POSTOJI LI KOMPROMIS IZMEĐU VOLATILNOSTI I RASTA? SLUČAJ HRVATSKA, 1920.-2008.

In this paper, we study the behaviour of the growth rate of real GDP per capita for Croatia over the period 1920–2008 from a different perspective in that we examine whether there is a common structural break in the growth rate time series. This paper empirically investigates some basic business cycle features, such as volatility, persistence, turning points, and the length of recessions and expansions in the growth rate of real GDP per capita. Conditional volatility is estimated using the Generalised Autoregressive Conditional Heteroscedastic (GARCH) model. Our main findings are that: (1) growth rate per capita experienced some structural breaks during the period covered and break intervals suggest that either one or a combination of events (establishment of new socialist government in 1946, the 1958 new legislation which stimulated industrialisation and the great slump after 1972 due to new inefficiency and management misbehavior) have contributed to the commonality of breaks in the growth rate per capita in Croatia; (2) the empirical results show that there were important events in some of the periods. The two big volatility spikes in 1952 and 1991 of the growth rate, (3) the effects of volatility on the growth rate in Croatia according to Black’s hypothesis of positive volatility - growth trade-off are found only in the model estimation with intercept dummy variables which control the volatility of output shock time series.U ovom radu proučavamo ponašanje stopa rasta realnog BDP-a po stanovniku za Hrvatsku tijekom razdoblja 1920.-2008. sa različitih stajališta. Istražuje se postoje li zajednički strukturni prekidi u vremenskoj seriji rasta. Empirijski se istražuju neke osnovne značajke poslovnog ciklusa, kao što je volatilnost, istrajnost, točke okreta, i duljine recesija i ekspanzija u stopi rasta realnog BDP-a po stanovniku. Uvjetovana volatilnost procjenjuje se primjenom modela opće autoregresivne uvjetovane heteroskedastičnosti (GARCH model). Naši su glavni zaključci: (1) stopa rasta po stanovniku proživljava strukturne prekide tijekom razdoblja analize i intervali prekida ukazuju na to da su jedan ili kombinacija događaja (osnivanje nove socijalističke vlasti u 1946., u 1958. novi zakon koji stimulira industrijalizaciju, veliki pad poslije 1972. uslijed neefikasnosti novog rukovodstva) doprinijeli strukturnim prekidima stope rasta BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj; (2) empirijski rezultati pokazuju da je bilo važnih događaja u nekim razdobljima analize, dva izrazita volatilna šiljka u 1952. i 1991. na što ukazuju stope rasta po stanovniku; (3) učinke volatilnosti stope rasta u Hrvatskoj prema Black-ovoj hipotezi o pozitivnom volatilnost - rast kompromisu nalazimo samo u modelu procjenjenom pomoću dummy varijable koja kontrolira promjenjivost output šoka vremenske serije

INTER-GENERATIONAL EMPLOYMENT SPILLOVERS FROM TOURISM ACROSS THE EU

How much of an economic stimulus does tourism in the EU provide by generating jobs and boosting aggregate employment? Using unbalanced panel data samples across 301 NUTS-2 statistical regions for the period 2006–2017, the impact of the tourism industry on employment rates in these regions has been analysed. This paper utilises the generalised method of moments (GMM) and Granger causality tests in panel data models to investigate the hypothesis that tourism indices per capita are on average positively associated with employment rates. In the analysis, older workers were segregated as a group and regressed separately, along with other groups of workers. The subsample analyses across regions indicate that those aged 15–64, followed by workers aged 20–64, are amongst the largest beneficiaries of these spill-overs in terms of higher employment rates. Using a robust system generalised method of moments (SGMM), the results show that no definitive conclusion could be made for older workers—those aged 55–64— because the SGMM regression yielded a not significant result

The wealth effect and tourism – ARDL modeling and Granger causality in selected EU countries

