Oblik vimena, muznost i genetička raznolikost istarske ovce

External udder shape, milkability, milk production and genetic variability were investigated in Istrian sheep, to evaluate the long-term perspective of the breed in milk production and the aptitude of Istrian sheep for machine milking. Heritabilities were estimated using single trait animal models. Generally, the heritabilities for daily milk yield, somatic cell score, fat, protein and lactose content were low. The udder shape heritabilities were 0.17, 0.15, 0.63, 0.50 for full udder height, maximum udder width, cisternal part below the teat orifice, and teat angle, respectively. The udder shape traits were influenced by number and stage of the lactation, and were more favorable in herds with applied machine milking. The milk flow traits’ means were influenced by the stage of lactation. According to the estimated genetic parameters for udder shape traits, the cistern size is the most suitable target trait for selection that would benefit the proper machine milking. Based on the analysis of microsatellite markers, Istrian sheep is one of the three analysed breeds with the lowest observed heterozygosities (0.684), and with an inbreeding coefficient of intermediate value (0.061). When compared to neighbouring sheep breeds, it is one of the three most distinctive breeds with a large numbers of private alleles and relatively small level of introgression. In comparison with the Istrian sheep population from Slovenia, introgression is lower, inbreeding coefficient is smaller and diversity higher in Istrian sheep from Croatia. In summary, the results show that the external udder shape of the Istrian sheep is adequate for machine milking and that the breed has high variability in comparison to other sheep breeds.Kako bi ocijenili dugoročnu perspektivu istarske ovce u proizvodnji mlijeka i njenu podobnost za strojnu mužnju, istražena je muznost, vanjski oblik vimena, količina i sastav mlijeka te genetska varijabilnost ove pasmine. Genetski parametri za dnevnu količinu mlijeka (MY), postotak masti (FC), proteina (PC) i laktoze (LC) te somatske stanice u mlijeku (SCS) procijenjeni su iz 23.396 kontrola mliječnosti, prikupljenih za 3172 ovce u razdoblju od 2005. do 2012. godine, regresijskim modelima koristeći REML algoritam. Genetski parameteri i uzgojne vrijednosti za vanjski oblik vimena izračunati su za 750 ovaca na 6 farmi na kojima se primjenjuje ručna i 5 farmi na kojima se primjenjuje strojna mužnja. Izmjere pune visine (Fh) i maksimalne širine vimena (Mw), cisternalnog dijela vimena ispod otvora sise (Cis) i kuta kojeg sisa zatvara s vertikalnom osi vimena (Alpha) prikupljene su digitalnim izmjerama fotografija posteriorne perspektive vimena u početku, sredini i krajem laktacije 2010. godine. Na farmama koje primjenjuju strojnu mužnju izmjerene su muzne karakteristike ovaca. Testirana je korelacija BLUP (najbolja linearna nepristrana procjena) vrijednosti Fh, Mw, Cis, Alpha, trajanja mužnje (Mt), količine strojno pomuzenog mlijeka (My), prosječne (Avgm) i maksimalne (Mmf) brzine protoka mlijeka. Varijabilnost i struktura istarske ovce procijenjene su kvantitativnim i molekularnim pristupom. Molekularna raznolikost, distinktivnost pasmine, te razina introgresije određeni su pomoću 27 mikrosatelitskih biljega u usporedbi s jedanaest pasmina pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dodatno je uspoređena populacija istarske ovce u Hrvatskoj s istarskom ovcom iz Slovenije. Kvantitativni pristup varijabilnosti istarske ovce uključuje procjenu plastične varijacije i plastičnosti temeljem modela razvijenih za procjenu genetskih parametara mliječnosti. Procijenjeni heritabiliteti za MY, SCS, PC, FC i LC bili su niski. Heritabiliteti za oblik vimena iznosili su 0,17, 0,15, 0,63, 0,50 za Fh, Mw, Cis i Alpha, redom. Broj i stadij laktacije te farma, utjecali su na izmjere vimena. Prosjeci muznih karakteristika mijenjali su se tijekom laktacije. Značajne korelacije između BLUP vrijednosti oblika vimena i muznih karakteristika bile su visoke i pozitivne za Cis i Alpha. Razlike oblika vimena i uzgojnih vrijednosti za oblik vimena između farmi koje primjenjuju strojnu i onih koje primjenjuju ručnu mužnju bile su značajne. U usporedbi raznolikosti s pasminama pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istarska je ovca svrstana među tri pasmine s najnižim opaženim heterozigotnostima (0,684), srednjim koeficijentima inbridinga (0,061). U usporedbi s jedanaest pramenki uvrštena je među tri pasmine s velikim brojem privatnih alela i relativno malom razinom introgresije. U odnosu na populaciju istarske ovce u Sloveniji, istarska ovca u Hrvatskoj ima daleko manju introgresiju, povoljniji koeficijent inbridinga i veću raznolikost. Dakle, može se reći da je genetska varijabilnost proizvodnih i funkcionalnih svojstava istarske ovce u Hrvatskoj očuvana. U usporedbi vanjskog oblika vimena i genetskih parametara za količinu i sastav mlijeka, istarska ovca nalikuje istočnoeuropskim i mediteranskim mliječnim autohtonim pasminama koje imaju relativno visok prinos mijeka, ali nisu visoko selektirane, te ima bolji oblik vimena za strojnu mužnju

