Sports Actas a Function of Nautical Tourism Development in Croatia and in the Mediterranean, part II

Maritime domain is of great importance for the Republic of Croatia because it represents a developmental foundation of Croatian tourism, especially nautical tourism in which sports ports have not participated so far. In such proccess it should be noted that activities in sports ports are regulated by the Sports Act. Accordigly, the aim of this paper is to evaluate both positive and negative factors which reflect on the economic interests and finally on the economic effects. In this study we used methods of analysis and synthesis, and when we were analysing and comparing Croatia with other Mediterraen countries (Italy, Spain, France) we used the comparison method. The scienfifc contribution of this study is reflected in the latter

POMORSKO DOBRO KAO JAVNO DOBRO, REZULTAT STRATEŠKOG PLANIRANJA RAZVOJA NACIONALNE EKONOMIJE, ILI PAK?

Menadžment makro gospodarskog sustava i upravljanje njegovim razvojem ekonomija u tranziciji trebao bi biti usmjeren k razvoju tržišno usmjerenog gospodarstva. Pritom resursi čine gospodarsku osnovu koju je potrebno vrednovati, zaštiti i na adekvatan, održivi način, njome upravljati. Svakako, pritom su kao uzor sustavi i rješenja razvijenih ekonomija Europe koji su pomirili interese lokalnog stanovništva i svih stakeholdera. Strateški okviri korištenja resursa i njima prilagođena zakonska regulativa, uz adekvatan vertikalan sustav upravljanja u kojem osposobljenja i budžetski jaka lokalna vlast koja ima centralnu ulogu, čine modeliran održiv i učinkovit sustav upravljanja. Analizirajući pomorsko dobro, kao jedno od temeljnih resursa Republike Hrvatske postavlja se pitanje načina upravljanja njime. Česte promjene zakonske regulative trebale bi biti rezultat dogradnje dinamičnog održivog i učinkovitog modela upravljanja pomorskim dobrom, ali postavlja se pitanje ima li Hrvatska održivi i učinkoviti model upravljanja. O kakvom se menadžmentu tog makro sustava radi? Koji su ciljevi i kako se razvija sustav planiranja? Ova je problematika predmet istraživanja kojim će se baviti ovaj rad a hipoteza bi trebala biti da je reforma „Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama“ rezultat promišljene strateške politike Republike Hrvatske, i to politike koja prožima i povezuje sve stakeholdere tog razvojnog sustava i modela

POMORSKO DOBRO KAO JAVNO DOBRO, REZULTAT STRATEŠKOG PLANIRANJA RAZVOJA NACIONALNE EKONOMIJE, ILI PAK?

Menadžment makro gospodarskog sustava i upravljanje njegovim razvojem ekonomija u tranziciji trebao bi biti usmjeren k razvoju tržišno usmjerenog gospodarstva. Pritom resursi čine gospodarsku osnovu koju je potrebno vrednovati, zaštiti i na adekvatan, održivi način, njome upravljati. Svakako, pritom su kao uzor sustavi i rješenja razvijenih ekonomija Europe koji su pomirili interese lokalnog stanovništva i svih stakeholdera. Strateški okviri korištenja resursa i njima prilagođena zakonska regulativa, uz adekvatan vertikalan sustav upravljanja u kojem osposobljenja i budžetski jaka lokalna vlast koja ima centralnu ulogu, čine modeliran održiv i učinkovit sustav upravljanja. Analizirajući pomorsko dobro, kao jedno od temeljnih resursa Republike Hrvatske postavlja se pitanje načina upravljanja njime. Česte promjene zakonske regulative trebale bi biti rezultat dogradnje dinamičnog održivog i učinkovitog modela upravljanja pomorskim dobrom, ali postavlja se pitanje ima li Hrvatska održivi i učinkoviti model upravljanja. O kakvom se menadžmentu tog makro sustava radi? Koji su ciljevi i kako se razvija sustav planiranja? Ova je problematika predmet istraživanja kojim će se baviti ovaj rad a hipoteza bi trebala biti da je reforma „Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama“ rezultat promišljene strateške politike Republike Hrvatske, i to politike koja prožima i povezuje sve stakeholdere tog razvojnog sustava i modela

The Public Institution for Integrated Maritime Domain Management in Croatia – role and functions

The aim of this article is the analysis of the existing maritime domain management system in Croatia, with a special attention to the port system management compared to maritime domain and port management systems in Italy, Spain and France. The research shows that Croatia does not have the strategy for integrated management of maritime domain. In respect of the size of national territory covered by maritime domain and its importance for the general Croatian economy, especially for tourism, we believe that is undeniable that this issue should be regulated as follows: the newly established Public Institution for Integrated Maritime Domain Management should manage the maritime domain and it should have branches on regional level. Thereby the management system of maritime domain would finally be consistent, managed from one place and under management of experts. At the same time, the strategy would be the base for the reform of the existing MDSA or for the completely new law on maritime domain and seaports