Purpose – The purpose of this paper is to examine the relationship between various forms of income/wealth and tourism departures in selected European Union (EU) countries. Design – The design of this study is based on analysing quarterly data on incomes, house prices, net financial assets, financial derivatives and employee stock options in order to measure the link between wealth and tourism departures in selected countries—Austria, Belgium, Germany, Denmark, Spain, France, Ireland, Italy, Sweden, Slovenia and the United Kingdom (UK)—with individual-country time series that span the period from 2000 to 2018. Methodology – Granger causality in the relationship between income and wealth inputs and tourism departures has been examined using the autoregressive distributed lag model (ARDL), the bounds test for cointegration, the vector error correction model (VECM), and long- and short-term (as well as joint) causality. Findings – The findings showed the existence of cointegration and a direct effect on the relationship between various sources of wealth/income and tourism departures in both the longand short-run, and jointly, only in the case of Austria. House price, net financial asset and stock option causality results essentially showed unidirectional causality that runs from that form of wealth to tourism departures in the case of Belgium, Germany, Spain, France, Slovenia and the UK, thus providing extensive support for the wealth effect–tourism link in certain countries. Originality of the research – The originality of this paper stems from the fact that it offers the first analysis of the relationship between various forms of income/wealth and tourism departures in selected European Union (EU) countries. The findings of this study suggest that a bounds test for cointegration due to data constraints should be taken into account when examining the link between the wealth effect and tourism in country time series analysis

The Causal Effect of Mountain Partnership on the Environment

In response to increasing ecosystems degradation, many mountain countries have recently implemented harm-reduction policy measures in order to sustain their future economic development, which is partially dependent on a strong tourism sector. The objective of this article is to evaluate the policies that stem from Metropolitan Public Gardens Association aims in order to ascertain whether they are associated with a reduction in greenhouse gasses. This cross-sectional study used greenhouse gasses emission data between 1995 and 2016 from 139 countries as an outcome. Difference-in-differences analysis using panel matching with economic, tourism, demographic and other control variables was conducted to evaluate the causal impact of Metropolitan Public Gardens Association policies on greenhouse gasses emissions before and after joining the Metropolitan Public Gardens Association. Our results show that the Metropolitan Public Gardens Association as a global trans-national alliance led effective policy in some cases but not in all. While managing or protecting the conservation, health, vitality and stewardship of mountain ecosystems by promoting a policy of sustainable mountain development, carbon footprints were reduced. We ascribe this impact to the Metropolitan Public Gardens Association committed environmental policy. Metropolitan Public Gardens Association succeeded in decreasing the emission of carbon dioxide per capita but the result for methane per capita is mixed. Surprisingly, evidence of increasing nitrous oxide per capita is found. More research needs to be done to assess the impact of the greenhouse gasses emission - Metropolitan Public Gardens Association intervention nexus before the Difference-in-differences analysis using panel matching technique becomes widespread

Symbolic violence and consequences of consumerism on consciousness and behaviour of youth

U 21. stoljeću okruženi smo simbolima i oni u modernoj, multikulturalnoj okolini igraju značajnu ulogu. Iako se znanost o simbolima, semiotika, razvila tek u 20. stoljeću ubrzanim napretkom tehnologija masovne komunikacije (radija, televizije, interneta) pozornost je sve više usmjerena na razumijevanje simbola i njihovu ulogu u društvu. Simboli su se prvo istraživali u sklopu lingvistike, da bi se kasnije istraživali i povezali u kontekst drugih znanosti. U sklopu pedagogije simboli se povezuju s teorijom simboličkog interakcionizma, koja proučava međusobnu interakciju ljudi u svakodnevnim situacijama putem preuzimanja uloga i tumačenja simbola. U radu se dalje opisuje terminologija koju je razvio francuski sociolog Pierre Bourdiue. Teoriju polja, položaj i kretanje pojedinca u polju povezao je s vrstama kapitala koji služe za stvaranje simboličkog kapitala, koji donosi moć i pomoću kojeg nastaju klasne razlike te se provodi simboličko nasilje. Navedeni su primjeri simboličkog nasilja u odgoju i obrazovanju. U radu se dalje opisuje nezavidan položaj i razmišljanja mladih o njihovom mjestu u današnjem društvu. Mladi su ostavljeni sami sebi, da troše slobodno vrijeme koje je neproduktivno i za njih i za društvo. Za stvaranje takvih okolnosti dio krivice svakako se odnosi na potrošačku industriju koja stvaranjem i nemilosrdnim nametanjem simbola (putem reklama, subliminalnih poruka, masovnih medija i društvenih mreža) nad djecom i mladima vrši nasilje. Neposredno nasilje koje je prikazano kao legitimno, kao način života u sklopu potrošačke kulture. Simboličko je nasilje potrebno osvijestiti, osobito kod mladih koji su na udaru simbola koje nameće konzumeristička kultura. Razvijanje divergentnog kritičkog mišljenja te kvalitetno i kreativno provođenje slobodnog vremena pokazuju se kao odgovor na simboličko nasilje. Simboličko nasilje značajna je tema za pedagoge, iako manji udio izvora i literature ukazuje da nije dovoljno aktualizirana

