Posttranskripcijske modifikacije tRNA

tRNA je jedan od ključnih igrača translacije jer dovodi aminokiseline do ribosoma kako bi ih se prenijelo na rastući polipeptidni lanac. Kako bi tRNA mogla efikasno i vjerno obaviti svoju dužnost transporta aminokiselina, nije ju dovoljno samo transkribirati iz gena, već je na prekursorskoj tRNA potrebno izvršiti niz preinaka koje nazivamo posttranskripcijskim modifikacijama. Posttranskripcijske modifikacije uključuju izrezivanje introna, doradu 3' i 5' kraja i modifikacije nukleotida. Izrezivanje introna kod tRNA je specifično i razlikuje se značajno od spliceosomskog izrezivanja i samoizrezivanja kod mRNA. Modifikacija 5' kraja događa se uz pomoć ribonukleoproteinskog kompleksa RNaze P koja je prisutna kod svih organizama, ali se proteinski sadržaj razlikuje značajno između bakterija, arheja i eukariota. 3' kraj se procesira pomoću tRNA-nukleotidil transferaza koje bez kalupa dodaju trinukleotid CCA koji pak je neophodan za vezanje aminokiseline tijekom procesa translacije. Nukleotidne modifikacije tRNA su najbrojnije i gotovo ih je 10 puta više kod tRNA nego kod drugih bioloških RNA, a ukupno ih je pronađeno više od 150 kroz sve tri domene života. Modifikacije specijaliziraju pojedine molekule tRNA za razne funkcije i odgovor na vanjske podražaje. Najčešće su to vrlo jednostavne kemijske promjene koje imaju veliki utjecaj na sparivanje baza u tRNA pa su samim time i ključne za stabilnost, smatanje, dekodiranje i aminoacilaciju. Najčešće nukleotidne modifikacije uključuju metilacije, deaminacije i tiolacije. Izostanak mnogih nukleotidnih modifikacija ili gena koji kodiraju za modifikacijske enzime u organizmu vrlo često je fatalno ili uzrokuje snažne metaboličke poremećaje

Posttranskripcijske modifikacije tRNA

tRNA je jedan od ključnih igrača translacije jer dovodi aminokiseline do ribosoma kako bi ih se prenijelo na rastući polipeptidni lanac. Kako bi tRNA mogla efikasno i vjerno obaviti svoju dužnost transporta aminokiselina, nije ju dovoljno samo transkribirati iz gena, već je na prekursorskoj tRNA potrebno izvršiti niz preinaka koje nazivamo posttranskripcijskim modifikacijama. Posttranskripcijske modifikacije uključuju izrezivanje introna, doradu 3' i 5' kraja i modifikacije nukleotida. Izrezivanje introna kod tRNA je specifično i razlikuje se značajno od spliceosomskog izrezivanja i samoizrezivanja kod mRNA. Modifikacija 5' kraja događa se uz pomoć ribonukleoproteinskog kompleksa RNaze P koja je prisutna kod svih organizama, ali se proteinski sadržaj razlikuje značajno između bakterija, arheja i eukariota. 3' kraj se procesira pomoću tRNA-nukleotidil transferaza koje bez kalupa dodaju trinukleotid CCA koji pak je neophodan za vezanje aminokiseline tijekom procesa translacije. Nukleotidne modifikacije tRNA su najbrojnije i gotovo ih je 10 puta više kod tRNA nego kod drugih bioloških RNA, a ukupno ih je pronađeno više od 150 kroz sve tri domene života. Modifikacije specijaliziraju pojedine molekule tRNA za razne funkcije i odgovor na vanjske podražaje. Najčešće su to vrlo jednostavne kemijske promjene koje imaju veliki utjecaj na sparivanje baza u tRNA pa su samim time i ključne za stabilnost, smatanje, dekodiranje i aminoacilaciju. Najčešće nukleotidne modifikacije uključuju metilacije, deaminacije i tiolacije. Izostanak mnogih nukleotidnih modifikacija ili gena koji kodiraju za modifikacijske enzime u organizmu vrlo često je fatalno ili uzrokuje snažne metaboličke poremećaje