Institut brodara: hrvatski pomorski brend ili relikt prošlosti

Cilj rada je istražiti opravdanost postojanja pojma brodara kao središnje osobe u važećem Pomorskom zakoniku. U istraživanju su korištene znanstvene metode. Uz pomoć povijesne metode utvrđen je bogat povijesni razvoj pojma brodara u nas dok je uz pomoć komparativne metode utvrđeno kako brodara kao stožernu osobu u pomorskom poduzetništvu još uvijek označavaju u Italiji (armatore) i Sloveniji (ladjar). U slučaju da brodovlasnik zauzme mjesto brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda, institut brodara neće se ugasiti jer će on i nadalje, inter alia ostati posjednik broda i nositelj plovidbenog pothvata u hrvatskom pomorskom pravu. Zaključno, pojam brodar predstavlja našu pomorsku tradiciju koji su osmislili a zatim i afirmirali ugledni hrvatski pravnici na čelu s akademikom Brajkovićem i koji se ne smije proglasiti reliktom prošlosti. U ovoj tvrdnji ogleda se i znanstveni dopinos rada

State prizes and continual monetary funding (“Sports Pensions”) for achieving excellence in sport in the Republic of Croatia

Za vrhunska športska postignuća Republika Hrvatska dodjeljuje u novcu: a) nagradu i b) trajnu novčanu naknadu (kolokvijalno „športsku mirovinu“). Pitanje nagrade uređeno je u čl. 82. i 83. dok je materija trajne novčane naknade regulirana u čl. 81. a. Zakona o športu (NN, br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11. i 86/12 - dalje: Zakon o sportu ili ZS). Bitna, suštinska razlika između prava sadržanih u institutima nagrada i naknada su: a) nagrade su jednokratne dok su naknade trajne (doživotne), b) nagrada se dodjeljuje športašu za svaku osvojenu medalju na pojedinom natjecanju dok je za naknadu mjerodavan iznos naknade koji se ostvaruje za najvišu medalju (u slučaju da športaš osvoji više različitih medalja), c) trener i stručne športske osobe imaju pravo na nagradu, ali nemaju pravo na naknadu, d) nagradu dobivaju osvajači olimpijskih medalja te osvajači medalja na svjetskim i europskim seniorskim prvenstvima dok naknadu dobivaju isključivo osvajači medalja sa olimpijskih igara, paraolimpijskih igara i olimpijskih igara gluhih. Naročito je intrigantna trajna novčana naknada uvedena - kao potpuno novi pravni pojam - u naše zakonodavstvo u noveli Zakona o športu iz 2011. godine. Može se ostvariti na vlastiti zahtjev ako su ispunjeni kumulativno sljedeći uvjeti: a) hrvatsko državljanstvo, b) prebivalište u RH, c) određeni imovinski cenzus te d) navršenih 55 godina života za sportašice i 60 godina života za sportaše. Prijedlog ZID Zakona o sportu s konačnim prijedlogom zakona kojeg je 17. svibnja 2012. godine u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH predstavio ministar Jovanović sadržavao je još povoljnija rješenja za sportaše jer ukida „imovinski cenzus”, a dobna se granica snižena na 45 godina života (temeljem prijedloga Hrvatskog kluba olimpijaca koji „sportske mirovine“ smatra naknadom za izvrsnost). Nakon provedene javne rasprave, Vlada Republike Hrvatske ipak je izostavila iz teksta prijedloga zakona odredbu o „sportskim mirovinama“ pa se ona i ne nalazi u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o športu (NN, br. 86/12). Za znanost je stoga vrlo zanimljivo istražiti novi pojam „športske mirovine“ u usporednim pravima. Nakon provedenog istraživanja, utvrdili smo da je našem zakonodavstvu model zakon bio Zakon o sportu Republike Srbije te da slična prava hrvatskim i srpskim sportašima imaju, na primjer i mađarski sportaši. S druge strane, utvrdili smo da navedena posebna prava (povlastice) nemaju zakonodavstva Slovenije, Belgije, Njemačke, Grčke, Francuske, Velike Britanije, SAD, Nizozemske itd. Možemo zaključiti da „sportske mirovine“ ili „olimpijske rente“ ima samo nekoliko bivših socijalističkih država što znači da uopće nisu europski, a niti svjetski standard.For achieving sporting excellence, the Republic of Croatia provides cash awards: a) prizes and b) continual monetary awards ( colloquially known as the „ Sports Pension“. The issue of prizes is regulated in art.81. a. Sports Acts (NN, no. 71/06, 150/08,124/10, 124/11 and 86/12further referred to as Sports Act (Zakon o Sportu) or SA (ZS). Scientifically, it is therefore very interesting to research the new concept of the „ Sports Pension „in comparative law. After the implemented research, we established that our legislative model was the Sports Act (Zakon o sportu) from the Republic of Serbia and that Croatian and Serbian athletes have the same rights for example as Hungarian athletes. On the other hand, we found that Slovenia, Belgium, Greece, France, Great Britain, USA, Holland etc do not have the same stated special rights and privileges. We can conclude that only certain ex-socialistic states have „Sports Pensions“ or „Olympic Annuities“ which means that they are not European at all neither are they world standards