Oblik vimena, muznost i genetička raznolikost istarske ovce

External udder shape, milkability, milk production and genetic variability were investigated in Istrian sheep, to evaluate the long-term perspective of the breed in milk production and the aptitude of Istrian sheep for machine milking. Heritabilities were estimated using single trait animal models. Generally, the heritabilities for daily milk yield, somatic cell score, fat, protein and lactose content were low. The udder shape heritabilities were 0.17, 0.15, 0.63, 0.50 for full udder height, maximum udder width, cisternal part below the teat orifice, and teat angle, respectively. The udder shape traits were influenced by number and stage of the lactation, and were more favorable in herds with applied machine milking. The milk flow traits’ means were influenced by the stage of lactation. According to the estimated genetic parameters for udder shape traits, the cistern size is the most suitable target trait for selection that would benefit the proper machine milking. Based on the analysis of microsatellite markers, Istrian sheep is one of the three analysed breeds with the lowest observed heterozygosities (0.684), and with an inbreeding coefficient of intermediate value (0.061). When compared to neighbouring sheep breeds, it is one of the three most distinctive breeds with a large numbers of private alleles and relatively small level of introgression. In comparison with the Istrian sheep population from Slovenia, introgression is lower, inbreeding coefficient is smaller and diversity higher in Istrian sheep from Croatia. In summary, the results show that the external udder shape of the Istrian sheep is adequate for machine milking and that the breed has high variability in comparison to other sheep breeds.Kako bi ocijenili dugoročnu perspektivu istarske ovce u proizvodnji mlijeka i njenu podobnost za strojnu mužnju, istražena je muznost, vanjski oblik vimena, količina i sastav mlijeka te genetska varijabilnost ove pasmine. Genetski parametri za dnevnu količinu mlijeka (MY), postotak masti (FC), proteina (PC) i laktoze (LC) te somatske stanice u mlijeku (SCS) procijenjeni su iz 23.396 kontrola mliječnosti, prikupljenih za 3172 ovce u razdoblju od 2005. do 2012. godine, regresijskim modelima koristeći REML algoritam. Genetski parameteri i uzgojne vrijednosti za vanjski oblik vimena izračunati su za 750 ovaca na 6 farmi na kojima se primjenjuje ručna i 5 farmi na kojima se primjenjuje strojna mužnja. Izmjere pune visine (Fh) i maksimalne širine vimena (Mw), cisternalnog dijela vimena ispod otvora sise (Cis) i kuta kojeg sisa zatvara s vertikalnom osi vimena (Alpha) prikupljene su digitalnim izmjerama fotografija posteriorne perspektive vimena u početku, sredini i krajem laktacije 2010. godine. Na farmama koje primjenjuju strojnu mužnju izmjerene su muzne karakteristike ovaca. Testirana je korelacija BLUP (najbolja linearna nepristrana procjena) vrijednosti Fh, Mw, Cis, Alpha, trajanja mužnje (Mt), količine strojno pomuzenog mlijeka (My), prosječne (Avgm) i maksimalne (Mmf) brzine protoka mlijeka. Varijabilnost i struktura istarske ovce procijenjene su kvantitativnim i molekularnim pristupom. Molekularna raznolikost, distinktivnost pasmine, te razina introgresije određeni su pomoću 27 mikrosatelitskih biljega u usporedbi s jedanaest pasmina pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dodatno je uspoređena populacija istarske ovce u Hrvatskoj s istarskom ovcom iz Slovenije. Kvantitativni pristup varijabilnosti istarske ovce uključuje procjenu plastične varijacije i plastičnosti temeljem modela razvijenih za procjenu genetskih parametara mliječnosti. Procijenjeni heritabiliteti za MY, SCS, PC, FC i LC bili su niski. Heritabiliteti za oblik vimena iznosili su 0,17, 0,15, 0,63, 0,50 za Fh, Mw, Cis i Alpha, redom. Broj i stadij laktacije te farma, utjecali su na izmjere vimena. Prosjeci muznih karakteristika mijenjali su se tijekom laktacije. Značajne korelacije između BLUP vrijednosti oblika vimena i muznih karakteristika bile su visoke i pozitivne za Cis i Alpha. Razlike oblika vimena i uzgojnih vrijednosti za oblik vimena između farmi koje primjenjuju strojnu i onih koje primjenjuju ručnu mužnju bile su značajne. U usporedbi raznolikosti s pasminama pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istarska je ovca svrstana među tri pasmine s najnižim opaženim heterozigotnostima (0,684), srednjim koeficijentima inbridinga (0,061). U usporedbi s jedanaest pramenki uvrštena je među tri pasmine s velikim brojem privatnih alela i relativno malom razinom introgresije. U odnosu na populaciju istarske ovce u Sloveniji, istarska ovca u Hrvatskoj ima daleko manju introgresiju, povoljniji koeficijent inbridinga i veću raznolikost. Dakle, može se reći da je genetska varijabilnost proizvodnih i funkcionalnih svojstava istarske ovce u Hrvatskoj očuvana. U usporedbi vanjskog oblika vimena i genetskih parametara za količinu i sastav mlijeka, istarska ovca nalikuje istočnoeuropskim i mediteranskim mliječnim autohtonim pasminama koje imaju relativno visok prinos mijeka, ali nisu visoko selektirane, te ima bolji oblik vimena za strojnu mužnju

