SAMOPROCJENA IZGOVORA NEIZVORNIH GOVORNIKA HRVATSKOG JEZIKA

Sociofonetska istraživanja pokazuju da su odstupanja u izgovoru u hrvatskom javnom govoru uglavnom lošije ocijenjena te da se uz odstupanja vežu negativne osobine ličnosti. U privatnoj komunikaciji veća je tolerancija na odstupanja. No, regionalni govor ne procjenjuje se u svim jezicima negativno. U radu se želi pokazati mogu li se neizvorni govornici hrvatskog jezika prema samoprocjeni izgovora grupirati prema jezicima. Pretpostavka je da će govornici srodnih jezika s hrvatskim navesti manje varijabli odstupanja od govornika nesrodnih jezika. Za istraživanje su prikupljena 73 upitnika samoprocjene izgovora hrvatskog na različitim jezičnim razinama prema ZEROJ-u. Ispitivale su se sljedeće varijable: intonacije, vokali, konsonanti i naglasci. Upitnik je bio otvorenog tipa pa su ispitanici mogli navesti još neke varijable koje nisu bile ponuđene. Ispitanici su na skali od 1 do 5 ocijenili svoj izgovor. Rezultati istraživanja mogu biti smjernica u radu lektoru hrvatskog jezika kako bi govornik inojezičnog hrvatskog imao prihvatljiv izgovor sukladno razini poznavanja hrvatskog jezika

Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić

Zbornik Kroz prostor i vrijeme posvećen je prof. dr. sc. Miri Menac-Mihalić, dugogodišnjoj profesorici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreba te članici suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić iznimno je plodna znanstvenica koja se, uz veliki broj radova iz dijalektologije, smatra i začetnicom hrvatske dijalektne frazeologije. U zborniku posvećenom njezinu radu i djelovanju objavljeni su prilozi koji su grupirani u dvije glavne tematske cjeline (dijalektologija/povijest jezika "O govorima kroz vrijeme" i frazeologija "Živost frazema"). Radovi predstavljaju izniman znanstveni doprinos hrvatskoj filologiji. Velikim su dijelom rezultat terenskih istraživanja kojima se prikupljala građa za obradu. Donose precizne rezultate o fonološkim/morfološkim/leksičkim značajkama hrvatskih mjesnih govora, a istražuju se i frazemi potvrđeni u hrvatskoj nacionalnoj ili dijalektnoj frazeologiji. Dio građe koji se opisuje ekscerpiran je iz postojeće literature te pomno i iscrpno analiziran

Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić

Zbornik Kroz prostor i vrijeme posvećen je prof. dr. sc. Miri Menac-Mihalić, dugogodišnjoj profesorici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreba te članici suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić iznimno je plodna znanstvenica koja se, uz veliki broj radova iz dijalektologije, smatra i začetnicom hrvatske dijalektne frazeologije. U zborniku posvećenom njezinu radu i djelovanju objavljeni su prilozi koji su grupirani u dvije glavne tematske cjeline (dijalektologija/povijest jezika "O govorima kroz vrijeme" i frazeologija "Živost frazema"). Radovi predstavljaju izniman znanstveni doprinos hrvatskoj filologiji. Velikim su dijelom rezultat terenskih istraživanja kojima se prikupljala građa za obradu. Donose precizne rezultate o fonološkim/morfološkim/leksičkim značajkama hrvatskih mjesnih govora, a istražuju se i frazemi potvrđeni u hrvatskoj nacionalnoj ili dijalektnoj frazeologiji. Dio građe koji se opisuje ekscerpiran je iz postojeće literature te pomno i iscrpno analiziran

Proizvodnja i percepcija govora

Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa

Proizvodnja i percepcija govora

Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa

Dialects and Language Varieties in the Croatian Media

U hrvatskom medijskom prostoru (televizija, radio, film, kazalište itd.) u posljednjih dvadesetak godina sve su više prisutni dijalekti i različiti jezični varijeteti koji su u bivšoj Jugoslaviji smatrani perifernima, premda su najpopularnije serije bile upravo one na dijalektu – Gruntovčani, Naše malo misto, Velo misto, Prosjaci i sinovi itd. U stručnim i znanstvenim radovima sve se više (pre)- ispituje što je hrvatski standardni jezik i tko su govorni uzori hrvatskog standardnog jezika. Najbliže su standardnom govoru kakav opisuju normativni priručnici spikeri i voditelji javne televizije te voditelji središnjih informativnih emisija komercijalnih televizija. Prema percepciji publike standardni izgovori u filmovima i kazališnim predstavama ocijenjeni su umjetnim i neživotnim. U televizijskim emisijama različitih tema (glazbenim, kulinarskim, putopisnim) voditelji i gosti govore svojim lokalnim idiomima. Filmovi i kazališne predstave govorno također oslikavaju sredinu o kojoj govore. Glazbeni prostor zauzimaju tekstovi na dijalektima i idiomima određenih gradova i krajeva. Strani crtani filmovi redovito su sinkronizirani na hrvatski u dijalektima. Pri tome se njeguju određeni stereotipi – galebovi govore čakavski, dobroćudni, naivni i tradicionalni, ali tvrdoglavi likovi govore štokavskim dijalektom (ikavicom) – najčešće govorom Dalmatinske zagore, kajkavskim inačicama govore priprosti likovi, urbani likovi govore zagrebačkom kajkavštinom itd. Sudionici razgovora na različitim portalima uglavnom se služe svojim lokalnim idiomima. U radu će se staviti u odnos i aktualno promoviranje lokalnih idioma u hrvatskom medijskom prostoru naspram globalizacije u europskom medijskom prostoru (zašto su poljski Lolek i Bolek postali Jim i Jam?).The Croatian media (television, radio, film, theater, etc.) in the last twenty years has seen an increase in a number of dialects and various language varieties which were considered in the former Yugoslavia peripheral, although the most popular television series in former Yugoslavia were those in dialect such as: Gruntovčani, Naše malo misto, Velo misto, Prosjaci i sinovi, etc. There are many professional and scientific papers that deal with the question – what is the Croatian standard language and who are the spoken models of the Croatian standard language? Television announcers and speakers of public television and announcers of central information broadcasts of commercial television are the closest to the standard speech described by the normative manuals of Croatian language. According to audience perception, standard speech in films and theater performances are rated as artificial. Today, in television shows of different topics (music, culinary, travel and so on) authors and guests use their local idioms. In films and theaters, we can hear spoken language (nonstandard). Modern Croatian music texts also could be in dialects and idioms of certain cities and regions. Foreign cartoons are regularly synchronized in Croatian using dialects according to stereotypes ‒ seagulls speak Chakavian dialect; good, naive, and traditional characters speak Shtokavian, also stubborn characters speak Shtokavian dialect (ikavica) – often similar to the one spoken in the Dalmatian Hinterland; unintelligent characters use Kajkavian variants; urban characters speak Zagrebian Kajkavian, etc. Participants on different portals mostly write in their local idioms. The paper focuses on the current promotion of local idioms in the Croatian media space in comparison to globalization in the European media space (why the Polish Lolek and Bolek became Jim and Jam?)