Croatian Constitutional court on the rights of the maritime domain

U radu su prikazane tri (3) odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske u vezi prava trgovačkih društava na pomorskom dobru: 1) Odluka br: U-III-3579/2006 od 26.10.2010; 2) Rješenje br: U-I-1216/1997 od 04.07.2001.; 3) Odluka br: U-III-726/2006 od 08.07.2009. iz kojih proizlaze redom sljedeći zaključci: a) prvenstvena koncesija je koncesija sui generis za nastavak obavljanja lučkih djelatnosti i korištenja lučkih objekata u istom opsegu kao do pretvorbe; b) osporene odredbe Zakon o morskim lukama iz 1995. g. - pravni položaj lučkih objekata na pomorskom dobra – su u suglasnosti s Ustavom; c) društva koja obavljaju brodograđevnu djelatnost u lukama za posebne namjene ne mogu postići uknjižbu vlasništva zemljišta i objekata sagrađenih na tom zemljištu jer su to stvari izvan prometa res extra ciommercium.In this paper author deals three (3) decisions of the Constitutional Court of the Republic of Croatia in the relationship with rights of the capital companies in the maritime domain: 1) Decision no: U-III-3579/2006 from October 26, 2010; 2) Decision no: U-I-1216/1997 from July 4, 2001; 3) Decision no: U-III-726/2006 from July 8, 2009., and concludes: 1) priority concession is consession sui generis to continue port activities and using port objects in the similar capacity until transformation of social ownership; b) disputed articals od Sea Port Act of 1995 - legal status of a port object (immovable assets) in the maritime demesne - are according to Constitution; c) shipyard companies in the port for special purposes can not acquire registration land and port objects in land register therefore are res extra commercium

CONTROLLING ARDUINO CAR WITH MOBILE APPLICATION

Danas je korištenje pametnih telefona svakodnevica većine ljudi. Razvijanjem mobilne tehnologije razvijaju se i mobilne aplikacije. U ovom projektu pokazat će se kako se korištenjem Arduino platforme može upravljati vozilom pametnim telefonom preko bluetooth veze. Za upravljanje se koristi Arduino bluetooth control mobilna aplikacija, a pametni telefon se povezuje s autom pomoću bluetooth modula HC-05. Detaljno će biti prikazan cijeli postupak izrade vozila, te općenito o Arduino platformi, bluetooth modulu HC-05, ultrazvučnom senzoru HC-sr04 itd.Today, the use of smartphones is the everyday life of most people. Developing mobile technology also develops mobile applications. This project will show how using an Arduino platform can control a car with a smartphone using bluetooth connection. We use Arduino bluetooth control mobile application to control the car, and connect the smart phone to the car using the bluetooth module HC-05. The whole process of car making will be presented, in general about Arduino platform, bluetooth module HC-05, ultrasonic sensor HC-sr04 etc

Institut brodara: hrvatski pomorski brend ili relikt prošlosti

Cilj rada je istražiti opravdanost postojanja pojma brodara kao središnje osobe u važećem Pomorskom zakoniku. U istraživanju su korištene znanstvene metode. Uz pomoć povijesne metode utvrđen je bogat povijesni razvoj pojma brodara u nas dok je uz pomoć komparativne metode utvrđeno kako brodara kao stožernu osobu u pomorskom poduzetništvu još uvijek označavaju u Italiji (armatore) i Sloveniji (ladjar). U slučaju da brodovlasnik zauzme mjesto brodara za obveze nastale u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda, institut brodara neće se ugasiti jer će on i nadalje, inter alia ostati posjednik broda i nositelj plovidbenog pothvata u hrvatskom pomorskom pravu. Zaključno, pojam brodar predstavlja našu pomorsku tradiciju koji su osmislili a zatim i afirmirali ugledni hrvatski pravnici na čelu s akademikom Brajkovićem i koji se ne smije proglasiti reliktom prošlosti. U ovoj tvrdnji ogleda se i znanstveni dopinos rada

Award for fees and costs of the bankruptcy administrator

Pravni status nagrade za rad stečajnim upraviteljima de lege lata nije prihvatljiv. Zato se predlaže de lege ferenda izmijeniti Stečajni zakon i donijeti novu uredbu. Konačna nagrada ne smije biti limitirana iznosom.Legal status of the work reward de lege lata is not acceptable to bankruptcy estate manager. There fore, it is recommended de lege ferenda to emend the Bankruptcy Law and that the new order be passed by Goverment. The fi nal reward should not have the amount limit