Landscape heterogeneity as a factor of bird communities diversity in northwest Croatia

Struktura zajednica ptica uvelike je određena staništem te se mijenja s promjenama u okolišu. U mozaičnom poljoprivrednom staništu brdovitog dijela Hrvatske istraživane su značajke ptica i njihovog staništa. Ornitofauna je istraživana metodom brojanja u točki, a stanište je kartirano prema načinu korištenja. Ukupno je zabilježeno 50 vrsta ptica od čega je 39 obuhvaćeno kvantitativnom analizom. Na temelju udjela šume i ostale drvenaste vegetacije stanište je podijeljeno na četiri kategorije koje predstavljaju stupnjeve sukcesije. Ukupna gustoća ptica procijenjena je na 2162 para po km2, a najveća je u kategoriji III u kojoj je i raznolikost staništa najveća. Najbrojnija je vrsta kos Turdus merula, šumski generalist. Najviše ptica se gnijezdi u grmlju, a hrani na tlu. Šumske vrste dominiraju u svim kategorijama, a njihova je brojnost pozitivno korelirana s udjelom šume u staništu. S porastom udjela šume pada brojnost vrsta otvorenih staništa i ekotona, a smanjuje se i raznolikost ptica. Napredovanjem sukcesije i homogenizacijom staništa povećat će se broj šumskih vrsta, osobito generalista što će dodatno smanjiti raznolikost ptica.Bird community structure is determined by habitat and it changes along environment alterations. Research on avifaunal and habitat features was conducted in mosaic agricultural landscape in submontane part of Croatia. Birds were surveyed by point count method and habitat was classified into land-use types. In total, 50 bird species were recorded, of which 39 went through quantitative analyses. Habitat was divided into four categories by portion of forest and woody habitat types that correspond to different succession stages. Total estimated bird density was 2162 pairs per km2. Both bird and habitat densities were the highest in category III. The most numerous species was blackbird Turdus merula which is a forest generalist. Most birds nest in shrub and feed on ground. Forest birds were dominant group of species and tend to have higher abundance with larger portion of forest in habitat. Number of open-habitat birds and bird diversity was negatively correlated to proportion of forest. Number of forest species, especially generalists is expected to grow with more homogenous habitat and bird diversity will probably decrease

Energy flow between aquatic and terrestrial ecosystems: flying substitution of players

Kolanje energije nije ograničeno samo na jedan ekosustav već se na dodiru dvaju ekosustava odvija uzajamna izmjena resursa. Vrhunci produktivnosti razlikuju se između ekosustava te se njihovom izmjenom mijenja i strujanje energije. Oligotrofni lotički ekosustav glavninu energije dobiva alohtonim unosom organske tvari u obliku listinca. Listinac koriste vodeni kukci za hranu i stanište. Vodeni kukci koji izlijeću iz vode hrana su priobalnim predatorima. Na taj se način dio energije unesen s kopna vraća natrag u vrijeme niske biomase kopnenog plijena. Na brojnost kukaca i njihovu raznolikost utječe i kvaliteta otpalog lišća. Važno je razumjeti povezanost kopnenih i vodenih ekosustava kako bi se učinkovito provodila njihova zaštita.The circulation of energy is not confined to a single ecosystem but there is a reciprocal subsidy transfer between adjacent habitats. Peak productivities in adjacent ecosystems can alternate thus changing the direction of energy flow. The most of its energy in an oligotrofic lotic system provides from outside (allochtonus) sources. Mostly in form of leaf-litter. Aquatic insects use leaf-litter as food and habitat. Emerging insects provide food sources for riparian predators. This is the way that energy once entered the stream comes back to the land in a time of low terrestrial prey biomass. The abundance of insects and their diversity is affected by the quality of fallen leaves. It is important to understand the connection between terrestrial and aquatic acosystems in order to effectively implement their protection

Landscape heterogeneity as a factor of bird communities diversity in northwest Croatia

