Mediji u razvoju kritičkog mišljenja djece

Medijska kultura kao socijalizacijski faktor nužno pretpostavlja prisutnost medijskog odgoja i obrazovanja putem kojeg primatelji savjesno, svjesno i odgovorno kritički promišljaju medijske sadržaje kojima su svakodnevno izloženi. Glavni cilj medijskog obrazovanja je pomoći djeci i mladima razviti kritički stav prema medijima kako bi bili sposobni donijeti vlastitu odluku na temelju dostupnih informacija. Tako se izgrađuju umovi koji će biti kritični, koji neće potvrđivati i prihvaćati sve što im je ponuđeno, nego promišljati o samom sebi i svijetu u kojem žive (Ćurko, 2014). Dakako, za to trebaju postojati uvjeti. Djeca uče kritički promišljati svakodnevno, u obitelji i u školi. No, budući da je obiteljska sredina djetetu predodređena i ne mora mu ili pak ne može pružiti sve potrebne uvjete za razvoj kritičkog mišljenja, škola je mjesto koje treba dati najveću moguću podršku u ostvarenju toga cilja

Trafikkberegning og samfunnsøkonomisk nytte av ferjeavløsningsprosjekter

Prema Okvirnoj Direktivi o vodama (ODV) bentičke dijatomeje predstavljaju jedan od pet bioloških elemenata kakvoće vode koji se koriste za procjenu ekološkog stanja rijeka i izvora. Fitobentos dvaju izvora rijeke Gacke, Tonkovića vrila i Majerovog vrila, uzorkovan je od ožujka do rujna 2014. godine. U 12 uzoraka određeno je ukupno 52 vrste dijatomeja. Dominantne vrste u oba izvora bile su Achnanthidium minutissimum, Cocconeis placentula, Meridion circulare i Staurosirella pinnata. Subdominantne vrste zabilježene tijekom lipnja i rujna su Cymbella lange-bertalotii i Encyonema ventricosum. Fizikalno-kemijski čimbenici koji utječu na sastav dijatomejske zajednice su pH, alkalinitet, provodljivost i brzina strujanja vode. Prema indikatorskim vrijednostima najveći broj dijatomejskih vrsta opisan je kao alkalifilne i cirkumneutralne, oksifilne vrste tipične za eutrofna i oligo-eutrofna staništa. Ekološko stanje izvora procijenjeno je na temelju trofičkog indeksa dijatomeja (TIDRH) i saprobnog indeksa (SIHRIS). Ekološko stanje Majerovog vrila ocijenjeno je kao dobro, dok je ekološko stanje Tonkovića vrila vrlo dobro.According to the Water Framework Directive (WFD) benthic diatoms constitute one of five biological quality elements used for ecological assessments of rivers and springs. Diatom communities in the two karstic springs of Gacka River, Tonkovića and Majerovo vrilo, were sampled monthly from March to September 2014. Diatom flora consisted of 52 taxa, with Achnanthidium minutissimum, Cocconeis placentula, Meridion circulare and Staurosirella pinnata as the most abundant species. Subdominant taxa in June and September included Cymbella lange-bertalotii and Encyonema ventricosum. Main environmental variables influencing diatom communities were pH, conductivity, alkalinity, oxygen saturation and current velocity. Most of the taxa were alkaliphilous and circumneutral, eutraphentic and oligo- to eutraphentic, with fairly high to continuously high oxygen requirements. The ecological status of springs was estimated by using Trophic Diatom indeks (TIDHR) and Saprobic Index (SIHRIS). According to both indices the ecological status of Majerovo vrilo was estimated as moderate (mesotrophic to meso-eutrophic) and Tonkovića vrilo as high (oligotrophic to oligo-mesotrophic)

Estimating ecological status using diatoms in two springs of Gacka River

Prema Okvirnoj Direktivi o vodama (ODV) bentičke dijatomeje predstavljaju jedan od pet bioloških elemenata kakvoće vode koji se koriste za procjenu ekološkog stanja rijeka i izvora. Fitobentos dvaju izvora rijeke Gacke, Tonkovića vrila i Majerovog vrila, uzorkovan je od ožujka do rujna 2014. godine. U 12 uzoraka određeno je ukupno 52 vrste dijatomeja. Dominantne vrste u oba izvora bile su Achnanthidium minutissimum, Cocconeis placentula, Meridion circulare i Staurosirella pinnata. Subdominantne vrste zabilježene tijekom lipnja i rujna su Cymbella lange-bertalotii i Encyonema ventricosum. Fizikalno-kemijski čimbenici koji utječu na sastav dijatomejske zajednice su pH, alkalinitet, provodljivost i brzina strujanja vode. Prema indikatorskim vrijednostima najveći broj dijatomejskih vrsta opisan je kao alkalifilne i cirkumneutralne, oksifilne vrste tipične za eutrofna i oligo-eutrofna staništa. Ekološko stanje izvora procijenjeno je na temelju trofičkog indeksa dijatomeja (TIDRH) i saprobnog indeksa (SIHRIS). Ekološko stanje Majerovog vrila ocijenjeno je kao dobro, dok je ekološko stanje Tonkovića vrila vrlo dobro.According to the Water Framework Directive (WFD) benthic diatoms constitute one of five biological quality elements used for ecological assessments of rivers and springs. Diatom communities in the two karstic springs of Gacka River, Tonkovića and Majerovo vrilo, were sampled monthly from March to September 2014. Diatom flora consisted of 52 taxa, with Achnanthidium minutissimum, Cocconeis placentula, Meridion circulare and Staurosirella pinnata as the most abundant species. Subdominant taxa in June and September included Cymbella lange-bertalotii and Encyonema ventricosum. Main environmental variables influencing diatom communities were pH, conductivity, alkalinity, oxygen saturation and current velocity. Most of the taxa were alkaliphilous and circumneutral, eutraphentic and oligo- to eutraphentic, with fairly high to continuously high oxygen requirements. The ecological status of springs was estimated by using Trophic Diatom indeks (TIDHR) and Saprobic Index (SIHRIS). According to both indices the ecological status of Majerovo vrilo was estimated as moderate (mesotrophic to meso-eutrophic) and Tonkovića vrilo as high (oligotrophic to oligo-mesotrophic)

Mediji u razvoju kritičkog mišljenja djece

Medijska kultura kao socijalizacijski faktor nužno pretpostavlja prisutnost medijskog odgoja i obrazovanja putem kojeg primatelji savjesno, svjesno i odgovorno kritički promišljaju medijske sadržaje kojima su svakodnevno izloženi. Glavni cilj medijskog obrazovanja je pomoći djeci i mladima razviti kritički stav prema medijima kako bi bili sposobni donijeti vlastitu odluku na temelju dostupnih informacija. Tako se izgrađuju umovi koji će biti kritični, koji neće potvrđivati i prihvaćati sve što im je ponuđeno, nego promišljati o samom sebi i svijetu u kojem žive (Ćurko, 2014). Dakako, za to trebaju postojati uvjeti. Djeca uče kritički promišljati svakodnevno, u obitelji i u školi. No, budući da je obiteljska sredina djetetu predodređena i ne mora mu ili pak ne može pružiti sve potrebne uvjete za razvoj kritičkog mišljenja, škola je mjesto koje treba dati najveću moguću podršku u ostvarenju toga cilja