Comparative analysis of occupational injuries in Croatia and great Britain

Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti s čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost na radu i zaštita zdravlja, kako bi se spriječile ozljede na radu, profesionalne bolesti te ostale nematerijalne i materijalne štetnosti na radu i u vezi s radom. Opasnosti na radu i radnom mjestu predstavljaju stanje ugrožavanja i dovođenja u opasnost zdravlja radnika koje može dovesti do štetnih posljedica. U sklopu rada predstavljana je komparativna analiza ozljeda na radu između Republike Hrvatske i Velike Britanije, analiza je obavljena u razdoblju od 2010. godine do 2017. godine kako bi se usporedili razina sustava zaštite na radu između zemalja.Safety at work is a system of rules, principles, measures, procedures and activities which organized an implemented to achieve and improve safety and health, to prevent injuries at work, occupational diseases and other material and non-material hazards at work and with connection to work. Hazards at work and workplace pose a state endangering and unbalance the health of workers which can cause adverse affects comparative analysis of injuries at work. A comparative analysis of injuries at work between The Republic of Croatia and the United Kingdom was conducted between 2010 and 2017 in order to compare the system level of safety at work between countries

Posttranskripcijske modifikacije tRNA

tRNA je jedan od ključnih igrača translacije jer dovodi aminokiseline do ribosoma kako bi ih se prenijelo na rastući polipeptidni lanac. Kako bi tRNA mogla efikasno i vjerno obaviti svoju dužnost transporta aminokiselina, nije ju dovoljno samo transkribirati iz gena, već je na prekursorskoj tRNA potrebno izvršiti niz preinaka koje nazivamo posttranskripcijskim modifikacijama. Posttranskripcijske modifikacije uključuju izrezivanje introna, doradu 3' i 5' kraja i modifikacije nukleotida. Izrezivanje introna kod tRNA je specifično i razlikuje se značajno od spliceosomskog izrezivanja i samoizrezivanja kod mRNA. Modifikacija 5' kraja događa se uz pomoć ribonukleoproteinskog kompleksa RNaze P koja je prisutna kod svih organizama, ali se proteinski sadržaj razlikuje značajno između bakterija, arheja i eukariota. 3' kraj se procesira pomoću tRNA-nukleotidil transferaza koje bez kalupa dodaju trinukleotid CCA koji pak je neophodan za vezanje aminokiseline tijekom procesa translacije. Nukleotidne modifikacije tRNA su najbrojnije i gotovo ih je 10 puta više kod tRNA nego kod drugih bioloških RNA, a ukupno ih je pronađeno više od 150 kroz sve tri domene života. Modifikacije specijaliziraju pojedine molekule tRNA za razne funkcije i odgovor na vanjske podražaje. Najčešće su to vrlo jednostavne kemijske promjene koje imaju veliki utjecaj na sparivanje baza u tRNA pa su samim time i ključne za stabilnost, smatanje, dekodiranje i aminoacilaciju. Najčešće nukleotidne modifikacije uključuju metilacije, deaminacije i tiolacije. Izostanak mnogih nukleotidnih modifikacija ili gena koji kodiraju za modifikacijske enzime u organizmu vrlo često je fatalno ili uzrokuje snažne metaboličke poremećaje

Spatiotemporal Analysis of LANDSAT Satellite Imagery for Change Detection in Česma Forest Ecosystem

Development of remote sensing and increased availability of satellite imagery of different spatial, spectral, temporal and radiometric characteristics makes information obtained from such sources of vital importance for studying and mapping vegetation. Vegetation indices have a significant role in vegetation change detection and tracking, whether in quantity or quality terms. Each index has specific significance and performance characteristics. A multiple regression statistical analysis of average vegetation index values (NDVI, NDWI, GNDVI, EVI and SAVI) was performed for 2012, 2013 and 2014 periods of a wider Česma forest area near Vrbovec, Croatia. Further, rasters using three-year average values, sums, variances and standard deviations for all five indices were created. Differencing of average NDVI index values for years 2005 and 2014 was also performed. Imagery chosen was from the active vegetation period and used as a basis for cluster analysis detection of significant change areas. Česma forest area was selected due to previous field monitoring and point analysis conducted (2012, 2013 and 2014) that serve as validation for this research. Finally, a raster analysis of select areas, surrounding accumulation dam and encompassing Česma forest area exclusively, was conducted. The intention was determining vegetation index change dynamics. Spaciotemporal analysis around accumulation dams determined vegetation changes in dam areas. The advantage of the applied method is that, by using the Principal Components Analysis - PCA, it allows change detection, tracking and monitoring on wide areas more promptly than with other methods.The analysis itself was made using 92 LANDSAT images acquired over a 10-year period