Struktura zajednica ptica uvelike je određena staništem te se mijenja s promjenama u okolišu. U mozaičnom poljoprivrednom staništu brdovitog dijela Hrvatske istraživane su značajke ptica i njihovog staništa. Ornitofauna je istraživana metodom brojanja u točki, a stanište je kartirano prema načinu korištenja. Ukupno je zabilježeno 50 vrsta ptica od čega je 39 obuhvaćeno kvantitativnom analizom. Na temelju udjela šume i ostale drvenaste vegetacije stanište je podijeljeno na četiri kategorije koje predstavljaju stupnjeve sukcesije. Ukupna gustoća ptica procijenjena je na 2162 para po km2, a najveća je u kategoriji III u kojoj je i raznolikost staništa najveća. Najbrojnija je vrsta kos Turdus merula, šumski generalist. Najviše ptica se gnijezdi u grmlju, a hrani na tlu. Šumske vrste dominiraju u svim kategorijama, a njihova je brojnost pozitivno korelirana s udjelom šume u staništu. S porastom udjela šume pada brojnost vrsta otvorenih staništa i ekotona, a smanjuje se i raznolikost ptica. Napredovanjem sukcesije i homogenizacijom staništa povećat će se broj šumskih vrsta, osobito generalista što će dodatno smanjiti raznolikost ptica.Bird community structure is determined by habitat and it changes along environment alterations. Research on avifaunal and habitat features was conducted in mosaic agricultural landscape in submontane part of Croatia. Birds were surveyed by point count method and habitat was classified into land-use types. In total, 50 bird species were recorded, of which 39 went through quantitative analyses. Habitat was divided into four categories by portion of forest and woody habitat types that correspond to different succession stages. Total estimated bird density was 2162 pairs per km2. Both bird and habitat densities were the highest in category III. The most numerous species was blackbird Turdus merula which is a forest generalist. Most birds nest in shrub and feed on ground. Forest birds were dominant group of species and tend to have higher abundance with larger portion of forest in habitat. Number of open-habitat birds and bird diversity was negatively correlated to proportion of forest. Number of forest species, especially generalists is expected to grow with more homogenous habitat and bird diversity will probably decrease

Stradavanje prvog surog orla Aquila chrysaetos obilježenog satelitskim odašiljačem u Hrvatskoj

Suri je orao gnjezdarica priobalne i gorske Hrvatske. Zbog općenite malobrojne nacionalne populacije i sve većeg pritiska, prije svega vjetroelektrana u Dalmaciji, ova je vrsta ugrožena i potrebno je pratiti sudbine surog orla na razini jedinke. Razvojem satelitske telemetrije omogućena su praćenja mladih ptica čija je disperzija bila dosad slabo istražena. 29.4.2017. počelo je praćenje prve jedinke surog orla obilježene u Hrvatskoj. GPS-GSM uređajem obilježen je mladi mužjak porijeklom s Promine oporavljen od posljedica prostrjeljivanja koji je pušten u prirodu u Parku prirode Krka. Praćenje orla trajalo je malo više od dva mjeseca kad su uređaj i ostaci ptice pronađeni u blizini vjetroagregata kod Bruške. Gotovo je sigurno stradao od sudara s elisom vjetroagregata. Nakon prvotnog istraživanja većeg područja, većinu vremena suri se orao zadržavao u okolici Gornjih Biljana i Gornjeg Karina. S obzirom na to da se suri orao zadržavao gotovo osam mjeseci na tom područja, smatramo da se radi o teritoriju nedorasle jedinke i upućuje na važnost identifikacije takvih područja za učinkovitu zaštitu surog orla

Landscape heterogeneity as a factor of bird communities diversity in northwest Croatia

Struktura zajednica ptica uvelike je određena staništem te se mijenja s promjenama u okolišu. U mozaičnom poljoprivrednom staništu brdovitog dijela Hrvatske istraživane su značajke ptica i njihovog staništa. Ornitofauna je istraživana metodom brojanja u točki, a stanište je kartirano prema načinu korištenja. Ukupno je zabilježeno 50 vrsta ptica od čega je 39 obuhvaćeno kvantitativnom analizom. Na temelju udjela šume i ostale drvenaste vegetacije stanište je podijeljeno na četiri kategorije koje predstavljaju stupnjeve sukcesije. Ukupna gustoća ptica procijenjena je na 2162 para po km2, a najveća je u kategoriji III u kojoj je i raznolikost staništa najveća. Najbrojnija je vrsta kos Turdus merula, šumski generalist. Najviše ptica se gnijezdi u grmlju, a hrani na tlu. Šumske vrste dominiraju u svim kategorijama, a njihova je brojnost pozitivno korelirana s udjelom šume u staništu. S porastom udjela šume pada brojnost vrsta otvorenih staništa i ekotona, a smanjuje se i raznolikost ptica. Napredovanjem sukcesije i homogenizacijom staništa povećat će se broj šumskih vrsta, osobito generalista što će dodatno smanjiti raznolikost ptica.Bird community structure is determined by habitat and it changes along environment alterations. Research on avifaunal and habitat features was conducted in mosaic agricultural landscape in submontane part of Croatia. Birds were surveyed by point count method and habitat was classified into land-use types. In total, 50 bird species were recorded, of which 39 went through quantitative analyses. Habitat was divided into four categories by portion of forest and woody habitat types that correspond to different succession stages. Total estimated bird density was 2162 pairs per km2. Both bird and habitat densities were the highest in category III. The most numerous species was blackbird Turdus merula which is a forest generalist. Most birds nest in shrub and feed on ground. Forest birds were dominant group of species and tend to have higher abundance with larger portion of forest in habitat. Number of open-habitat birds and bird diversity was negatively correlated to proportion of forest. Number of forest species, especially generalists is expected to grow with more homogenous habitat and bird diversity will probably decrease