Symbolic violence and consequences of consumerism on consciousness and behaviour of youth

U 21. stoljeću okruženi smo simbolima i oni u modernoj, multikulturalnoj okolini igraju značajnu ulogu. Iako se znanost o simbolima, semiotika, razvila tek u 20. stoljeću ubrzanim napretkom tehnologija masovne komunikacije (radija, televizije, interneta) pozornost je sve više usmjerena na razumijevanje simbola i njihovu ulogu u društvu. Simboli su se prvo istraživali u sklopu lingvistike, da bi se kasnije istraživali i povezali u kontekst drugih znanosti. U sklopu pedagogije simboli se povezuju s teorijom simboličkog interakcionizma, koja proučava međusobnu interakciju ljudi u svakodnevnim situacijama putem preuzimanja uloga i tumačenja simbola. U radu se dalje opisuje terminologija koju je razvio francuski sociolog Pierre Bourdiue. Teoriju polja, položaj i kretanje pojedinca u polju povezao je s vrstama kapitala koji služe za stvaranje simboličkog kapitala, koji donosi moć i pomoću kojeg nastaju klasne razlike te se provodi simboličko nasilje. Navedeni su primjeri simboličkog nasilja u odgoju i obrazovanju. U radu se dalje opisuje nezavidan položaj i razmišljanja mladih o njihovom mjestu u današnjem društvu. Mladi su ostavljeni sami sebi, da troše slobodno vrijeme koje je neproduktivno i za njih i za društvo. Za stvaranje takvih okolnosti dio krivice svakako se odnosi na potrošačku industriju koja stvaranjem i nemilosrdnim nametanjem simbola (putem reklama, subliminalnih poruka, masovnih medija i društvenih mreža) nad djecom i mladima vrši nasilje. Neposredno nasilje koje je prikazano kao legitimno, kao način života u sklopu potrošačke kulture. Simboličko je nasilje potrebno osvijestiti, osobito kod mladih koji su na udaru simbola koje nameće konzumeristička kultura. Razvijanje divergentnog kritičkog mišljenja te kvalitetno i kreativno provođenje slobodnog vremena pokazuju se kao odgovor na simboličko nasilje. Simboličko nasilje značajna je tema za pedagoge, iako manji udio izvora i literature ukazuje da nije dovoljno aktualizirana

The relationship of formal and informal education

Tema diplomskog rada je odnos formalnog obrazovanja, strukturiranog i statičnog, prema sve kreativnijim, i praksi orijentiranim, oblicima kojima danas sve češće učimo. Promjena odnosa sa formalnih na informalne načine ostvarivanja znanja intenzivnije počinje stvaranjem koncepta cjeloživotnog učenja, a potom i razvoja Europskog kvalifikacijskog okvira kojemu je cilj povezati i usmjeriti obrazovanje u Europi prema zajedničkom cilju. Cilj diplomskog rada je ukazati na važnost koju informalni, kroz praksu i iskustvo orijentirani, načini učenja koji danas sve više dobivaju prednost i primjenu u sadašnjosti, što zbog digitalne revolucije i ovisnosti o internetu, to i zbog ubrzanog načina života koji nam ne ostavlja dovoljno vremena za formalne, fiksne i sve skuplje tradicionalne tečajeve „u učionici“. Ideja o obrazovanju samostalnog i odgovornog pojedinca europskog društva pojavljuje se šezdesetih godina u obliku cjeloživotnog učenja, da bi do kraja 20. stoljeća taj koncept postao jednom od glavnih vodilja europskog obrazovanja. Europski klasifikacijski okvir razvio se na osnovama cjeloživotnog učenja, tj. na ideji pristupačnosti znanja za sve i transparentnosti tržišta rada na kojemu bi se klasifikacije i svi oblici znanja koristili kao resurs. Zbog dinamičnosti života informalni oblici ostvarivanja znanja i vještina sve više dobivaju prednost ispred tradicionalnih načina, a u budućnosti će se, uz daljnji napredak tehnologije, taj trend samo nastaviti i biti još izraženiji. Rezultati provedenog istraživanja poslužit će kao osnova za preciznija istraživanja ove teme u budućnost

