The impact of economic policy on shipper businesses in coastal line maritime passenger transport in Croatia

Coastal line maritime passenger transport in the Republic of Croatia, as well as in other EU member states, is regulated through various regulations and legislation, which in turn result in numerous national laws and regulations that affect its development, all of which is legally binding for shippers. Scheduled maritime passenger transport is an extremely important form of transport for the Republic of Croatia since it is the only form of connection with the mainland for many islands. This paper analyses economic policy measures that affect the organization and implementation of coastal line maritime passenger transport. The paper also investigates the demand fluctuation for maritime passenger transport services. The aid measures provided by the state to individual sectors is also analysed, as well as aid for the provision of services of general economic interest. The aim of this paper is to assess the amount of aid granted to maritime transport and its importance, especially in coastal line maritime passenger transport. The paper also explains the importance of establishing the Coastal Liner Services Agency as a regulatory body of the Republic of Croatia, and it further analyses the subsidy amounts granted to shippers in the period from 2014 to 2020

An overview of innovations and technology for sustainable development of seaports

Seaports are important factors in global economies since most of the global trade is operated through maritime sector. Economic importance of seaports can be observed from various positive effects they produce for the area where they are located. At the same time, seaport activities create negative effects on the environment such as marine, air and soil pollution, waste production and noise generation that affect the health and quality of life of people. This paper analyses the possibility of achieving sustainable development of seaports through the development and implementation of innovations. The implementation of innovations in seaports affect the success of their operations, reduces business costs and creates conditions for maintaining a competitive position on the market; thereby affecting the economy as a whole. Moreover, innovations reduce negative effects on the environment thus affecting the ecological aspect and improve the quality of life of citizens, thus affecting the social aspect. The results of the research indicate that innovations in the maritime sector are mostly focused on the existing markets and include a discounted process of small improvements in the areas of vessel design and construction, fuel technology and port infrastructure. However, the development possibilities of seaports can also include innovations that are more focused on information and communication technologies (ICT). Innovations can address economic, social and environmental concerns and can give alternative guidelines for achieving sustainable development of seaports.Peer Reviewe

An Overview of Criteria and Scenarios Relevant for Development of Seaports of County and Local Importance in the Republic of Croatia

The development of seaports is a complex process influenced by a number of external factors, from the economic ones to the social environment. Seaports differ from each other in their spatial and functional characteristics, the complexity and purpose of their operation, as well as the need for investment and additional construction of port infrastructure and superstructure, so their development must be approached analytically. In order for the proposed development guidelines to be applicable to ports with similar characteristics, it is necessary to define criteria for their classification. Relevant criteria for classifying and planning the development of seaports are derived from: laws and regulations established by legal regulations, goals and plans proposed by current strategic documents, and spatial plans that set the conditions for planning, forming and developing ports in a certain area. The purpose of this scientific work is to determine which national and regional regulations and documents affect the development of regional ports in the Republic of Croatia, and to define classification criteria that will serve as a basis for the formation of development directions for seaports

Impact of the One Belt and One Road Initiative on the European Maritime Field

China is nowadays the most influential country in the world market, therefore the Chinese government introduced the One Belt and One Road project in 2013 in an attempt to reinforce its global power, including its major partner (Europe). In this paper the authors analyze the possible advantages and disadvantages that this Chinese initiative brings to the European market and the possible challenges that international policies may bring to the infrastructure created in recent years in the European Union. The authors concentrate on current examples based on China’s COSCO Shipping and the influence that this initiative gives to the Chinese government in the world market. The aim of this paper is to present general overview on some of the consequences, positive or negative, of this important project

