – innovation, risk taking and creation are essential attributes of successful media products and services. This shows that media and entrepreneurship, even at the conceptual level, have a strong connection. This paper aims at setting a theoretic framework of relevance and reasons for incorporating education for media entrepreneurship into the curriculums of media studies in Croatia. Based on a review of the higher education programs in media and journalism in Croatia, results of the research clearly show that entrepreneurial learning and development of related competencies are almost non-existent. In the times of maximal democratization and concurrent trivialization of media products that are also characterized by rapid technological changes, entrepreneurial initiatives are of utmost importance for the media and even in the broader social context. Conclusions suggest the importance of entrepreneurial coursework in the media curriculum and entrepreneurial development within the media industry in general with implications both for the traditional media as well as for the new business ventures within the sector

Prikazi i anotacije

Lejla Turčilo, Zaradi pa vladaj: Politika-mediji-biznis u globalnom društvu i u Bosni i Hercegovini; Ivan Šiber (ur.), Hrvatska i Europa – strahovi i nade; Gorana Dojčinović (ur.), Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj; Drago Roksandić, U NIN-u i Danasu; Nicholas Carr, Plitko – Što internet čini našem mozg

Psychology of Advertising

Rad ne sadrži sažetak.Psychology of Advertisin

Psychology of Advertising

Rad ne sadrži sažetak.Psychology of Advertisin

The role of magnetic resonance imaging in early recognition of breast cancer

Karcinom dojke i dalje je prvi po incidenciji karcinoma u ženskoj populaciji. Unatoč napretku dijagnostičkih i terapijskih metoda, te uvođenju skrininga mortalitet je dosta visok zbog često prekasnog dijagnosticiranja bolesti. Zlatni standard u otkrivanju karcinoma je uređaj za mamografiju, dok je magnetska rezonancija pomoćna dijagnostička metoda. Cilj ovog rada bio je opisati ulogu magnetske rezonancije u procesu dijagnosticiranja karcinoma dojke, analizirati morfološke i kinetičke karakteristike malignih lezija i usporediti ih s benignim lezijama. Orijentirali smo se na invazivne duktalne karcinome do 1 cm veličine i analizirali nalaze nakon provedenog snimanja. U istraživanju je sudjelovalo 19 pacijentica sa sumnjom na invazivni duktalni karcinom do 1 cm veličine i 20 pacijentica sa sumnjom na fibroadenom kao kontrolna skupina. Snimanja magnetskom rezonancijom učinjena su preoperativno, te je nakon postoperativne patohistološke analize dobivena konačna dijagnoza. Rezultati su potvrdili hipotezu rada, odnosno analizom morfoloških i kinetičkih karakteristika lezija kod svih pacijentica nalaz je upućivao na malignost lezije, dok je kod kontrolne skupine nalaz upućivao na benignost lezije. Dokazali smo kako su maligne lezije nepravilna ili ovalna oblika, spikuliranih rubova, inhomogene ili rubne imbibicije s tip II ili tip III krivuljom imbibicije, dok su benigne lezije okruglog ili ovalnog oblika, pravlinih rubova uz homogenu imbibiciju i krivulju tipa I. Zaključak ovog rada jest da je magnetska rezonancija bitna dijagnostička metoda kod otkrivanja invazivnih duktalnih karcinoma. Na temelju snimki moguće je analizirati lezije najmanjih veličina i zaključiti radi li se o malignoj ili benignoj leziji. Glavni nedostaci magnetske rezonancije su nedostupnost, cijena i dugi postupak snimanja. No, napretkom tehnologije magnetska rezonancija u budućnosti će sigurno imati veću ulogu u dijagnostičkom postupku.Breast carcinoma is the most common cancer in female population. Despite the improvement in diagnostic and therapeutic procedures and introducing screening in national programs for early recognition of breast cancer, mortality is still high because of delayed disease diagnosis. The golden standard for the detection of breast carcinoma is mammography, while magnetic resonance imaging is an auxiliary method. The aim of this study was to describe the role of the magnetic resonance imaging in diagnostic process of breast carcinoma and to analyze morphologic and kinetic characteristics of malignant lesions and to compare them with benign lesions. Our study was based on 1 cm invasive ductal carcinomas and we analyzed the results after conducted recording. The study included 19 female patients with suspected invasive ductal carcinoma up to 1 cm and 20 female patients with suspected fibroadenoma up to 1 cm as a control group. Recordings were done before the operation and final diagnosis was given after the operations and pathohistological analyzes. We confirmed the hypothesis of this study. The results have shown that morphologic and kinetic characteristics in patients with suspected invasive ductal carcinoma guided to malignancy and in control group results guided to benignancy of lesions. We proved that malignant lesions are irregular or oval shaped with spiculated edges, inhomogeneous or edge imbibition and with type II or III imbibition curves. Benign lesions are round or oval shaped with regular edge, homogeneous imbibition and type I imbibition curve. The conclusion of this study was that magnetic resonance imaging is an important diagnostic procedure in detection of invasive ductal carcinoma. Based on results it is possible to analyze the smallest lesions and to conclude if they are malignant or benign. The main disadvantages are unavailability, high price and long-term recording, but with development in the future, magnetic resonance imaging will surely have greater role in diagnostic procedure