Petogodišnje istraživanje (2018 – 2022) ušare Bubo bubo u Hrvatskoj - Rekolonizacija i procjena brojnosti ušare u nizinskoj Hrvatskoj

The Eagle Owl Bubo bubo is one of the largest owl species in Europe and Asia. It mainly inhabits rocky areas with suitable cliffs, where it nests. The global population trend is declining. In Croatia, the largest part of the population breeds in the Mediterranean. The population in the lowland part was extinct in the first half of the 20th century, but recently they have been observed breeding again. The aim of this paper was to present the results of a five-year study of the Eagle Owl in three parts of Croatia: the lowland, the Primorje and Gorski kotar; and Istria. From 2018 to 2022, educated volunteers collected data about the Eagle Owl active territories by listening to spontaneous singing from 1st February until 15th March. A total of 485 visits were made to 154 locations, and 60 active territories of the Eagle Owl were found. The estimated size of the breeding populations in the lowland part is 32 to 45 active territories, while for Primorje and Gorski kotar, as well as Istria, further research ought to be conducted in order to estimate the population size.Ušara Bubo bubo je jedna od najvećih vrsta sova u Europi i Aziji. Uglavnom nastanjuje stjenovita područja te staništa s prikladnim liticama na kojima gnijezdi. Globalni tren populacije je u padu. Strmi pad europske populacije uslijedio je sredinom 19. i početkom 20. stoljeća, a razlozi smanjenja brojnosti su krivolov, izgradnja infrastrukture te trovanje. U Hrvatskoj se najveći dio populacije ušare gnijezdi u mediteranskom dijelu zemlje. Populacija u nizinskom dijelu Hrvatske bila je izumrla u prvoj polovici 20. stoljeća, no recentni podaci pokazali su da ušara ponovno naseljava i taj dio zemlje. Na temelju toga pokrenut je program praćenja stanja ušare u Hrvatskoj. Cilj ovog rada bio je prikazati rezultate petogodišnjeg istraživanja ušare u Hrvatkoj. Područje istraživanja je podijeljeno na tri dijela: nizinski dio,, Primorje i Gorski kotara te Istru. Od 2018. do 2022. istraživanje se provodilo u razdoblju od 1. veljače do 15. ožujka kada je mužjak ušare vokalno najaktivniji. Educirani volonteri na terenu su metodom pasivnog osluškivanja prikupljali podatke o prisutnosti ušare te bilježili podatke o vremenskim prilikama, buci i prijetnjama. Odrađeno je ukupno 485 posjeta na 154 lokacije na kojima su pronađena 60 aktivna teritorija ušara. U 80,51% slučajeva zabilježeno je glasanje samo mužjaka. Istraživanje je većinom odrađeno u dobrim vremenskim uvjetima, što je preduvjet metodologije. Ovo istraživanje pokazalo je da se ušara ponovno gnijezdi u nizinskom dijelu Hrvatske gdje su važnu ulogu imali bolja zakonska zaštita i smanjen progon, a repopulacija je vjerojatno bila moguća zbog snažnih populacija u mediteranskom dijelu Hrvatske i Slovenije. U tom dijelu zemlje važan element staništa predstavljaju kamenolomi koji su svojevrsna zamjena za prirodne stijene. Procijenjena veličina populacija u nizinskom dijelu je 32 do 45 parova, dok za Primorje i Gorski kotar nije moguce procijeniti veličinu populacije zbog nedovoljno istraženog područja. Rezultati pokazuju izostanak ušare na dva područja u nizinskom dijelu s naizgled povoljnim staništem. Ovaj rad upućuje na povratak ušare u nizinskom dijelu zemlje te potrebu za sustavnim monitoringom te detaljnijim istraživanjem u Primorju i Gorskom kotaru te Istri