Oblik vimena, muznost i genetička raznolikost istarske ovce

External udder shape, milkability, milk production and genetic variability were investigated in Istrian sheep, to evaluate the long-term perspective of the breed in milk production and the aptitude of Istrian sheep for machine milking. Heritabilities were estimated using single trait animal models. Generally, the heritabilities for daily milk yield, somatic cell score, fat, protein and lactose content were low. The udder shape heritabilities were 0.17, 0.15, 0.63, 0.50 for full udder height, maximum udder width, cisternal part below the teat orifice, and teat angle, respectively. The udder shape traits were influenced by number and stage of the lactation, and were more favorable in herds with applied machine milking. The milk flow traits’ means were influenced by the stage of lactation. According to the estimated genetic parameters for udder shape traits, the cistern size is the most suitable target trait for selection that would benefit the proper machine milking. Based on the analysis of microsatellite markers, Istrian sheep is one of the three analysed breeds with the lowest observed heterozygosities (0.684), and with an inbreeding coefficient of intermediate value (0.061). When compared to neighbouring sheep breeds, it is one of the three most distinctive breeds with a large numbers of private alleles and relatively small level of introgression. In comparison with the Istrian sheep population from Slovenia, introgression is lower, inbreeding coefficient is smaller and diversity higher in Istrian sheep from Croatia. In summary, the results show that the external udder shape of the Istrian sheep is adequate for machine milking and that the breed has high variability in comparison to other sheep breeds.Kako bi ocijenili dugoročnu perspektivu istarske ovce u proizvodnji mlijeka i njenu podobnost za strojnu mužnju, istražena je muznost, vanjski oblik vimena, količina i sastav mlijeka te genetska varijabilnost ove pasmine. Genetski parametri za dnevnu količinu mlijeka (MY), postotak masti (FC), proteina (PC) i laktoze (LC) te somatske stanice u mlijeku (SCS) procijenjeni su iz 23.396 kontrola mliječnosti, prikupljenih za 3172 ovce u razdoblju od 2005. do 2012. godine, regresijskim modelima koristeći REML algoritam. Genetski parameteri i uzgojne vrijednosti za vanjski oblik vimena izračunati su za 750 ovaca na 6 farmi na kojima se primjenjuje ručna i 5 farmi na kojima se primjenjuje strojna mužnja. Izmjere pune visine (Fh) i maksimalne širine vimena (Mw), cisternalnog dijela vimena ispod otvora sise (Cis) i kuta kojeg sisa zatvara s vertikalnom osi vimena (Alpha) prikupljene su digitalnim izmjerama fotografija posteriorne perspektive vimena u početku, sredini i krajem laktacije 2010. godine. Na farmama koje primjenjuju strojnu mužnju izmjerene su muzne karakteristike ovaca. Testirana je korelacija BLUP (najbolja linearna nepristrana procjena) vrijednosti Fh, Mw, Cis, Alpha, trajanja mužnje (Mt), količine strojno pomuzenog mlijeka (My), prosječne (Avgm) i maksimalne (Mmf) brzine protoka mlijeka. Varijabilnost i struktura istarske ovce procijenjene su kvantitativnim i molekularnim pristupom. Molekularna raznolikost, distinktivnost pasmine, te razina introgresije određeni su pomoću 27 mikrosatelitskih biljega u usporedbi s jedanaest pasmina pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dodatno je uspoređena populacija istarske ovce u Hrvatskoj s istarskom ovcom iz Slovenije. Kvantitativni pristup varijabilnosti istarske ovce uključuje procjenu plastične varijacije i plastičnosti temeljem modela razvijenih za procjenu genetskih parametara mliječnosti. Procijenjeni heritabiliteti za MY, SCS, PC, FC i LC bili su niski. Heritabiliteti za oblik vimena iznosili su 0,17, 0,15, 0,63, 0,50 za Fh, Mw, Cis i Alpha, redom. Broj i stadij laktacije te farma, utjecali su na izmjere vimena. Prosjeci muznih karakteristika mijenjali su se tijekom laktacije. Značajne korelacije između BLUP vrijednosti oblika vimena i muznih karakteristika bile su visoke i pozitivne za Cis i Alpha. Razlike oblika vimena i uzgojnih vrijednosti za oblik vimena između farmi koje primjenjuju strojnu i onih koje primjenjuju ručnu mužnju bile su značajne. U usporedbi raznolikosti s pasminama pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istarska je ovca svrstana među tri pasmine s najnižim opaženim heterozigotnostima (0,684), srednjim koeficijentima inbridinga (0,061). U usporedbi s jedanaest pramenki uvrštena je među tri pasmine s velikim brojem privatnih alela i relativno malom razinom introgresije. U odnosu na populaciju istarske ovce u Sloveniji, istarska ovca u Hrvatskoj ima daleko manju introgresiju, povoljniji koeficijent inbridinga i veću raznolikost. Dakle, može se reći da je genetska varijabilnost proizvodnih i funkcionalnih svojstava istarske ovce u Hrvatskoj očuvana. U usporedbi vanjskog oblika vimena i genetskih parametara za količinu i sastav mlijeka, istarska ovca nalikuje istočnoeuropskim i mediteranskim mliječnim autohtonim pasminama koje imaju relativno visok prinos mijeka, ali nisu visoko selektirane, te ima bolji oblik vimena za strojnu mužnju

