External udder shape, milkability, milk production and genetic variability were
investigated in Istrian sheep, to evaluate the long-term perspective of the breed in milk
production and the aptitude of Istrian sheep for machine milking. Heritabilities were
estimated using single trait animal models. Generally, the heritabilities for daily milk
yield, somatic cell score, fat, protein and lactose content were low. The udder shape
heritabilities were 0.17, 0.15, 0.63, 0.50 for full udder height, maximum udder width,
cisternal part below the teat orifice, and teat angle, respectively. The udder shape traits
were influenced by number and stage of the lactation, and were more favorable in herds
with applied machine milking. The milk flow traits’ means were influenced by the stage
of lactation. According to the estimated genetic parameters for udder shape traits, the
cistern size is the most suitable target trait for selection that would benefit the proper
machine milking. Based on the analysis of microsatellite markers, Istrian sheep is one
of the three analysed breeds with the lowest observed heterozygosities (0.684), and with
an inbreeding coefficient of intermediate value (0.061). When compared to
neighbouring sheep breeds, it is one of the three most distinctive breeds with a large
numbers of private alleles and relatively small level of introgression. In comparison
with the Istrian sheep population from Slovenia, introgression is lower, inbreeding
coefficient is smaller and diversity higher in Istrian sheep from Croatia. In summary, the
results show that the external udder shape of the Istrian sheep is adequate for machine
milking and that the breed has high variability in comparison to other sheep breeds.Kako bi ocijenili dugoročnu perspektivu istarske ovce u proizvodnji mlijeka i njenu
podobnost za strojnu mužnju, istražena je muznost, vanjski oblik vimena, količina i
sastav mlijeka te genetska varijabilnost ove pasmine.
Genetski parametri za dnevnu količinu mlijeka (MY), postotak masti (FC), proteina
(PC) i laktoze (LC) te somatske stanice u mlijeku (SCS) procijenjeni su iz 23.396
kontrola mliječnosti, prikupljenih za 3172 ovce u razdoblju od 2005. do 2012. godine,
regresijskim modelima koristeći REML algoritam. Genetski parameteri i uzgojne
vrijednosti za vanjski oblik vimena izračunati su za 750 ovaca na 6 farmi na kojima se
primjenjuje ručna i 5 farmi na kojima se primjenjuje strojna mužnja. Izmjere pune
visine (Fh) i maksimalne širine vimena (Mw), cisternalnog dijela vimena ispod otvora
sise (Cis) i kuta kojeg sisa zatvara s vertikalnom osi vimena (Alpha) prikupljene su
digitalnim izmjerama fotografija posteriorne perspektive vimena u početku, sredini i
krajem laktacije 2010. godine. Na farmama koje primjenjuju strojnu mužnju izmjerene
su muzne karakteristike ovaca. Testirana je korelacija BLUP (najbolja linearna
nepristrana procjena) vrijednosti Fh, Mw, Cis, Alpha, trajanja mužnje (Mt), količine
strojno pomuzenog mlijeka (My), prosječne (Avgm) i maksimalne (Mmf) brzine
protoka mlijeka. Varijabilnost i struktura istarske ovce procijenjene su kvantitativnim i
molekularnim pristupom. Molekularna raznolikost, distinktivnost pasmine, te razina
introgresije određeni su pomoću 27 mikrosatelitskih biljega u usporedbi s jedanaest
pasmina pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dodatno je uspoređena
populacija istarske ovce u Hrvatskoj s istarskom ovcom iz Slovenije. Kvantitativni
pristup varijabilnosti istarske ovce uključuje procjenu plastične varijacije i plastičnosti
temeljem modela razvijenih za procjenu genetskih parametara mliječnosti.
Procijenjeni heritabiliteti za MY, SCS, PC, FC i LC bili su niski. Heritabiliteti za oblik
vimena iznosili su 0,17, 0,15, 0,63, 0,50 za Fh, Mw, Cis i Alpha, redom. Broj i stadij
laktacije te farma, utjecali su na izmjere vimena. Prosjeci muznih karakteristika
mijenjali su se tijekom laktacije. Značajne korelacije između BLUP vrijednosti oblika
vimena i muznih karakteristika bile su visoke i pozitivne za Cis i Alpha. Razlike oblika
vimena i uzgojnih vrijednosti za oblik vimena između farmi koje primjenjuju strojnu i
onih koje primjenjuju ručnu mužnju bile su značajne. U usporedbi raznolikosti s
pasminama pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istarska je ovca svrstana među
tri pasmine s najnižim opaženim heterozigotnostima (0,684), srednjim koeficijentima
inbridinga (0,061). U usporedbi s jedanaest pramenki uvrštena je među tri pasmine s
velikim brojem privatnih alela i relativno malom razinom introgresije. U odnosu na
populaciju istarske ovce u Sloveniji, istarska ovca u Hrvatskoj ima daleko manju
introgresiju, povoljniji koeficijent inbridinga i veću raznolikost. Dakle, može se reći da
je genetska varijabilnost proizvodnih i funkcionalnih svojstava istarske ovce u
Hrvatskoj očuvana.
U usporedbi vanjskog oblika vimena i genetskih parametara za količinu i sastav mlijeka,
istarska ovca nalikuje istočnoeuropskim i mediteranskim mliječnim autohtonim
pasminama koje imaju relativno visok prinos mijeka, ali nisu visoko selektirane, te ima
bolji oblik vimena za strojnu mužnju