Geodetske mobilne mjerne metode za praćenje erozije obala rijeka

Rivers are relief features susceptible to change over time more than any other. Dynamic and intensity of those changes depend on a series of factors that have been a research topic for decades, all with the goal of predicting and/or preventing changes that have a negative effect on ecological and administrative systems alike. This is especially evident on big river systems. The topic of water course related erosion, being a phenomenon that changes the shape, position and flow of a water course, has not, to this day, been exhausted, primarily due to a myriad of factors directly and indirectly influencing the process. At the same time, determining the influence of each of those individual factors is not possible without the use of adequate measurement methods that allow fast acquisition of relevant data, based on witch correct conclusions can be made about individual processes. Emphasis on fast acquisition must be made here because rivers are dynamic bodies and the changes they cause are also relatively fast. Geodesy, including measuring techniques and methods that it uses, has experienced major development in the past decades. This has opened new possibilities for addressing those previously mentioned needs of river systems erosional processes and their research. Considering all of the above and supplementing with a fact that Danube is the largest and strongest river flowing through Croatia, it can be concluded that Danube is the one most interesting from the aspect of determining erosion phenomena frequency/intensity in Croatia. For acquiring relevant data in a relatively short time adequate survey methods need to be applied. Hence, Danube and its particularly interesting segments were selected for determining applicability of contactless mobile measurement solutions with the purpose of assessing those systems in determining and predicting erosional risks and cumulative rates.Rijeke su reljefni oblici koji su podložniji promjenama tokom vremena od bilo kojih drugih. Dinamika i intenzitet tih promjena ovisi o nizu faktora koji su desetljećima tema istraživanja sa ciljem predviđanja i/ili prevencije promjena koje imaju negativan utjecaj na kako ekološke tako i administrativne sustave. To je posebno izraženo na velikim riječnim sustavima. Tema erozije pod utjecajem tekućih voda, kao fenomena koji mijenja oblik, položaj i tok rijeka, nije, do današnjeg dana, u potpunosti iscrpljena primarno zbog nebrojenih faktora koji direktno ili indirektno utječu na taj proces. Istovremeno, utvrđivanje utjecaja pojedinog faktora nije moguće bez upotrebe adekvatnih mjernih metoda, koje omogućavaju brzo prikupljanje relevantnih podataka na osnovu kojih je moguće donijeti ispravne zaključke o pojedinim procesima. Naglasak se stavlja na brzinu prikupljanja s obzirom da su rijeke dinamična tijela, što znači da su i promijene, koje one posljedično uzrokuju, također, relativno brze. Geodezija, primarno mjerna tehnologija i metodologija koja se koristi, je u proteklim desetljećima doživjela značajan razvoj. Time su se otvorile nove mogućnosti za zadovoljavanje navedenih potreba pri istraživanju erozivnih procesa riječnih sustava. Uzevši u obzir sve navedeno te dodajući podatak da je Dunav najveća i najsnažnija rijeka koja teče kroz Hrvatsku, moguće je zaključiti da je upravo ta rijeka najzanimljivija po pitanju utvrđivanja učestalosti/intenziteta erozivnog fenomena u Hrvatskoj. Za prikupljanje relevantnih podataka, u relativno kratkom vremenu, nužno je primijeniti adekvatne metode. Stoga je Dunav, odnosno njegovi najzanimljiviji dijelovi, odabran za utvrđivanje primjenjivosti bezkontaktnih mobilnih mjernih rješenja sa svrhom ocjene takvih sustava za određivanje i predviđanje rizika od erozije te njenog iznosa