Development features and development opportunities of Croatian islands

Republika Hrvatska zemlja je izrazito razvedene obale, a njezino otočje drugo je po veličini u Sredozemnom moru. 1244 hrvatskih otoka razlikuju se po reljefu, geografskim i kulturološkim posebnostima. Cilj istraživanja jest napraviti analizu razvojnih obilježja i mjera za razvoj hrvatskih otoka. U radu je potvrđena početna hipoteza da dosadašnji razvoj hrvatskih otoka ukazuje na to da ga je u budućnosti moguće ubrzati pri čemu je značajna uloga države i provođenje europske regulative. Rad je koncipiran u pet cjelina. Nakon uvoda, u drugom poglavlju objašnjeni su pojam i opća obilježja otoka te je navedena njihova osnova podjela prema Nacrtu prijedloga Zakona o otocima. U trećoj cjelini istražuju se razvojna obilježja otoka. Analiziraju se demografska kretanja, gospodarska struktura, pozicija otoka prema indeksu razvijenosti te navode krucijalni razvojni problemi otoka. Četvrto poglavlje fokusirano je na mjere za razvoj otoka. Analiza je podijeljena na razdoblje prije i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. U zaključku su izneseni rezultati provedene analize koji pokazuju da unatoč nekim pozitivnim pomacima još nisu iskorištene sve razvojne mogućnosti. Stoga je potrebna potpora države i u budućem razdoblju te bolje korištenje fondova EU

Development features and development opportunities of Croatian islands

Republika Hrvatska zemlja je izrazito razvedene obale, a njezino otočje drugo je po veličini u Sredozemnom moru. 1244 hrvatskih otoka razlikuju se po reljefu, geografskim i kulturološkim posebnostima. Cilj istraživanja jest napraviti analizu razvojnih obilježja i mjera za razvoj hrvatskih otoka. U radu je potvrđena početna hipoteza da dosadašnji razvoj hrvatskih otoka ukazuje na to da ga je u budućnosti moguće ubrzati pri čemu je značajna uloga države i provođenje europske regulative. Rad je koncipiran u pet cjelina. Nakon uvoda, u drugom poglavlju objašnjeni su pojam i opća obilježja otoka te je navedena njihova osnova podjela prema Nacrtu prijedloga Zakona o otocima. U trećoj cjelini istražuju se razvojna obilježja otoka. Analiziraju se demografska kretanja, gospodarska struktura, pozicija otoka prema indeksu razvijenosti te navode krucijalni razvojni problemi otoka. Četvrto poglavlje fokusirano je na mjere za razvoj otoka. Analiza je podijeljena na razdoblje prije i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. U zaključku su izneseni rezultati provedene analize koji pokazuju da unatoč nekim pozitivnim pomacima još nisu iskorištene sve razvojne mogućnosti. Stoga je potrebna potpora države i u budućem razdoblju te bolje korištenje fondova EU

The imapct of economic structure on the state of the environment in the Republic of Croatia

Čovjek je oduvijek nastojao okoliš prilagoditi vlastitim potrebama ne brinući pri tome dovoljno o potrebi njegove zaštite i očuvanja za buduće naraštaje. Kroz stoljetno obavljanje gospodarskih djelatnosti značajno je narušena prirodna ravnoteža i ekosustavi. U diplomskom radu istražuje se utjecaj pojedinih gospodarskih djelatnosti na stanje prirodnih resursa i promjene u okolišu. Kao najznačajniji zagađivači identificirani su promet, energetika i industrija, turizam te poljoprivreda i ribarstvo. Analizom je za Republiku Hrvatsku utvrđeno da najveći zagađivači negativno utječu na okoliš nerazmjerno njihovu udjelu u formiranju bruto domaćeg proizvoda. Izuzetak je prerađivačka industrija koja je najznačajnija gospodarska djelatnost u Republici Hrvatskoj. Usporedna analiza utjecaja gospodarskih djelatnosti na stanje u okolišu za Hrvatsku, Portugal i EU pokazala je da je negativni utjecaj nešto manji u Hrvatskoj. Polazeći od smjernica EU, dokumenata koji sadrže analizu stanja u okolišu u Republici Hrvatskoj te osnovnih društvenih načela za očuvanje okoliša, u radu se navode polazišta za budući razvoj gospodarskih djelatnosti koje u najvećoj mjeri uzrokuju degradaciju i onečišćenje čovjekovog prirodnog okruženja

The imapct of economic structure on the state of the environment in the Republic of Croatia