Pregled novih spoznaja u kemiji mlijeka

Advances in milk chemistry analytics are in a continuous development for more than one century. Recently, more sophisticated analytical methods became available for a routine performance in the laboratory. On the other hand, some of the methods routinely performed in the laboratory became available for the analyses performed at farm level. Overall, the amount and the resolution of data acquired on daily bases today, enables timely monitoring in the dairy production process. Determining the individual components of milk and dairy products in the laboratory can be accomplished using reference methods, or by using routine methods, which are calibrated using the results of the reference methods. Advanced laboratory analysis of milk and dairy products include sophisticated analytical techniques and equipment such as centrifugation, electrophoresis, chromatography, electron microscopy, dynamic light scattering, neutron and X-ray scattering, rheology, mass spectrometry and proteomic approach, all summarized in this review. Additionally, a synopsis of the methods available in laboratory analytical approach of milk components (protein, fat, lactose, minerals and vitamins) and recent on-farm analytical methods using sensor technology is provided.Tijekom dvadeset i prvog stoljeća nove spoznaje u istraživanju kemijskog sastava I kvalitete mlijeka su kontinuirane. U zadnjih nekoliko godina istraživanja koja su se obavljala u laboratoriju postaju puno detaljnija i sofisticirana, dok dio rutinskih laboratorijskih analiza postaje moguć na farmama. Laboratorijske analitičke metode za određivanje komponenti mlijeka i mliječnih proizvoda mogu biti referentne ili rutinske koje su kalibrirane uz pomoć referentnih metoda. Nove analitičke metode u laboratorijskoj analitici uključuju opremu za elektroforezu, kromatografiju, određivanje aminokiselinskih sekvenci, elektronsku mikroskopiju, DLS-metoda (metoda dinamičkog rasipanja svjetlosti), neutronsko i radioaktivno zračenje, reologija, masenu spektrometriju i proteomske analize koje su detaljno objašnjene u ovom preglednom radu. Pregledni rad opisuje analitičke metode analize sastava mlijeka u laboratoriju (bjelančevine, mliječnu mast, laktozu, minerale i vitamine), te analitičke metode na farmi koje koriste senzorsku tehnologiju

Domesticated Megafauna of Americas: Needs, Possibilities and Results

The article aims to determine why so few domestic animals originated in American domestication centres. The knowledge has been gathered from interdisciplinary sources taking into account recent archaeogenomic and spatial analysis research. The process of domestication is described, and different domestication centres are compared to the domestication needs and opportunities on the American continents. Human colonization of the American continent is considered. Important domestication centres on the North and South American continent are described. Dogs that colonized the American continents together with people and horses that arrived during the European colonization are also considered. The analysis of the American megafauna that lived on the continent during the first colonization of Homo sapiens showed that the big extinction occurred due to climate change and overhunting. Comparing the evolutionary process of domestication between Afro-Eurasia and America we found that there was no intentional domestication in areas peripheral to the original domestication centres in the Americas. Also, diversification of the domesticated animal purpose in the Americas is limited to dogs

Geographic Patterns of Genetic Variation in Indigenous Eastern Adriatic Sheep Breeds

The geographical patterns of genetic variation in domestic species are the outcome of spatially explicit demographic events. Technological advances have made the obtaining of spatial information easier and different techniques have been developed to analyse spatial patterns of genetic variation. Relatively weak geographic trends found in sheep populations suggested the use of more powerful approaches, such as spatial principle component analysis. The aim of the study was to assess if application of spatial approach could reveal structures and patterns of genetic variation in indigenous Eastern Adriatic sheep breeds and contribute to our current knowledge about their genetic differentiation. We found south-east to north-west cline as the global structure using spatial principal component analysis, which outperformed the principal component analysis in this study and complemented understanding of variability of the investigated breeds reported in other multivariate and model-based clustering methods applied on this microsatellite data in previous research. Kernel density estimation suggested the Lika pramenka sheep belongs to a separate patch, not recognized in the spatial effects of the spatial principal component analysis. This potential structure should be further investigated

Utjecaj infekcije virusom AEK na proizvodnju mlijeka francuske alpske koze u Hrvatskoj