Geodetske mobilne mjerne metode za praćenje erozije obala rijeka

Rivers are relief features susceptible to change over time more than any other. Dynamic and intensity of those changes depend on a series of factors that have been a research topic for decades, all with the goal of predicting and/or preventing changes that have a negative effect on ecological and administrative systems alike. This is especially evident on big river systems. The topic of water course related erosion, being a phenomenon that changes the shape, position and flow of a water course, has not, to this day, been exhausted, primarily due to a myriad of factors directly and indirectly influencing the process. At the same time, determining the influence of each of those individual factors is not possible without the use of adequate measurement methods that allow fast acquisition of relevant data, based on witch correct conclusions can be made about individual processes. Emphasis on fast acquisition must be made here because rivers are dynamic bodies and the changes they cause are also relatively fast. Geodesy, including measuring techniques and methods that it uses, has experienced major development in the past decades. This has opened new possibilities for addressing those previously mentioned needs of river systems erosional processes and their research. Considering all of the above and supplementing with a fact that Danube is the largest and strongest river flowing through Croatia, it can be concluded that Danube is the one most interesting from the aspect of determining erosion phenomena frequency/intensity in Croatia. For acquiring relevant data in a relatively short time adequate survey methods need to be applied. Hence, Danube and its particularly interesting segments were selected for determining applicability of contactless mobile measurement solutions with the purpose of assessing those systems in determining and predicting erosional risks and cumulative rates.Rijeke su reljefni oblici koji su podložniji promjenama tokom vremena od bilo kojih drugih. Dinamika i intenzitet tih promjena ovisi o nizu faktora koji su desetljećima tema istraživanja sa ciljem predviđanja i/ili prevencije promjena koje imaju negativan utjecaj na kako ekološke tako i administrativne sustave. To je posebno izraženo na velikim riječnim sustavima. Tema erozije pod utjecajem tekućih voda, kao fenomena koji mijenja oblik, položaj i tok rijeka, nije, do današnjeg dana, u potpunosti iscrpljena primarno zbog nebrojenih faktora koji direktno ili indirektno utječu na taj proces. Istovremeno, utvrđivanje utjecaja pojedinog faktora nije moguće bez upotrebe adekvatnih mjernih metoda, koje omogućavaju brzo prikupljanje relevantnih podataka na osnovu kojih je moguće donijeti ispravne zaključke o pojedinim procesima. Naglasak se stavlja na brzinu prikupljanja s obzirom da su rijeke dinamična tijela, što znači da su i promijene, koje one posljedično uzrokuju, također, relativno brze. Geodezija, primarno mjerna tehnologija i metodologija koja se koristi, je u proteklim desetljećima doživjela značajan razvoj. Time su se otvorile nove mogućnosti za zadovoljavanje navedenih potreba pri istraživanju erozivnih procesa riječnih sustava. Uzevši u obzir sve navedeno te dodajući podatak da je Dunav najveća i najsnažnija rijeka koja teče kroz Hrvatsku, moguće je zaključiti da je upravo ta rijeka najzanimljivija po pitanju utvrđivanja učestalosti/intenziteta erozivnog fenomena u Hrvatskoj. Za prikupljanje relevantnih podataka, u relativno kratkom vremenu, nužno je primijeniti adekvatne metode. Stoga je Dunav, odnosno njegovi najzanimljiviji dijelovi, odabran za utvrđivanje primjenjivosti bezkontaktnih mobilnih mjernih rješenja sa svrhom ocjene takvih sustava za određivanje i predviđanje rizika od erozije te njenog iznosa

Špiro Marasović, Demos ante portas. Crkva u Hrvatskoj pred demokratskim izazovima, Crkva u svijetu, Split 2002. Fra Jure Šimunović, Kako živjeti kršćanski? Razmišljamo o kršćanskom životu, Marija, Split, 2002.

U radu Luka Tomašević prikazuje knjigu od Špira Marasovića Demos ante portas.In this paper Luka Tomasevic shows a book of Spira Marasovića Demos ante portas