The relationship of formal and informal education

Tema diplomskog rada je odnos formalnog obrazovanja, strukturiranog i statičnog, prema sve kreativnijim, i praksi orijentiranim, oblicima kojima danas sve češće učimo. Promjena odnosa sa formalnih na informalne načine ostvarivanja znanja intenzivnije počinje stvaranjem koncepta cjeloživotnog učenja, a potom i razvoja Europskog kvalifikacijskog okvira kojemu je cilj povezati i usmjeriti obrazovanje u Europi prema zajedničkom cilju. Cilj diplomskog rada je ukazati na važnost koju informalni, kroz praksu i iskustvo orijentirani, načini učenja koji danas sve više dobivaju prednost i primjenu u sadašnjosti, što zbog digitalne revolucije i ovisnosti o internetu, to i zbog ubrzanog načina života koji nam ne ostavlja dovoljno vremena za formalne, fiksne i sve skuplje tradicionalne tečajeve „u učionici“. Ideja o obrazovanju samostalnog i odgovornog pojedinca europskog društva pojavljuje se šezdesetih godina u obliku cjeloživotnog učenja, da bi do kraja 20. stoljeća taj koncept postao jednom od glavnih vodilja europskog obrazovanja. Europski klasifikacijski okvir razvio se na osnovama cjeloživotnog učenja, tj. na ideji pristupačnosti znanja za sve i transparentnosti tržišta rada na kojemu bi se klasifikacije i svi oblici znanja koristili kao resurs. Zbog dinamičnosti života informalni oblici ostvarivanja znanja i vještina sve više dobivaju prednost ispred tradicionalnih načina, a u budućnosti će se, uz daljnji napredak tehnologije, taj trend samo nastaviti i biti još izraženiji. Rezultati provedenog istraživanja poslužit će kao osnova za preciznija istraživanja ove teme u budućnost

DA LI UČINAK ROBOVSKOG ODNOSA PREMA DOMU DEPRESIRA MEĐUNARODNA TURISTIČKA PUTOVANJA?

This paper examines the relationship between "the house slave effect" and tourist outmigration in most European countries. The outline of this study is set up on the analysis of annual data on homeownership and tenant participants in plan to measure the relationship between housing wealth endowment and outbound traveling, with a panel framework that spans the period from 2007 to 2019. In the present empirical case, this paper examines whether or not there is a significant relationship in the sample of 32 countries by using a panel quantile regression method, a panel SGMM, and a panel OLS regression. Estimation outputs reveal that there is a strong negative trade-off between homeownership and outbound tourism for all quantile levels. This evidence along with the auxiliary SGMM and pooled panel estimation assessment strongly confirm that “the house slave effect” negatively affects outbound tourism. What is more, the results show that tenant rates help to boost the international tourism departures or expenditures per capita. The novelty of this work lies in the fact that it provides the pioneering study of the impact of home ownership on outbound travel in European area. The results suggest that a panel quantile regression method (due to data constraints arising from the skewness of international tourism outbound or per capita expenditure data) should be considered when examining the relationship between "the "house slave effect" and outbound tourism in country panel analyses.Svrha ovog rada je ispitati odnos između „efekta robovskog odnosa prema domu“ i izlaznog, emitivnog turizma odabranih europskih zemalja. Dizajn ove studije temelji se na analizi godišnjih panel podataka koja obuhvaća vlasnike kuća i podstanare kako bi se izmjerio odnos između stambenog bogatstva i izlaznog turizma odabranih zemljama u razdoblju od 2007. do 2019. U tom kontekstu, ovaj rad istražuje postoji li značajna veza u uzorku od 32 zemlje korištenjem metode panel kvantilne regresije, kao i panel SGMM regresije te panel OLS regresije. Rezultati procjene otkrivaju da postoji jak negativan odnos između varijable vlasništva kuća i stanova i izlaznog turizma za sve kvantilne razine. Ovi dokazi, zajedno s pomoćnim procjenama - panel SGMM-om i panel OLS-om, snažno potvrđuju hipotezu da „efekt robovskog odnosa prema domu” negativno utječe na izlazni turizam. Štoviše, rezultati pokazuju da podstanarstvo pomaže jačanju turističkog gospodarstva. Originalnost ovog rada proizlazi iz činjenice da nudi prvu analizu koja problematizira utjecaj vlasništva stambenih jedinica na izlazni turizam u odabranim europskim zemljama. Nalazi ove studije upućuju na to da bi metodu kvantilne regresije panela (zbog ograničenja podataka koja impliciraju statističku „iskrivljenost“ podataka o turističkim odlascima) u panel analizi zemalja trebalo uzeti u obzir kada se ispituje veza između „efekta robovskog odnosa prema domu” i turizma