We have investigated the influence of infection with Caprine Arthritis Encephalitis Virus (CAEV), developed clinical arthritis and recorded subclinical mastitis on the length of lactation, milk yield and its composition per lactation. The study was carried out on the sample of 808 goats of French Alpine breed from production farms in Croatia. Samples of blood were taken for serological tests and milk samples for subclinical mastitis detection. Presence of clinical arthritis was noted by inspection and palpation of the joints. Lactation and production data were collected by Croatian Agricultural Agency. The influence of infection status for CAEV and clinical arthritis, separately, were tested on milk yield, length of lactation and milk composition (fat, protein and lactose) using GLM procedure for models including the year of measurement, lactation number of the animal and subclinical mastitis record. CAEV was serologically confirmed in 53.72 % of the total number of goats. From the total sample 23.08 % were infected with CAEV with confirmed subclinical mastitis of bacteriological etiology. In addition, 22.47 % of the total sample had clinical arthritis. Of the total sample 16.95 % were CAEV infected and with diagnosed clinical arthritis. Influence of virus infection was confirmed on all of the analyzed traits, with lower production results. Clinical arthritis had significant influence on decrease in most of analyzed traits, exceptions being total milk, fat amount (%) and lactose content (%) and amount (kg). Diagnosed subclinical mastitis was not found to be significant influence in models of duration of lactation, or fat, protein and lactose content (%).Istraživan je utjecaj infekcije virusom artritis encefalitisa koza (AEK), kliničkog artritisa i subkliničkog mastitisa na trajanje laktacije, ukupno mlijeko i sastav mlijeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 808 koza pasmine francuska alpska koza s proizvodnih mliječnih farmi u Hrvatskoj. Uzeti su uzorci krvi za serološka testiranja i uzorci mlijeka za detekciju subkliničkog mastitisa. Prisutnost kliničkog artritisa dijagnosticirana je pregledom i palpacijom zglobova. Podaci o laktacijama i proizvodnji preuzeti su od Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Zasebno su testirani utjecaji AEK infekcije i kliničkog artritisa na ukupno mlijeko, trajanje laktacije i sastav mlijeka (mast, protein, laktoza) pomoću GLM procedure za modele koji su uključivali godinu mjerenja, broj laktacije i subklinički mastitis. Infekcija AEK virusom potvrđena je u 53,72 % koza od ukupnog broja koza. Od ukupnog uzorka 23,08 % inficirano je s AEK i imalo subklinički mastitis bakterijske etiologije. Nadalje 22,47 % od ukupnog broja imalo je klinički artritis. Od ukupnog broja 16,95 % bilo je AEK pozitivno i imalo klinički artritis. Utjecaj infekcije virusom AEK potvrđen je za sva analizirana svojstva u smislu smanjenja proizvodnih rezultata. Klinički artritis je pokazao značajan utjecaj na smanjenje većine proizvodnih vrijednosti osim na ukupno mlijeko, udio (%) masti laktoze i ukupnu laktozu (kg). Subklinički mastitis nije značajno utjecao na trajanje laktacije, kao ni udio (%) i udio masti, proteina i laktoze