From the laser scanning data to as- built BIM model

Ovim radom predstavlja se novi pristup koji je na velika vrata ušao u AEC (Architectural, Engineering and Construction) sektor. Building information modeling (BIM), kao način upravljanja cijelim procesom životnog ciklusa građevine od razvoja preko građenja do uporabe, renovacije ili prenamjene, omogućio je novi pogled na oblikovanje ažurnije 3D projektne dokumentacije. BIM postaje ne samo želja pojedinih investitora i izazov pojedinim dizajnerima već standard koji će u narednih nekoliko godina biti temelj prostornog planiranja u okviru održivog razvoja. Mnogi stručnjaci AEC industrije tvrde da se događa prijelaz sličan onome prije 30-ak godina kada se prelazilo s papira u CAD (Computer-aided Design) samo što se sad prelazi na inteligentne BIM modele. Postavlja se pitanje koja je uloga geodeta i geoinformatičara u ovoj evoluciji tržišta, odnosno promjeni paradigme upravljanja prostornim podacima te ima li za nas mjesta u ovom novom pogledu na prostornu infrastrukturu. Naravno da ima, ali o nama samima ovisi koliko ćemo se prilagoditi toj promjeni i iskoristiti naša prostorna znanja i vještine. Naime, nove tehnologije, među kojima i lasersko skeniranje, dobivaju sve veći značaj u ovom segmentu, a upravo time i naša struka sve važniju ulogu i vrijednost. Čovjekova svijest o zaštiti ekosustava i kulturne baštine sve više potiče korištenje postojećih objekata, tj. njihovu prenamjenu. Jasno da je za oblikovanje modela buduće željene uporabe prije svega potrebno napraviti modele postojećeg stanja te imati ključne, primjereno kvalitetne i cjelovite prostorne podatke koje je potrebno prikupiti što točnije, efikasnije i jeftinije. Kao dio ovog rada prikazana je i uporaba dobivenog BIM modela postojećeg stanja obiteljske kuće za analizu energetske učinkovitosti.This paper presents a new approach which has the largest entry in the AEC (Architectural, Engineering and Construction) sector. Building Information Modeling (BIM) as a way of managing the entire life cycle process of a building, from development through construction to use, renovation or reuse with a completely new view on creation of 3D documentation. BIM is not only the desire of individual investors and a challenge for individual designers, but a standard which in the next few years will be the basis for spatial planning in the framework of sustainable development. Many specialists claim that in AEC industry the transition similar to the one from 30 years ago, when a transfer from paper to CAD occurred is happening again, but now from CAD to BIM intelligent models. The question is: what is the role of surveyors and geoinformation experts in this evolution of the market and the change of paradigm for spatial data management, and, also, whether there is a place for surveyors in this new spatial infrastructure paradigm shift. Of course there is, but it is up to us to adapt to this change and take advantage of our spatial skills and knowledge. Specifically, new technologies, including laser scanning, are gaining an increasing importance in this segment, and with it, consequently, our professions role and value is also rising. Human consciousness about protecting ecosystems and cultural heritage is increasingly encouraging the use of existing facilities, i.e. their reuse, but with the preservation of their cultural and historical features. It is clear that for creation of models for future use, models of current conditions need to be made, prerequisite of which is collection of essential and comprehensive spatial data of appropriate quality as accurately, efficiently and less costly as possible. As part of this paper an example of as built BIM model for energy efficiency analysis was made

Work integration social enterprises (WISE) in post-socialist countries

Socijalna država stoji pred zahtjevima modernizacije u pogledu brige za svoje najranjivije skupine. Osobe s invaliditetom su u posebno ugroženom položaju s brojnim preprekama za pristup tržištu rada. Značajan prostor za njihovu integraciju se vidi o području socijalnih poduzeća. Karakteristike i uloge socijalnog poduzetništva, a posebice socijalnih poduzeća za radnu integraciju (WISE) su obrazložene u početnim dijelovima rada. Analiza je provođena u okviru postsocijalističkih EU zemalja- Poljske, Slovenije, Slovačke, Češke i Hrvatske. Utvrdili smo nekoliko općih karakteristika bitnih za razvoj socijalnih poduzeća za radnu integraciju, primjerice postojanje pojedinih oblika financiranja, određenog zakonodavno- institucionalnog okvira koji su ipak nedostatni. Pitanja poput nedostatne promocije, osvještavanja i neadekvatnih vještina utječu da socijalna poduzeća za radnu integraciju u postsocijalističkim europskim državama karakterizira zakašnjeli razvoj. U Hrvatskoj je to posebno istaknuto. Socijalna poduzeća za radnu integraciju u Hrvatskoj još uvijek tendiraju biti malobrojna i zapošljavati malen broj zaposlenika. Rad daje i preporuke za unapređenje položaja socijalnih poduzeća za radnu integraciju u Hrvatskoj kako bi se unaprijedile njihove mogućnosti u zapošljavanju i socijalnom uključivanju osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih skupina.The welfare state takes a stand against the demands of modernization by seeking to care for society’s most vulnerable groups. People with disabilities are in a particularly vulnerable position, facing numerous obstacles to the labor market. Social enterprises, especially work integration social enterprises (WISE), can provide an important access point for their integration. The present analysis of five post-socialist countries in the European Union – Poland, Slovenia, Slovakia, Czech Republic, and Croatia – identifies several general characteristics essential for WISE development, such as the existence of some form of financing as well as certain legislative and institutional frameworks that remain underdeveloped. Lack of awareness and promotion of WISEs as well as a shortage of necessary skills have delayed WISE development in these countries, particularly in Croatia, where WISEs are few with small numbers of employees. This study provides recommendations for improving the situation of WISEs in Croatia in order to help them facilitate the employment and social inclusion of people with disabilities and other vulnerable groups