Čovjek je oduvijek nastojao okoliš prilagoditi vlastitim potrebama ne brinući pri tome dovoljno o potrebi njegove zaštite i očuvanja za buduće naraštaje. Kroz stoljetno obavljanje gospodarskih djelatnosti značajno je narušena prirodna ravnoteža i ekosustavi. U diplomskom radu istražuje se utjecaj pojedinih gospodarskih djelatnosti na stanje prirodnih resursa i promjene u okolišu. Kao najznačajniji zagađivači identificirani su promet, energetika i industrija, turizam te poljoprivreda i ribarstvo. Analizom je za Republiku Hrvatsku utvrđeno da najveći zagađivači negativno utječu na okoliš nerazmjerno njihovu udjelu u formiranju bruto domaćeg proizvoda. Izuzetak je prerađivačka industrija koja je najznačajnija gospodarska djelatnost u Republici Hrvatskoj. Usporedna analiza utjecaja gospodarskih djelatnosti na stanje u okolišu za Hrvatsku, Portugal i EU pokazala je da je negativni utjecaj nešto manji u Hrvatskoj. Polazeći od smjernica EU, dokumenata koji sadrže analizu stanja u okolišu u Republici Hrvatskoj te osnovnih društvenih načela za očuvanje okoliša, u radu se navode polazišta za budući razvoj gospodarskih djelatnosti koje u najvećoj mjeri uzrokuju degradaciju i onečišćenje čovjekovog prirodnog okruženja

The imapct of economic structure on the state of the environment in the Republic of Croatia

Čovjek je oduvijek nastojao okoliš prilagoditi vlastitim potrebama ne brinući pri tome dovoljno o potrebi njegove zaštite i očuvanja za buduće naraštaje. Kroz stoljetno obavljanje gospodarskih djelatnosti značajno je narušena prirodna ravnoteža i ekosustavi. U diplomskom radu istražuje se utjecaj pojedinih gospodarskih djelatnosti na stanje prirodnih resursa i promjene u okolišu. Kao najznačajniji zagađivači identificirani su promet, energetika i industrija, turizam te poljoprivreda i ribarstvo. Analizom je za Republiku Hrvatsku utvrđeno da najveći zagađivači negativno utječu na okoliš nerazmjerno njihovu udjelu u formiranju bruto domaćeg proizvoda. Izuzetak je prerađivačka industrija koja je najznačajnija gospodarska djelatnost u Republici Hrvatskoj. Usporedna analiza utjecaja gospodarskih djelatnosti na stanje u okolišu za Hrvatsku, Portugal i EU pokazala je da je negativni utjecaj nešto manji u Hrvatskoj. Polazeći od smjernica EU, dokumenata koji sadrže analizu stanja u okolišu u Republici Hrvatskoj te osnovnih društvenih načela za očuvanje okoliša, u radu se navode polazišta za budući razvoj gospodarskih djelatnosti koje u najvećoj mjeri uzrokuju degradaciju i onečišćenje čovjekovog prirodnog okruženja

Development features and development opportunities of Croatian islands

Republika Hrvatska zemlja je izrazito razvedene obale, a njezino otočje drugo je po veličini u Sredozemnom moru. 1244 hrvatskih otoka razlikuju se po reljefu, geografskim i kulturološkim posebnostima. Cilj istraživanja jest napraviti analizu razvojnih obilježja i mjera za razvoj hrvatskih otoka. U radu je potvrđena početna hipoteza da dosadašnji razvoj hrvatskih otoka ukazuje na to da ga je u budućnosti moguće ubrzati pri čemu je značajna uloga države i provođenje europske regulative. Rad je koncipiran u pet cjelina. Nakon uvoda, u drugom poglavlju objašnjeni su pojam i opća obilježja otoka te je navedena njihova osnova podjela prema Nacrtu prijedloga Zakona o otocima. U trećoj cjelini istražuju se razvojna obilježja otoka. Analiziraju se demografska kretanja, gospodarska struktura, pozicija otoka prema indeksu razvijenosti te navode krucijalni razvojni problemi otoka. Četvrto poglavlje fokusirano je na mjere za razvoj otoka. Analiza je podijeljena na razdoblje prije i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. U zaključku su izneseni rezultati provedene analize koji pokazuju da unatoč nekim pozitivnim pomacima još nisu iskorištene sve razvojne mogućnosti. Stoga je potrebna potpora države i u budućem razdoblju te bolje korištenje fondova EU