Evaluation of lactation models in pasture-based dairy ewes in Bosnia and Herzegovina

Mlijeko kupreške, privorske i stolačke pramenke koristi se za proizvodnju kvalitetnih sireva. Zbog nedostatka znanja o količini i sastavu mlijeka ovih autohtonih bosanskohercegovačkih pasmina ovaca cilj je bio odrediti najbolji model koji opisuje njihove laktacije. Uzorci za količinu i sastav mlijeka (mliječna mast i protein) prikupljeni su u ranoj, srednjoj i kasnoj laktaciji te je bilježena količina mlijeka za 129 kupreških, 141 privorskih i 129 stolačkih pramenki. Uspoređena su četiri modela laktacijskih krivulja (Wilmink, kubni, Ali-Shaeffer i Guo-Swalve) i najprimjenjiviji model je biran temeljem najvećeg koeficijenta determinacije i najmanjeg korijena srednje kvadratne pogreške. Guo-Swalve model je najuspješnije opisao sve varijable. Kupreška pramenka pokazala se kao pasmina s najvećom proizvodnjom od 139 kg mlijeka u 175 dana laktacije (0,79 kg/d; između 50-og i 225-og dana laktacije) i standardnom laktacijskom krivuljom. Privorska pramenka je proizvela 118 kg mlijeka u 175 dana laktacije (0,67 kg/d), a Stolačka pramenka 101 kg mlijeka u 175 dana laktacije (0,58 kg/d). Laktaciju stolačke i privorske pasmine karakterizira atipična laktacijska krivulja koja je u stalnom padu i karakteristična je za ovce koje nisu selekcionirane za proizvodnju mlijeka. Predviđanje količine i sastava mlijeka Guo-Swalve modelom moglo bi se koristiti u uzgojnom programu za kuprešku, privorsku i stolačku pramenku. Navedeni modeli se trebaju koristiti za privorsku i stolačku pramenku s oprezom jer njihova proizvodnja mlijeka tijekom laktacije je vrlo varijabilna.Milk of Kupres, Privor and Stolac dairy ewe breeds is used for the production of the fine cheese varieties. To the best of our knowledge there are no information about milk production and milk composition of these pasture-based dairy ewes. The aim was to determine the best lactation curve model in autochthonous pasture-based dairy ewes in Bosnia and Herzegovina. Milk production was recorded and milk composition sampled (milk fat and protein) during early, mid and late lactation in 129 Kupres, 141 Privor and 129 Stolac pramenka ewes. Four lactation models (Wilmink, Cubic, Ali-Shaeffer and Guo-Swalve) were compared and selected based on the lowest coefficient of determination and root mean square error. The Guo-Swalve model described all of the measured variables most successfully. Kupres pramenka dairy ewe was the highest producing breed with 139 kg of milk during 175 days of lactation (0.79 kg/d; between lactation day 50 to 225) and showed the standard lactation curve. Privor pramenka produced 118 kg of milk during 175 days of lactation (0.67 kg/d) and Stolac pramenka 101 kg of milk during 175 days of lactation (0.58 kg/d). Both showed atypical constantly decreasing shape of the lactation curve common in low producing dairy ewes. The prediction of milk yield and milk composition from the Guo-Swalve model could be used by the national breeding program for the Kupres, Privor and Stolac pramenka sheep breeds. Additional research during a more stable management conditions is recommended for Privor and Stolac pramenka

Referentne vrijednosti i utjecaj spola i dobi na hemogram i kliničku biokemiju zaštićene i ugrožene pasmine međimurski konj

The aim of this study was to establish the exact haematological and clinical biochemistry reference values for horses of the Murinsulaner breed, using the complete population in Croatia (n = 33) for the sampling. Haemoglobin concentrations (HB), red blood cell count (RBC), white blood cell count (WBC), packed cell volume (PCV), mean corpuscular volume (MCV), mean corpuscular haemoglobin concentration (MCHC), mean corpuscular haemoglobin (MCH), platelet count and differential white blood cell counts were determined. Clinical biochemistry included the activity of GGT, AST, ALT, CK, ALP, LDH and AMYL, concentrations of glucose (GLUC), total protein (TP), albumin (ALB), cholesterol (CHOL), triglycerides (TRI), calcium (Ca), phosphorus (P), magnesium (Mg), iron (Fe), urea (UREA), creatinine (CREA) and total bilirubin (TBIL). The animals were sorted into groups according to sex and age, and analysis of variance (ANOVA) was preformed using the GLM procedure and Tukey’s studentized range test. The results of the two-way ANOVA showed a significantly higher mean for CREA in stallions, for ALB in old horses and CK in young horses. The two-way ANOVA showed significant differences in the means for HB, PCV, and globulins, CK, GLUC, ALB and CREA. The significantly higher means of HB, PCV, GLUC and CREA in the group of old stallions should be further investigated. The influence of age and sex is difficult to interpret due to the critically small population. The reference values for Murinsulaner horses are within ranges for other cold-blooded breeds except TP, Ca and UREA.Svrha ovoga rada bila je utvrditi referentne vrijednosti hematologije i kliničke biokemije za konje pasmine međimurski konj, pri čemu je korištena cjelokupna preostala populacija (n = 33). Također se želio utvrditi utjecaj dobi i spola na vrijednosti krvne slike i kliničke biokemije. Dobiveni rezultati jesu referentne vrijednosti za pasminu međimurski konj. Također upućuju na razlike među spolovima za hematokrit i hemoglobin. Nije bilo razlike među dobnim skupinama za ukupni bilirubin, ureju, Ca, AP, AST, LDH, GGT, TP, globulin i MCH, iako je postojala neznatna razlika za CK i albumine. Referentne vrijednosti za konje pasmine međimurski konj uklapaju se u već objavljene referentne vrijednosti za ostale pasmine hladnokrvnih konja, iako od njih neznatno odstupaju. Znatno odstupaju TP, Ca i ureja. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo radi li se o pasminskom svojstvu ili o nečemu drugom. Bilo bi korisno provesti niz mjerenja s ponavljanjem uzorkovanja krvi, kako bi se točno utvrdilo o čemu se radi